Razgovarao: Timur Džambegović
SARAJEVO, 16. SEPTEMBRA (ONASA) – Ambasador Japana u BiH Hideyuki Sakamoto u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o saradnji između BiH i Japana na političkom i ekonomskom nivou, proizvodima iz BiH koji su najviše interesantni u Japanu, te trgovinskoj razmjeni između BiH i Japana.
ONASA: Kako ocjenjujete saradnju između Japana i BiH na ekonomskom i političkom nivou?
SAKAMOTO: Japan i BiH su u dobrim i prijateljskim odnosima i dijele zajedničke vrijednosti kao što su demokratija, sloboda i ljudska prava. Da budem konkretniji, ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak posjetio je Japan u oktobru prošle godine, te smo se dogovorili da zajedno radimo na proširenju naše bilateralne saradnje u mnogim oblastima, uključujući politički dijalog, ekonomiju, turizam i kulturu. Što se tiče političkog dijaloga, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić imao je sastanak sa japanskim kolegom u Tokiju u maju ove godine koji je bio koristan za obje strane. U oblasti ekonomske saradnje, radimo zajedno sa bh. stranom da održimo investicioni seminar u Tokiju kako bismo istražili i promovirali interes japanskih kompanija u ovoj zemlji. Osim toga, sarađujemo sa bh. stranom i po pitanju viza.
ONASA: Ambasada Japana pomogla je razvoj BiH putem mnogih donacija. Koje će oblasti u narednom periodu biti u fokusu?
SAKAMOTO:Shvatamo da BiH prelazi iz poslije-ratnog perioda u fazu nacionalnog ekonomskog razvoja. Unatoč tome, i dalje vidimo da joj je potrebna podrška, naročito socijalnom sektoru, koji direktno utiče na ljude u zemlji. Kontinuirano ćemo podržavati oblasti poput obrazovanja, zdravstvene zaštite i deminiranja, ali nećemo isključiti ni druge sektore.
ONASA: BiH bilježi sve veći broj odlazaka visokoobrazovanih mladih iz države. Koje su vaše preporuke da se taj trend zaustavi?
SAKAMOTO: Primjećujemo da neke zemlje EU imaju sličan trend, ali BiH se razlikuje u tome što se slučaj zemalja EU zasniva na slobodi kretanja ljudi unutar EU. Ljudi u svakoj zemlji trebaju perspektivu za budućnost i iskreno se nadam da će svi lideri društva zajedno raditi na zajedničkom cilju, odnosno boljem životu običnih ljudi.
ONASA: Da li japanske kompanije planiraju da naprave neke potencijalne investicije?
SAKAMOTO: Mislim da postoji mogućnost budućeg ulaganja u BiH i ovu regiju. Osim japanskih, tu su i evropske kompanije koje su preusmjerile svoje proizvodne lokacije iz zapadnih u istočnoevropske zemlje i stalno traže atraktivne proizvodne lokacije ili konkurentske dijelove. Ova regija predstavlja stražnje dvorište na tržištu EU i za BiH je bitno da se poveže sa ovim lancem snadbijevanja. Ova vrsta ulaganja će stvoriti lokalne poslove, obučavati osoblje i ojačati osnovnu ekonomiju. Sa druge strane, potrebna je određena investiciona klima, uključujući vladavinu prava, na kojoj mnoge zemlje rade.
ONASA: Koje privredne grane u BiH su najinteresantnije japanskim privrednicima?
SAKAMOTO: Mislim da smo još uvijek u fazi gdje se upoznajemo i trebamo uložiti dodatne napore da privučemo japanske kompanije u BiH. Uopšteno gledano, oni će se zanimati za isplative oblasti koje podstiču rad, poput tekstila ili tradicionalnih sektora kao što su drvna industrija i poljoprivreda, na način koji doprinosi vrijednostima tih sektora.
ONASA: U junu su dodijeljeni certifikati povodom završetka kursa japanskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za školsku 2017/2018-tu godinu. Postoji li mogućnost otvaranja studija japanskog jezika na Filozofskom fakultetu krajem 2019. godine?
SAKAMOTO: Jezik je važan ne samo za uzajamno razumijevanje nego i za turizam i druge vrste ekonomske saradnje. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi gdje na univerzitetima ne postoje japanske studije. Ukoliko se u budućnosti osnuju, to će biti odličan potez.
ONASA: U junu su dodijeljeni certifikati povodom završetka kursa japanskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za školsku 2017/2018-tu godinu. Postoji li mogućnost otvaranja studija japanskog jezika na Filozofskom fakultetu krajem 2019. godine?
SAKAMOTO: Jezik je važan ne samo za uzajamno razumijevanje nego i za turizam i druge vrste ekonomske saradnje. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi gdje na univerzitetima ne postoje japanske studije. Ukoliko se u budućnosti osnuju, to će biti odličan potez.
ONASA: U junu su dodijeljeni certifikati povodom završetka kursa japanskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za školsku 2017/2018-tu godinu. Postoji li mogućnost otvaranja studija japanskog jezika na Filozofskom fakultetu krajem 2019. godine?
SAKAMOTO: Jezik je važan ne samo za uzajamno razumijevanje nego i za turizam i druge vrste ekonomske saradnje. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi gdje na univerzitetima ne postoje japanske studije. Ukoliko se u budućnosti osnuju, to će biti odličan potez.
ONASA: U junu su dodijeljeni certifikati povodom završetka kursa japanskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za školsku 2017/2018-tu godinu. Postoji li mogućnost otvaranja studija japanskog jezika na Filozofskom fakultetu krajem 2019. godine?
SAKAMOTO: Jezik je važan ne samo za uzajamno razumijevanje nego i za turizam i druge vrste ekonomske saradnje. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi gdje na univerzitetima ne postoje japanske studije. Ukoliko se u budućnosti osnuju, to će biti odličan potez.
ONASA: U junu su dodijeljeni certifikati povodom završetka kursa japanskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu za školsku 2017/2018-tu godinu. Postoji li mogućnost otvaranja studija japanskog jezika na Filozofskom fakultetu krajem 2019. godine?
SAKAMOTO: Jezik je važan ne samo za uzajamno razumijevanje nego i za turizam i druge vrste ekonomske saradnje. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi gdje na univerzitetima ne postoje japanske studije. Ukoliko se u budućnosti osnuju, to će biti odličan potez.
ONASA: Vlada Japana pridaje značaj poboljšanju uslova u oblasti primarnog zdravstva u BiH i prema šemi Temeljni Grant Pomoći za projekte Ljudske sigurnosti (GAGP), od 1996. godine podržala je preko 30 projekata u zdravstvenom sektoru. Koji su sljedeći projekti u planu?
SAKAMOTO: Od 1996. godine u BiH smo sproveli 223 projekata GAGP-a, od kojih je 80 u obrazovnom, 30 u zdravstvenom sektoru, a 100 u sektoru deminiranja i drugih sektora. Planiramo da ove godine podržimo sedam do deset projekata u pomenutim sektorima.
ONASA: Koji su proizvodi iz BiH najviše interesantni Japanu, te da li postoji prostora za povećanje trgovinske razmjene između BiH i Japana?
SAKAMOTO: Bilateralni trgovinski statistički podaci u potpunosti ne odražavaju naše stvarne ekonomske odnose, jer se mnogi japanski proizvodi danas proizvode u trećim zemljama ili neki proizvodi iz BiH prolaze kroz treće zemlje. Ipak, smatram da bi bilo korisno provjeriti izvoz susjednih zemalja na japansko tržište. Na primjer, izvoz smrznutog voća iz susjednih zemalja u Japan je prilično uspješan i BiH ima potencijala u takvim sektorima. Još jedan primjer je izvoz gljiva visoke vrijednosti poput Šitaki gljiva iz susjednih zemalja u saradnji sa japanskom kompanijom, koji je uspješan na tržištu EU.
ONASA: Japanske autokompanije bazirane na ekološki prihvatljivim autotehnologijama zainteresovane su za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan općenito. Da li će saradnja biti uspostavljena?
SAKAMOTO: Proizvođači automobila su zainteresovani za BiH i ovu regiju, a u gradovima će naročito biti potrebni ekološki prihvatljivi i energetski štedljivi automobili. Smatramo da bi bilo korisno razmisliti o određenim podsticajnim mjerama za promociju vozila pogodnih za životnu sredinu koje su mnoge zemlje već usvojile. Kroz to, postoji još jedna mogućnost saradnje između Japana i BiH u ovom sektoru.
ONASA: Japanska razvojna agencija (JICA) zainteresovana je za saradnju i povoljno finansiranje projekata iz oblasti okoliša. Možete li nam reći nešto više?
SAKAMOTO: JICA (Japanska agencija za međunarodnu saradnju) je jedna od vladinih agencija i podržava društveno-ekonomski razvoj u mnogim zemljama putem tehničke pomoći ili kredita za razvoj. Onii podržavaju bh. eksperte kroz tehničku pomoć u nekoliko oblasti i obezbjeđuju sredstva za razvoj, posebno u oblasti životne sredine. Projekat izgradnje postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova (FDG) u Ugljeviku je u toku i očekujemo da će ona poboljšati problem zagađenja vazduha uzrokovnog postojećom elektranom na ugalj. U oblasti životne sredine započeli smo još jednu saradnju u BiH sa UNDP-om kroz Zeleni klimatski fond, koji ima za cilj poboljšanje energetske efikasnosti javnih institucija, a Vlada Japana je finansirala 17 miliona američkih dolara u Fondu.
ONASA: Kakav je odaziv japanskih turista u BiH i turista BiH u Japan? Da li ste zadovoljni trenutnom situacijom?
SAKAMOTO: Sektor turizma je jedan od važnih sektora za ekonomski razvoj u BiH, a eksperti JICA ga podržavaju. Vidimo i budući potencijal regije, a japanske turističke agencije se više fokusiraju na nju. Broj japanskih turista u BiH raste, a dalja saradnja u regionu će biti uspješnija. U 2020. godini održaće se ljetnje olimpijske igre u Tokiju i nadamo se da ćemo u budućnosti imati više posjeta bh. državljana u našoj zemlji.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
SAKAMOTO: U demokratskoj zemlji tri glavne institucije Vlade, Parlamenta i Pravosudnih organa tradicionalno imaju funkciju međusobne provjere i održavanja ravnoteže državne vlasti, a slobodno i nezavisno novinarstvo se često naziva četvrtom silom. Nepotrebno je reći da je veoma važno da slobodno novinarstvo osigura demokratiju, jer ono ima funkciju da provjerava Vladu i društvo, i da informiše ljude. Vlada i javne institucije dužne su da budu transparentne i odgovorne javnosti, a slobodno novinarstvo ima veoma važnu ulogu u ovoj oblasti. Sa druge strane, novinarima se preporučuje da uzmu u obzir određeni kodeks ponašanja, o čemu savjetuju standardi OEBS-a ili UN-a. Nadam se da će Agencija ONASA i dalje pozitivno uticati na poboljšanje demokratije i bolji život građana. (kraj)