Razgovarao: Timur Džambegović
SARAJEVO, 5. OKTOBRA (ONASA) – Ravnatelj Hrvatske bolnice “Dr fra Mato Nikolić” doktor Velimir Valjan u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o uspješnom poslovanju Bolnice, odnosu djelatnika bolnice prema opremi koju koriste, saradnji bolnice sa Vladom Republike Hrvatske, te najvećim nedostacima i prednostima njegovog posla.
ONASA: Hrvatska bolnica “Dr fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj jedna je od rijetkih javnih bolnica u BiH koja posluje pozitivno i po tome je jedinstvena u BiH. Kako se dolazi do takvog rezultata?
VALJAN: Mi smo na “pozitivnoj nuli” jer se prema javnim sredstvima odnosimo domaćinski ili narodski rečeno, koliko imamo – toliko se i prostiremo. Nastojimo na najbolji način iskoristiti raspoloživa sredstva i dati svoj maksimum u pružanju zdravstvene zaštite našim pacijentima. Naravno, naša usluga bi mogla biti i kvalitetnija i sveobuhvatnija, ali nažalost, sredstva su ograničena i ona uvjetuju, prije svega, opseg usluga. Ovakvim pristupom uspjeli smo, do sada, ispuniti sve svoje obaveze prema radnicima, državi, dobavljačima medicinske opreme i lijekova. Međutim, bili bismo daleko sretniji da pacijentima možemo pružiti mnogo više, ali za to su odgovorne institucije države koje moraju osigurati potrebna sredstva.
ONASA: Poznato je da je jedan od glavnih razloga za uspješno poslovanje odnos djelatnika prema bolnici, odnosno, prema opremi koju koriste. Da li je to slučaj i u Hrvatskoj bolnici “Dr fra Mato Nikolić”?
VALJAN: Ostvareni rezultati nisu samo rezultat rada menadžmenta bolnice, oni su rezultat rada svih 280 djelatnika, njihovog brižnog odnosa prema opremi sa kojom rade, racionalnom utrošku lijekova i potrošnog materijala, korektnog odnosa prema bolnici kao ustanovi koja im omogućava profesionalnu afirmaciju i u konačnici egzistenciju. Zbog takvog odnosa, menadžment bolnice, nastoji ispoštovati sve obaveze prema radnicima koje su u skladu sa odredbama Granskog kolektivnog ugovora. U svakodnevnom radu pokušavamo udovoljiti zahtjevima svakog djelatnika, ali se zauzvrat od svih traži pošten, fer i korektan odnos, kako prema pacijentima, tako i prema bolnici i njenim materijalnim dobrima. Na taj smo način izgradili partnerski odnos između menadžmenta, radnika i pacijenata, kako bi svi bili podjednako zadovoljni. Uvjereni smo da bez takvog partnerskog odnosa svih sudionika u procesu pružanja zdravstvene zaštite, neće biti ni pomaka u kvaliteti zdravstvenih usluga, odnosno izgradnji kvalitetnijeg zdravstvenog sustava u BiH.
ONASA: Osim usluga koje pružate kao opća bolnica, prepoznatljivi ste i po nekoliko vrhunskih endoskopskih zahvata, zbog čega vas pacijenti iz cijele BiH posjećuju, što im ponekad zna stvarati problem zbog smještajnih kapaciteta. Da li planirate raditi na tom polju neka poboljšanja?
VALJAN: Pored pružanja zdravstvenih usluga svojstvenih za svaku opću bolnicu, mi pružamo i neke visoko diferencirane medicinske usluge po kojima smo prepoznatljivi u okruženju.To se prije svega odnosi na dijagnostičke i terapijske endoskopske procedure ( ERCP, PTC, EMR, ESD, endoskopske polipektomije), kao i laparoskopske operativne procedure. Na ove procedure nam dolaze pacijenti iz svih dijelova BiH, a broj procedura dosad je bio ograničen nedostatkom smještajnih kapaciteta. Međutim, sada smo, izgradnjom šeste lamele, riješili i taj problem. Pored toga, izgradnja šeste lamele omogućuje nam razvoj novih dijagnostičkih procedura (patohistologija sa citologijom, mikrobiologija), premještanje transfuziologije u adekvatne prostore. Uz sve to, novi prostori omogućit će i zapošljavanje novih djelatnika.
ONASA: Nedavno ste istakli kako izgradnja nove lamele, kao i cijele bolnice, ne bi bila realizirana bez pomoći Vlade Hrvatske, koja je u izgradnji i ove lamele sudjelovala s 50 posto sredstava. Da li ste zadovoljni tom saradnjom sa Vladom Republike Hrvatske?
VALJAN: Izgradnja šeste lamele, kao i izgradnja cijele bolnice, omogućena je sredstvima Republike Hrvatske (RH). U tom dijelu RH je sudjelovala sa više od 90 posto ukupne investicije. Pored toga, RH je sudjelovala i u projektima opremanja i nabavke potrebne medicinske opreme. Ta je pomoć kontinuirana kroz projekte preko Ureda za pomoć Hrvatima izvan RH. Zbog ovih činjenica, iz zahvalnosti prema RH, bolnica u svom nazivu nosi prefiks “Hrvatska”. Sredstva RH su strogo namjenska i utrošena su na izgradnju i opremanje bolnice, ali bolnica je u zdravstvenom sustavu FBiH i KSB/SBK, te njeno tekuće poslovanje strogo je vezano za domaće institucije, prije svega, Zavod zdravstvenog osiguranja KSB/SBK. Tek odnedavno, Sabor i Vlada KSB/SBK preuzeli su osnivačka prava iako je njihova potpora i dosad bila neizostavna. Sretan sam sa činjenicom da su u posljednjih nekoliko godina i domaće institucije dale značajnu potporu u radu Bolnice, naravno, u okvirima svojih mogućnosti. Prije svih to su: ZZO KSB/SBK, Vlada i Sabor KSB/SBK i Vlada Federacije BiH, kao i njihova resorna ministarstva zdravstva i ministarstva prostornog uređenja, općina Travnik i druge institucije i javna poduzeća (elektroprivreda, telekomunikacije). Svi su oni u manjoj ili većoj mjeri prepoznavali naše projekte i sudjelovali u njima sa ciljem osiguravanja kvalitetnijih uvjeta rada i podizanja kvalitete i obima zdravstvenih usluga. Uz institucije, bila je neizostavna i pomoć pojedinaca i privrednika iz našeg okruženja.
ONASA: Do sada su se sva pitanja odnosila na Vas kao ravnatelja Bolnice, sada jedno pitanje upućeno Vama kao liječniku. Koji su najveći nedostaci, a koje prednosti vašeg posla?
VALJAN: Ja i moja generacija uposlenika ove bolnice, u proteklih 25 godina, uložili smo sebe u ovaj projekt. Uspjeli smo na goloj ledini izgraditi savremenu zdravstvenu ustanovu, učiniti je prepoznatljivom, stvoriti uvjete za rad i liječenje pacijenata, koji su u najmanju ruku, u razini sa uvjetima u zdravstvenim ustanovama u okruženju. Po tome smo jedinstveni u BiH. Svoj smo život uložili u to i, vjerujte, nije bilo lako. Nije bilo lako godinama dežurati na drugi dan. Zadovoljnim me čini spoznaja da sam sa svojom ekipom, uz prijatelje bolnice, napravio nešto što ostaje generacijama koje dolaze. Kao specijalist opće kirurgije i subspecijalist abdominalne kirurguije nastojim svoj maksimum dati pacijentu, svoje znanje prenijeti na mlade kolege. Čini me nesretnim činjenica da nakon svega moje stručne i ljudske vrline, kao i stručnost zdravstvenih radnika općenito, po uzavrelim društvenim mrežama, neargumentirano komentiraju ljudi koji ništa u životu nisu uradili, koji nemaju veze sa strukom i oni, takvi kakvi jesu, kreiraju ambijent koji tjera mlade ljude iz naše predivne BiH. Odlaze zdravstveni radnici, prije svega liječnici, u koje su uložena značajna sredstva. Odlaze, ne zbog materijalnog, odlaze zbog nepoštivanja struke, zbog nepoštovanja i omalovažavanja ljudi koji znaju i hoće unaprijediti svaki segment života u BiH.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
VALJAN:Patološki nastrojene osobe, željne negativnog senzacionalizma, okupirale su medijski prostor i kreiraju javno mnijenje u kojem nekompetentni ljudi vode glavnu riječ.Tako će biti sve dok nezavisno, na struci utemeljeno novinarstvo, na temelju činjenica, ne zaokupira taj medijski prostor, a institucije države u punom opsegu budu radile svoj posao. Nažalost, nisam siguran hoće li u BiH do tada biti mladih, kompetentnih i spremnih ljudi da podignu državu iz gliba, prije svega moralnog, a vjerujem da samo oni to mogu. Agencija ONASA je jedan od malobrojnih medija, koji izvještavaju objektivno i prema činjenicama, te može poslužiti kao primjer ostalim. Smatram da je Agencija ONASA dala značajan doprinos razvoju demokratije u BiH u proteklih skoro 25 godina. (kraj)