Razgovarala: Bogdana NIKOLIĆ
SARAJEVO, 10. NOVEMBRA (ONASA) – Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o realizaciji ciljeva iz Reformske agende, odnosima u regiji Zapadnog Balkana, predstojećim izborima, Izbornom zakonu, članstvu za EU, posjeti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Zakonu o državnim praznicima, stanjem u doplomatsko – konzularnoj mreži BiH u svijetu, Zakonu o vanjskim poslovima….
ONASA: Da li ste zadovoljni realizacijom ciljeva iz Reformske agende te odnosima u regiji Zapadnog Balkana?
IVANIĆ: Reformska agenda je, prije svega, odgovornost vlada. Evidentno je da je u prvom periodu bilo više aktivnosti na tom planu, daleko više se radilo, bilo je i više zakona koji su doneseni. Nakon početnog entuzijazma, stvar je malo stala i ide sporije nego što bi trebalo. Mi, kao zemlja ne možemo napraviti neke velike promjene na ustavnim i političkim pitanjima zbog razlika, ali zbog sličnosti možemo učiniti puno na tim ekonomskim reformama koje su svakako bitan uslov ekonomskog razvoja, a time i ostanka ljudi na ovom prostoru. Zato mislim da zastoj, koji je primjetan u provođenju agende, nije dobar i treba ga pokušati promijeniti, pa makar i u ovoj izbornoj godini. Odnosi u regionu imaju svoje uspone i padove. Nekada budu dobri, a onda izbiju pojedinačne krize. Interes BiH je da sa Srbijom i Hrvatskom ima jako dobre odnose. To su zemlje sa kojima dijelimo najveći dio naše granice i imamo vrlo visoke ekonomske odnose. Međutim, s vremena na vrijeme izbiju krize, primjer Pelješki most. Nadam se da će predstojeća posjeta Predsjedništva BiH Beogradu biti uspješna, te da će se uspjeti riješiti nekoliko stvari. Očekujemo i da se razgovor oko granica definitivno završi i da granice, na neki način, budu definitivno utvrđene, što bi bilo od koristi za obje zemlje. I nama treba aktivniji pristup iz BiH, ne uvijek da reagujemo na neku drugu stranu, nego da idemo snažnije u ostvarivanje vlastitih ciljeva. Potrebno ih je prvo definisati, pa onda aktivno na njima raditi.
ONASA: U kojoj mjeri postojeća kriza vlasti ugrožava provođenje reformi?
IVANIĆ: Definitivno je da postoji kriza vlasti, posebno u Federaciji i na nivou BiH. I u Vladi Federacije BiH postoje različita gledanja. Mislim da je to posljedica neslaganja između HDZ BiH i SDA povodom Izbornog zakona i da se u Vladi Federacije BiH to osjeća. Ali, smatram da se taj nedostatak većine posebno osjeća na nivou BiH u zajedničkim institucijama. Savjet ministara funkcioniše korektno, ali nema dovoljne većine u Parlamentu. Zato je taj dio poslova, koji se mora do kraja dovesti u Parlametu, u zastoju. Ne vjerujem da je realno očekivati bilo kakvu promjenu do idućih izbora, prije svega, zato što je došlo do unutrašnjeg loma u okviru SDA, pa tako da taj dio većine nema dovoljno glasova i tu se zapravo javio najveći problem adekvatne većine za Savjet ministara. To je uglavnom od slučaj do slučaja. Ona neće proizvesti bilo kakvu promjenu, jer promjena nije moguća na nivou BiH, ali može dovesti u zastoj. I to i može biti najveći problem.
ONASA: Izjavili ste da je “samo ono o čemu se dogovore sva tri člana Predsjedništva BiH, zvaničan stav Predsjedništva BiH”. Koliko danas ima pitanja oko kojih se nisu dogovorili svi članovi Predsjedništva BiH i koja od njih su najvažnija?
IVANIĆ: Mi smo to pravilo dosljedno primjenjivali u prvom dijelu svog mandata i tada je BiH imala najbolje efekte. Tada smo i otvorili evropski put, tada smo bili pozitivna vijest. Nažalost, zadnjih otprilike godinu i po dana, to se ne događa i u javnost se izlazi i mimo našeg dogovora. Puno je pitanja oko kojih nemamo dogovora. Mogu da kažem da je to oko popisa, gdje mislim da je napravljena velika, nepotrebna greška, zatim oko 9. januara i oko pokušaja revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije. Nakon toga, nekih većih neslaganja unutar Predsjedništva BiH nema, ali postoje razlike između Bošnjačkog i Hrvatskog člana koje se ogledaju oko Izbornog zakona, a to ima za posljedicu neslaganje i oko nekih drugih stvari. Oko najvećih stvari koje se završavaju u Predsjedništvu, mi ipak postižemo saglasnost. Te razlike se više ogledaju u političkim pogledima i u nekim stvarima koje imaju posljedice van Predsjedništva, tj. u Parlamentu, u Savjetu ministara, u Vladi FBiH, ali ne toliko u onom dijelu u kome mi radimo. Mi na kraju, u okviru svoje nadležnosti, manje – više sve završavamo.
ONASA: Imamo krizu, šta možemo očekivati od predstojećih izbora. Da li se Vi planirate kandidirati na predstojećim izborima?
IVANIĆ: Još uvijek je rano govoriti oko izbora. Mene iznenađuje da se svi naši problemi objašnjavaju predizbornom kampanjom. Bojim se da je to podcjenjivanje dubine krize, da je kriza puno dublja i da je mnogo više suštinska, a da svima dobro dođe da kažu da je to zbog kampanje. Ja mislim da se mi sa krizom trebamo ozbiljno suočiti i vidjeti da postoji značajan broj suštinskih razlika i pokušati, ako ne možemo sve te razlike prevazići, onda barem doći do saglasnosti da se bavimo stvarima oko kojih možemo imati saglasnost. Prerano je prestati bilo šta raditi, zato što je kao izborna godina. Izbori su daleko i nema potrebe da budu dominantna tema. Možda u posljednjih pola godine, a prije toga je potpuno besmisleno i to je više opravdanje za nerad nego za realno stanje. U Savezu za promjene traju razgovori oko kandidature. Nisam još uvijek donio ličnu odluku da li ću se kandidovati, mislim da je prerano za to.
ONASA: Da li mislite da treba mijenjati Izborni zakon? Da li očekujete da će biti promijenjen do izbora?
IVANIĆ: Izborni zakon, sasvim je sigurno, mora biti promijenjen zbog odluke Ustavnog suda BiH, ali to bi trebala biti usaglašena promjena, a ne politička bitka, gdje Izborni zakon služi kao mehanizam. Usaglašavanje, prije svega, zavisi od SDA i HDZ BiH. Trenutno mi ne djeluje da ima bilo kakve političke spremnosti da se zajednički na tome radi. Bojim se, da će ako ne bude usaglašenihpromijena Izbornog zakona, BiH ući u fazu krize i postati novi Mostar. To znači da neće biti moguće konstituisati Dom naroda u Parlamentu Federacije BiH, bez njega nema ni predsjednika, ni potpredsjednika, a bez njih nema Vlade Federacije BiH, što znači da nema ni Doma naroda u BiH i – to bi predstavljalo ozbiljnu blokadu. Bilo bi bolje da odgovorni ljudi taj zakon donesu prije izbora, nego poslije izbora, a dominantna je odgovornost na SDA i HDZ BiH.
ONASA: Kakav je Vaš stav o knjiženju vojne imovine, pristupanju NATO savezu i eventualnom referendumu u NATO-u?
IVANIĆ: Što se tiče vojne imovine, to je stvar koja je nepotrebno nametnuta kao uslov BiH. Naše domaće političke bitke su gurnute u okvir NATO-a i ja mislim da će u tome još godinama trajati nesaglasje. Za mene bi bilo najbolje da se principi koje su svojevremeno dogovorile partije, 2009. ili 2010. godine, kada je usaglašeno da principi važe i za državnu imovinu i za vojnu imovinu. Međutim, mislim da su onda partije iz Federacije, prije svega SDA od toga odustale i to je velika šteta. Da je primjenjen isti princip, mi bi dvije ozbiljne stvari stavili ad acta i riješili. Ovako će to ostati po predmetu političke bitke sa neizvjesnim ishodom. Čak ni sudovi to neće moći do kraja riješiti zbog čitavog niza problema, i ako to ostane uslov, mi onda sigurno aktiviranje MAP-a nećemo dobiti još narednih nekoliko godina. Oko članstva u NATO u BiH nema saglasnosti. RS nije za to da BiH uđe u NATO. Razlozi su jednostavni. Objektivno, u NATO- u je Turska što znači da Bošnjački narod nema nikakav problem da se uključi. Takođeje i Hrvatska, što znači da ni Hrvatski narod nema nikakav problem da se uključi u NATO. Međutim, Srbija nije i sa tog stanovišta nije realno očekivati da se u pojavi političar iz RS koji bi rekao da RS hoće u NATO. To bi onda značilo podjelu, novo dizanje barijera, jer članstvo u NATO u ovom trenutku nema saglasnosti. To je tema koja je jako daleko. Zato mislim da je ta priča o referendumu o članstvu NATO-a besmislena, jer smatram da ta tema može doći na red samo ako Srbija postane član.
ONASA: Dragan Čović je najavio dobijanje aplikacije za članstvo u EU do kraja godine. Da li mislite da je to realan rok? Kakav nas posao očekuje nakon toga?
IVANIĆ: Uvijek je dobro imati optimiste u politici koji guraju naprijed, jer ako nemate takve ljude onda se ništa neće ni desiti. Čović zaista snažno pokušava da obezbijedi da dođemo u tu situaciju. Ja, nažalost, mislim da njegovu energiju ne prate svi drugi. Mi još uvijek nemamo odgovore na Upitnik iako smo još u februaru govorili da su oni manje – više spremni. O kandidatskom statusu možemo govoriti kad barem predamo Upitnike. I zato mislim da je ključna obaveza svih institucija da se Upitnik završi, pripreme odgovori i dostave. Bez toga mislim da je sve prerano. Mimo Upitnika, da bismo dobili status kandidata mora postojati pozitivan politički okvir i pozitivan politički ambijent. Mi ga očito nemamo. Pretpostavka za kandidatskistatus je podnošenje odgovora i malo pozitivniji politički ambijent od ovog kojeg imamo. Ako to ne napravimo, bojim se da će priča o kandidatskom statusu biti nerealna.
ONASA: Kako ste zadovoljni posjetom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, odnosno, da li su se eventualni dogovori sa tog sastanka počeli realizovati?
IVANIĆ: Posjeta je bila dobra, jer je došla nakon dugog niza godina u kojima predsjednik Srbije nije bio u Sarajevu, a u međuvremenu smo imali i napad na gospodina Vučića u Srebrenici.Zato mislim da je ova posjeta jako značajna i da je učinjen prvi korak da se prevaziđu problemi koji su prisutni zbog otkazivanja posjete gospodina Nikolića i napada na . Mi smo se dogovorili da ćemo uraditi nekoliko stvari. Ekonomski odnosi su jako dobri, nivo ekonomske razmjene raste konstantno. Bilo je nekoliko jako pozitivnih stvari, kao što je zajednički nastup na turističkim tržištima. Srbija je ukinula vize kineskim građanima. Mislim da će i BiH to brzo uraditi i time stvoriti osnovu da turisti koji dolaze u Beograd, a ima ih jako puno, dolaze i u BiH. Sve su to korisne stvari. Ono što nedostaje jeste istinski dobar politički odnos. Vrlo često te različite stvari koje se pojavljuju dobijaju negativnu konotaciju bez posebnog razloga. Mi smo ušli u razgovore o tome da se utvrdi granica sa Srbijom. Međutim, uvijek se nađe neko ko onda kaže da je to problem. Ja ne vidim zašto bi bio problem utvrditi granicu, pa čak i negdje razmijeniti, ako je princip kvadratni metar za kvadratni metar. Dakle, niko nikome ne može uzeti određeni prostor. Mislim da bi bilo izuzetno značajno i u interesu da se o tome postigne dogovor i da, nakon Crne Gore, BiH ima utvrđenu granicu i sa Srbijom. To jer interes i jednima i drugima i ja se nadam da ćemo u tom poslu nešto napraviti i poslati jasnu poruku da su odnosi dobri.
ONASA: U ovom kontekstu, da li smatrate da je moguće, i na obostrano zadovoljstvo riješiti pitanje spornog dijela granice između BiH i Srbije?
IVANIĆ: Praktično, zahtjevi za zamjenu se svode na dio oko pruge i jedan dio teritorije opština Rudo i Priboj, koje su tako nelogično napravljene, da stvaraju dnevne probleme ljudima koji ne mogu normalno da žive. Mislim da se to može riješiti na obostrano zadovoljstvo. S naše strane, očekujem da naša komisija kaže šta mi tražimo. Možda možemo dobiti i bolji i kvalitetniji prostor, ako znamo šta tražimo. Lako je naći argumente zašto nešto nećemo, treba tražiti agrumente zašto nešto hoćemo i daje nam se šansa i prosotor da o tome mi razgovaramo. Ja se nadam da će komisija koja je za to zadužena pripremiti naše viđenje šta bi mi mogli tražiti za dio teritorije koje eventualno Srbija može tražiti.
ONASA: Koje je Vaše mišljenje, tačnije, koja je po Vama najoptimalnija trasa autoputa Sarajevo – Beograd?
IVANIĆ: Za to su potrebne stručne analize. Ja mislim da će se to sve na kraju završiti na način da će, vjerovatno u vremenima koja dolaze, svoj pristup imati i Bijeljina prema Kuzminu, jednako tako i dio preko Romanije na Višegrad. Federacija je svakako zacrtala sebi put prema Tuzli. Iskreno mislim da ako se napravi ovaj dio preko Romanije, da je potpuno logično da i Goražde ima motiv da se tu priključi. Ja mislim da to ništa neće biti tako brzo jer se ovdje previše snage i vremena troši na stvari koje su još na dugom štapu. Smatram da će u BiH biti više pravaca kojima će ljudi moći doći do mreže evropskih puteva. Pretpostavljam da će to biti i preko Višegrada i preko Romanije od Sarajeva, ali jednako tako pretpostavljam da će i Bijeljina biti povezana sa Srbijom autoputem, jer to samoj Bijeljini treba, a da ne govorim o ostatku BiH.
ONASA: Kako ocjenjujete ponašanje vlasti u RS – u koja se više bavi osudama dešavanja na državnom nivou, nego rješavanjem životnih problema u tom entitetu?
IVANIĆ: To je taktika koja pije vode, zato je i provode. Nema tu nijednog argumenta. Ne postoji nijedan argument kojim bi vlast u Banjaluci mogla bilo šta da prigovori Savezu za promjene, koji sasvim korektno radi na nivou BiH i u ovom periodu nije bilo niti jedne odluke koja je bila negativna po RS. Ali, to je najjednostavijimetod političke bitke, nekoga optužite, pa se taj mora braniti. To oni rade. I naravno skreće se pažnja sa stvarnih problema u RS-u, sa činjenice da javne finansije nisu uopšte tako stabilne kao što vlast tvrdi, jer da jesu ne bi se uzimali toliki krediti. Zbog činjenice da nemaju investicija, ono što imaju investicija to su samo iz kreditnih sredstava koje dodjeljuje Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i međunarodne finansijske institucije, ali nema investicija u realni sektor. I činjenica je da ljudi odlaze, da veliki broj ljudi, pogotovo iz malih sredina, iz perifernih opština u RS-u odlazi. Na nama, u Savezu za promjene, je odgovornost ta, umjesto da se branimo, otvaramo teme iz realnog života, posebno onog u RS-u.
ONASA: ONASA: Kada očekujete da će BiH usvojiti Zakon o državnim praznicima, te kada će sva tri člana Predsjedništva BiH prisustvovati obilježavanju Dana državnosti BiH u zgradi Predsjedništva BiH?
IVANIĆ: Mislim da oko praznika u skorijem periodu nema šanse da se bilo šta desi, jer je to politički teška i osjetljiva tema. Ja sam pokušavao da nađem neka kompromisna rješenja, ali kompromisnih rješenja u ovom slučaju ipak nema. Praznici se trenutno koriste za bitku ko je u pravu, ko je pobjednik, a ko nije pobjednik. Dok god Zakona o praznicima nema, mislim da je vrlo nerealno očekivati prisustvo sva tri člana Predsjedništva BiH na obilježavanju bilo kojeg datuma. Ne vjerujem da će se do kraja mandata nešto promijeniti.
ONASA: Šta mislite kada će konačno biti riješeno pitanje konstitutivnosti Srba u Hercegovačko – neretvanskom kantonu?
IVANIĆ: Imaju četiri kantona gdje Srbi nisu konstitutivni. To je stvar koja je najveća sramota cijele Federacije koja se utrkivala o tome da govori o multietničnosti, multikulturalnosti. Čak nije urađena ni elementarna stvar, da se u kantonalnim ustavima zapiše da se sprovodi. Posebno me zabrinjava nedostatak međunarodne reakcije za. Toliko dugo se trpi takav odnos, a da praktično nema nikakvog komentara, što je jako jako pogrešno. Za ovo nema opravdanja i to je zaista najveća sramota svih tih institucija.
ONASA: Da li ste zadovoljni stanjem u diplomatsko – konzularnoj mreži BiH u svijetu?
IVANIĆ: Teško je dati jednostavan odgovor. Ima dijelova te mreže koji odlično funkcionišu, ima dijelova u kojima ljudi ne rade dobro svoj posao, a za to ipak koriste lične privilegije. Teško je dati generalnu ocjenu. U osnovi mislim da se taj posao radi korektno. Moglo bi puno bolje, ali to podrazumijeva manje politički izabranih ljudi, a više profesionalaca i ako bude bilo mogućnosti da se donese zakon o spoljnim poslovima. Mislim da bar pola ambasadora bude iz reda profesionalnih diplomata, a polovina političkih. Smatram da bi to bio jedan od preduslova stabilnosti diplomatske mreže.
ONASA: Kada će BiH dobiti Zakon o vanjskim poslovima?
IVANIĆ: Postoji radna grupa koja to radi. Mi smo se prvo dogovorili da utvrdimo strategiju, radni tekst strategije je pripremljen i trebao bi brzo da se nađe na sjednici Predsjedništva BiH. Kada se strategija vođenja spoljne politike bude definisana, onda bi uslijedilo i donošenje zakona. Vidjet ćemo da li će biti saglasnosti za strategiju. A onda, nakon toga, treba početi da se radi i Zakon, što smo više puta pokušali. Ja sam, još kao ministar, jedan prijedlog Zakona dostavio Predsjedništvu BiH ali nije bilo šansi da se oko toga postigne saglasnost.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
IVANIĆ: Volio bih da je nezavisno novinarstvo mnogo više zastupljeno i oni koji su zaista nezavisni zaslužuju velike pohvale. To je, nažalost, kod nas rijetkost umjesto da bude pravilo. Posebno mislim da to treba da se odnosi na javne servise koji moraju biti puno više politički neutralni nego što zaista jesu. Dominantan dio javnih servisa je previše pod političkim uticajem. Da biste imali nezavisne novinare, morate imati i ekonomsku razvijenu sredinu koja je u stanju omogućiti tim ljudima da budu nezavisni. To znači da omoguće dovoljno finansijskog tržišta da ti ljudi mogu da prežive. Mislim da naša društveno – ekonomska situacija to ne prati , tako da je teško biti nezavisan, a istovremeno biti i finansijski stabilan. Ko god to uspije zaslužuje pohvalu. Sa Agencijom ONASA sam uvijek imao pozitivno iskustvo. Kao neko ko je i sam bio novinar, kao neko ko redovno prati tu djelatnost i koristi proizvode medijskih institucija, pa tako i Agencije ONASA, mogu reći da sam vrlo zadovoljan saradnjom sa Agencijom ONASA i da nikada nisam imao potrebu, da u izvještajima koji se rade, nešto mijenjam. Nadam se da će Agencija ONASA tako nastaviti i dalje. (kraj)