INTERVJU: ARMIN KAJMAKOVIĆ, DIREKTOR MEĐUNARODNOG AERODROMA SARAJEVO
Razgovarao: Denis Rakanović
SARAJEVO, 2. OKTOBRA (ONASA) – Direktor Međunarodnog aerodroma Sarajevo Armin Kajmaković za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o kapacitetima Aerodroma, saradnji sa drugim kompanijama i bh. aerodromima i visini aerodromskih taksi.
ONASA: Da li ste zadovoljni tehničkim, administrativnim i kadrovskim kapacitetom Aerodroma i šta bi trebalo unaprijediti kako bi Aerodrom još bolje funkcionirao?
KAJMAKOVIĆ: U ovom trenutku, Međunarodni aerodrom Sarajevo u potpunosti ispunjava sve tehničke, administrativne i kadrovske aspekte kada je u pitanju prihvat i otprema zrakoplova, putnika i stvari (prtljaga, roba i pošte). Ovdje prije svega mislimo na visok nivo kvaliteta u pružanju navedenih usluga, uz potpuno poštivanje svih sigurnosnih standarda. Kada je u pitanju budućnost, svakako da proširenje aerodromskih kapaciteta znači i daljnji razvoj i unapređenje tehničkih i kadrovskih resursa, a sve u cilju ispunjenja sve većih zahtjeva naših klijenata.
ONASA: Koliki je godišnji kapacitet Aerodroma i da li odgovara trenutnim potrebama? Kolika je iskorištenost kapaciteta?
KAJMAKOVIĆ: Kapacitet Sarajevskog aerodroma je do milion putnika godišnje, a u skladu sa očekivanim rastom prometa, što samo po sebi zahtijeva i veće prostorne kapacite svih pratećih službi i servisa, pokrenuli smo projekte s ciljem preuređenja postojećih kapaciteta. Do sada je proširen dolazeći gate, otvorena je šalterska komunikacija za UIO (Carina) u javnoj i štićenoj zoni, koja putnicima omogućava nesmetanu komunikaciju sa carinskim službenicima. Korisnicima je od sada na usluzi i nova šalterska komunikacija Lost&Found u štićenom prostoru, tako da imaju mogućnost komunikacije sa aerodromskim osobljem iz javne i iz štićene zone. Završena je rekonfiguracija trake za dolazeći prtljag, što rezultira bržem i efikasnijem procesuiranju putnika.
ONASA: Koliko aviokompanija sarađuje sa Međunarodnim aerodromom Sarajevo? Možete li najaviti skoru saradnju sa još nekom kompanijom?
KAJMAKOVIĆ: Sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo trenutno operira 12 aviokompanija koje povezuju Sarajevo sa sljedećim destinacijama: Zagreb, Beč, Ljubljana, Beograd, Minhen, Istanbul, Dubai, Oslo, Cologne, Zurich,Copenhagen, Stockholm, Sharjah. Kada je riječ o dolasku novih aviokompanija na aerodrom Sarajevo, bitno je naglasiti da svaka aviokompanija prije uspostavljanja leta radi detaljnu analizu tržišta, kojom procjenjuje komercijalnu opravdanost uvođenja nove linije. Krajem tekuće godine bio je planiran dolazak aviokompanije Qatar Airways, koji je zbog operativnih razloga (kašnjenje u isporuci aviona) odgođen za 2017. godinu.
ONASA: Kada možemo očekivati novi investicioni ciklus na Međunarodnom aerodromu Sarajevo?
KAJMAKOVIĆ: Nakon evidentnog investicionog zastoja u prethodnom periodu, menadžment Aerodroma Sarajevo fokusirao se na što brži investicioni zamah, imajući u prvom redu potrebe proširenja, tj. obnove aerodromskih kapaciteta. U toku su aktivnosti vezane za usklađivanje planiranih investicionih projekata sa strateškim, planskim dokumentima aerodroma (Master plan) i dr., te priprema projektne dokumentacije i pribavljanje dozvola nadležnih institucija (primarno – Federalno ministarstvo prostornog uređenja), aktivnosti oko otkupa zemljišta, eventualne eksproprijacije itd. U tom kontekstu, realni početak investicionog zamaha se očekuje u narednoj godini.
ONASA: Kakav je Vaš stav o visini aerodromskih taksi? Možete li pojasniti kako se formira ova cijena i kolika je ona u odnosu na regiju?
KAJMAKOVIĆ: Cijena putničkog servisa (ne takse) na Međunarodnom aerodromu Sarajevo iznosi 18,00 eura i to je cijena komercijalne usluge koja se odnosi na korištenje aerodromske infrastrukture. Izuzetak su djeca do dvije godine života, za koju se ova usluga ne naplaćuje. Visina cijene je uvjetovana visinom fiksnih troškova i prihod od putničkog servisa je namijenjen za investiranje u razvojne projekte i modernizaciju terminala, opreme itd. Takođe, bitna stvar su veliki izdaci za osiguranje aerodroma Sarajevo. Dok većina drugih aerodroma ima posebnu security taxu, kao dodatnu taksu na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, postoji i plaća se samo putnički servis. Kada je u pitanju taxa koju je donijela Vlada Federacije BiH sa ciljem razvoja civilne avijacije u BiH, a koja iznosi 10,00 eura i koja ulazi u cijenu karte, moramo istaći da se ona naplaćuje na osnovu odluke Federacije BiH i da Međunarodni aerodrom Sarajevo nije imao uticaja na donošenje te cijene.Prihod ove takse ne predstavlja prihod Sarajevskog aerodroma i naše preduzeće ne ostvaruje nikakvu korist od te takse.
ONASA: Da li će u skorijoj budućnosti doći do promjena cijena usluga Aerodroma Sarajevo?
KAJMAKOVIĆ: Cjenovna politika Društva definisana je cjenovnicima aerodromskih usluga, te u narednom periodu nisu predviđene značajnije korekcije cijena. Važno je naglasiti da je Sarajevski aerodrom u cilju razvoja i povećanja prometa razvio šeme poticaja koje se odnose na smanjenje cijena aerodromskih usluga – popusti u slučaju uspostavljanja letova prema novoj destinaciji, popusti za povećanje broja aviooperacija i popusti na osnovu broja prevezenih putnika na godišnjem nivou.
ONASA: Kakva je saradnja između aerodroma u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjaluci?
KAJMAKOVIĆ: Saradnja sa ostalim aerodromima u BiH ogleda se kroz pružanje potpore u edukaciji kadrova, stručnim skupovima, razmjeni stavova o pitanjima bitnim za unapređenje razvoja civilnog zrakoplovstva i sl. Potpora se ogleda i kroz uzajamnu pomoć u opremi, sredstvima i ljudskim resursima u slučajevima kada je potrebna našim kolegama.
ONASA: Koji su dugoročni razvojni planovi Međunarodnog aerodroma Sarajevo?
KAJMAKOVIĆ: Prioritetne projekte predstavljaju nam gradnja brze izlazne rulnice, koja će doprinijeti povećanju kvaliteta saobraćanja zrakoplova, proširenje platforme čime ćemo obezbjediti tri parking mjesta za velike avione, a njegova realizacija trebala bi početi već naredne godine. Planirana je i izgradnja ekskluzivnog VIP salona, rekonstrukcija restorana u Terminalu A, a kao jedan od najvećih i najzahtjevnijih projekata izdvajamo rekonstrukciju aerodromske piste. Također, gradit će se i montažno-rashladna komora koja će služiti za procesuiranje izvoza svježeg mesa i pošiljki velikih gabarita. Kada je riječ o izgradnji novog terminala, odnosno značajnog proširenja postojeće terminalne zgrade, Uprava Međunarodnog aerodroma Sarajevo detaljno će sagledati sve aspekte i mogućnosti za realizaciju i tog projekta u budućnosti. (kraj)