Razgovarala: Bogdana NIKOLIĆ
SARAJEVO, 28. SEPTEMBRA (ONASA) – Ambasadorica Bugarske u BiH Avgustina Cvetkova – Karabaševa u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o saradnji BiH i Bugarske na ekonomskom i političkom nivou, prioritetnim planovima u narednom periodu, razvojnom projektu Bugarske za lokalnu samoupravu u BiH, poboljšanju odnosa između Bugarske i BiH u svim oblastima djelovanja i rada….
ONASA: Kako ocjenjujete saradnju između BiH i Bugarske na ekonomskom i političkom nivou?
CVETKOVA – KARABAŠEVA: Bugarska je prva priznala BiH kao nezavisnu državu i želi da razvije i produbi bilateralnu saradnju na svim nivoima. Bosnu i Hercegovinu smatramo prijateljskom zemljom. Nema otvorenih ili kontroverznih pitanja, kao i nerješenih pitanja između Bugarske i BiH. Izraz ovakvog razumijevanja je i intenzivni bilateralni dijalog, uključujući i nedavnu posjetu potpredsjednice Vlade za reformu pravosuđa i ministrice inostranih poslova Republike Bugarske, gospođe Ekaterine Zaharieve BiH. Naravno, postoje dodatne mogućnosti za produbljivanje trgovinskih i ekonomskih odnosa, kao i za promociju turizma, kulturne i regionalne saradnje. Pored toga, želim da podijelim sa vama i vijest da će premijer Republike Bugarske Boyko Borissov do kraja oktobra boraviti u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini. Premijer je dobio zvanični poziv od Vijeća ministara BiH, te ova posjeta pokazuje bitnost zapadnog Balkana za Bugarsku koja će od januara do jula predsjedavati Savjetom Evropske unije.
ONASA: Koji su vaši prioriteti u radu kao nove bugarske ambasadorice u BiH?
CVETKOVA – KARABAŠEVA: Čast mi je i zadovoljstvo biti vanredni i opunomoćeni ambasador Bugarske u zemlji sa kojom imamo toliko historije i tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa bez otvorenih pitanja. Naše zemlje su partneri u različitim oblicima regionalne saradnje i dijele zajedničku viziju mirnog i prosperitetnog regiona zasnovanog na demokratskim vrijednostima. Moja misija, kao i misija cijelog tima Ambasade u BiH je raditi na jačanju i nadogradnji onoga što je postignuto u svim oblastima bilateralne saradnje, a također i pomoći ubrzanju procesa evropskih i euroatlantskih integracija BiH.
ONASA: Po Vašem mišljenju, s kojom dinamikom se put BiH ka EU i članstvu u NATO razvija i kako će Bugarska doprinijeti tom putu?
CVETKOVA – KARABAŠEVA: Republika Bugarska je među zemljama EU koje vjeruju da je evropska perspektiva garant pretvaranja regije u zonu stabilnosti, ekonomskog prosperiteta i sigurnosti. Za Zapadni Balkan nema drugog puta nego da se pridruži evropskoj porodici. Danas Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu šansu, tokom dvije godine rotirajuće predsjedavanje Savjetom EU preuzimaju zemlje koje podržavaju evropske integracije regiona: Estonija, Austrija, Bugarska i Rumunija. Ovu priliku ne treba propustiti. Ali, važno je znati da napredak na evropskom putu zavisi od individualnih zasluga svake zemlje, odnosno da Bosna i Hercegovina treba postići napredak u provođenju neophodnih reformi. Štaviše, Reformsku agendu podržale su sve glavne političke snage u zemlji. Bugarska je spremna da pomogne u ekspertizi i razmjeni iskustva iz našeg procesa pridruživanja.
ONASA: U kontekstu prethodnog pitanja, kako bi ulazak BiH u EU i NATO poboljšao odnose BiH sa Bugarskom, ali i položaj same BiH?
CVETKOVA – KARABAŠEVA: Jedan od prioriteta bugarskog predsjedavanja Savjetom EU u prvoj polovini 2018. godine biće evropska perspektiva Zapadnog Balkana. U vezi s tim, aktivno ćemo podržati nastavak predanosti EU prema vašoj vladi u procesu implementacije Reformske agende. Ali, željela bih da ponovim još jednom, morate uraditi svoj dio posla. Potrebni su zajednički napori kako bi se postigli koordinirani odgovori na Upitnik Komisije. Citirala bih bugarsku ministricu vanjskih poslova Ekaterinu Zaharievu prilikom njene posjete prošlog mjeseca Sarajevu: ‘Pomozite nam da vam pomognemo’. Napredak zemlje zavisi tačno od sopstvenih napora, a sa naše strane možete očekivati samo podršku. Što se tiče euroatlantskih integracija, mislim da je prerano da BiH održi debatu o članstvu u NATO-u. U zemlji postoji konsenzus da se aktivira Akcioni plan za članstvo / MAP / za NATO i tamo treba usmjeriti napore. Krajem prošle godine, Ministarstvo odbrane BiH uspješno je završilo pregled odbrane, čineći odlučujući korak ka aktiviranju MAP-a. Procjena NATO-a o ispunjavanju kriterija iz Talina je tek predstojeća. Uvjerena sam da će napori državnih institucija i aktivne akcije ministra odbrane o registraciji nepokretne vojne imovine pružiti osnovu za sastanak ministara vanjskih poslova Alijanse da raspravljaju o aktiviranju MAP-a. Iz iskustva moje zemlje mogu reći da su euroatlantske integracije doprinijele razvoju reformi odbrane i sigurnosti, kao i našem ekonomskom razvoju, jer je investitorima poslat signal za sigurnost i stabilnost.
ONASA: Ministrica Zaharieva je, također, najavila razvojni projekat Bugarske za lokalnu samoupravu u BiH. O čemu se tu tačno radi?
CVETKOVA – KARABAŠEVA: Razvojna saradnja i humanitarna pomoć su sastavni dio spoljne politike Republike Bugarske kao članice EU. Bosna i Hercegovina je jedna od prioritetnih zemalja u pogledu distribucije razvojne pomoći u saradnji sa lokalnom samoupravom i nevladinim sektorom. U proteklim godinama realizovali smo zajedničke projekte u svrhu poboljšanja kvaliteta obrazovanja i života : renoviranje škola i vrtića, izgradnje igrališta sa brojnim općinama: Kiseljak, Kreševo, Foča, Trebinje, Olovo, Zenica, Novi Travnik, Istočno Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo i takozvana “bugarska škola” u Banjoj Luci. Bugarska vlada je donirala sredstva općinama Zvornik i Tuzla kako bi pomogla u oporavku nakon razornih poplava 2014. godine. Također smo proveli projekat obuke za borbu protiv korupcije za mlade stručnjake iz cijele BiH. Ove godine pripremamo zajedničke projekte sa Institucijom ombudsmana za ljudska prava BiH, kao i sa općinama Cazin, Bijeljina, Goražde, Zavidovići, Drvar, Jezero, Vitez, Fojnica, Rudo, Mostar i druge. Republika Bugarska će i u budućnosti nastaviti pomagati u procesu održivog razvoja BiH.
ONASA: Postoji li prostor za poboljšanje odnosa između Bugarske i Bosne i Hercegovine u svim oblastima djelovanja i rada, prije svega na ekonomskoj, trgovinskoj i kulturnoj agendi?
CVETKOVA – KARABAŠEVA: Nivo ekonomskih i trgovinskih odnosa između BiH i Bugarske može se ocijeniti kao relativno dobar. Trgovinski promet Bugarske sa BiH u posljednjih pet godina stalno se povećavao, s obimom koji se povećao sa oko 95 miliona KM / leva u 2012. godini na blizu 233 miliona KM / leva u 2016. godini. Naravno, postoje mogućnosti da se to poboljša u oba smjera. Glavne oblasti u kojima bi BiH mogla ostvariti rast izvoza u Bugarsku odnosi se na industriju hrane i pića. Interes za bugarske trgovce je prilika da sarađuju u oblasti mašinske industrije, hemijske i metaloprerađivačke industrije.
ONASA: Da li su bugarske kompanije zadovoljne poslovnim okruženjem u Bosni i Hercegovini i da li planiraju neke potencijalne investicije?
CVETKOVA – KARABAŠEVA: Nažalost, pored Fabrike duhana Banja Luka, u BiH nema značajnih direktnih bugarskih investicija. Mogućnosti koje nudi vaša zemlja nisu dobro poznate u Bugarskoj, a nedovoljno razvijena infrastruktura u regionu Zapadnog Balkana također ne pomaže. U tom smislu, ključna je važnost razvoja ukupne infrastrukture i povezanosti Zapadnog Balkana i EU, uključujući i produbljivanje ekonomskih odnosa. Vjerujem da će predloženo potpisivanje Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dvije zemlje doprinijeti podizanju nivoa ekonomske saradnje. Trenutno očekujemo postizanje koordiniranog stava između Ministarstva finansija i trezora BiH i entitetskih institucija za nastavak sporazuma.
ONASA: Da li BiH, imajući u vidu svoje kulturno-historijsko nasljeđe i prirodnu ljepotu, postaje jedna od najvažnijih turističkih destinacija i koliko je kulturnih sadržaja prisutno u Bugarskoj?
CVETKOVA – KARABAŠEVA: BiH ima zapanjujuću prirodu i izuzetno zanimljivo i raznovrsno kulturno i historijsko nasljeđe. Bugarska također nudi dobro razvijenu morsku obalu, pa i skijališta, drevne historijske predmete i prekrasnu prirodu. Nivo informacija u obje zemlje o našim turističkim mogućnostima je i dalje nedovoljan. Da bi se promijenila situacija, neophodno bi bilo da napreduju ciljani napori obje zemlje. U tom smislu bih željela da pozovem ljude iz BiH da posjete evropsku prijestonicu kulture 2019. godine – grad PLOVDIV , jedan od najstarijih gradova na svijetu. Međutim, treba istaći da posljednje četiri godine posjete bugarskih turista u BiH stalno rastu, jer je 2016. godine vašu zemlju posjetilo više od 6.500 bugarskih građana. ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva i koliko je ono važno za razvoj demokratskog društva?
CVETKOVA – KARABAŠEVA: Ja bih definirala nezavisno novinarstvo kao garant demokratije. Mislim da ima ključnu ulogu u razvoju demokratskog društva. Treba osigurati da novinari prilikom obavljanja svojih dužnosti ne budu predmet bilo kakvog pritiska državnih institucija ili trećih lica. (kraj)