INTERVJU: ELMEDIN KONAKOVIĆ, PREMIJER KANTONA SARAJEVO
Razgovarao: Mustafa SKULIĆ
SARAJEVO, 27. MAJA (ONASA) – Premijer Kantona Sarajevo (KS) Elmedin Konaković u intervjuu za Agenciju ONASA govori o radu Vlade, vodosnabdijevanju, GRAS-u, provedenim reformama u Kantonu, zapošljavanju, skupštinskoj većini u Kantonu…
ONASA: Kako ocjenjujete rad Vlade u dosadašnjem periodu, šta je realizovano koji su prioriteti u narednom periodu?
KONAKOVIĆ : Teško je meni ocjenjivati rad Vlade i govoriti o nama samim, to generalno radi Skupština i javnost Kantona Sarajevo, moj opšti dojam je da je Vlada sastavljena od ljudi koji zaista pošteno i korektno rade svoj dio posla, tako je bilo i u prvom sazivu sa Demokratskom frontom (DF) u koaliciji, a posebno moram istaći zadovoljstvo zbog ulaska pet ministara iz Saveza za bolju budućnost (SBB) , koji su za mene vrlo pozitivno iznenađenje, jer su digli nivo rada Vlade za još jednu stepenicu.
Mi smo stanje zatekli u blagom haosu sa nekih 120 miliona KM deficita, uključujući i 30 miliona KM izvršnih presuda, sa kašnjenjem plaćanja dobavljačima i nizom drugih problema, kao što su vodosnabdijevanje, psi lutalice, sigurnost, GRAS.
Na nekom prvom mjerenju imali smo pokazatelje da smo sanirali oko 47 miliona KM deficita, što je i za nas bilo iznenađenje, počeli smo plaćati izvršne presude onima koji su zasluženo dobili taj novac na sudu, te smo u prvom kvartalu ove godine moratorijem uštedjeli blizu 3,5 miliona KM na platama i drugim davanjma, što je do sada najbolji rezultat.
Pokazuje se disciplina u odnosu onih koji rade u sistemu, te smo potpuno promijenili koncept i odnos uposlenika u drugim vanbudžetskim institucijama, a to su javna komunalna preduzeća, fondovi i zavodi.
Imamo već ove godine nekoliko firmi koje su profitabilne i nekoliko onih koje čak u budžet Kantona uplaćuju novac. Prema mom mišljenju, mi, kao Vlada, zadovoljni smo onim odnosom sistema kojim upravljamo, naš rad će valorizirati javnost i Skupština Kantona.
Nama je trenutno u fokusu nekoliko najkrupnijih problema, prvi je vodosnabdijevanje, to je problem broj jedan Kantona Sarajevo, i vidjeli ste da smo već ove godine izdvojili dva miliona KM za detekciju i četiri milona za rekonstrukciju, a do kraja ove godine izdvojićemo oko sedam miliona KM, te smo sa EBRD-om u fazi razgovora o dugoročom kreditu, dakle, Vlada će u svom mandatu riješiti vodsnabdijevanje, a ukoliko to ne bude, biće to neuspjeh Vlade.
Redukcija ne bi trebalo biti krajem naredne godine, a efikasnu firmu bismo trebali imati jednu godinu nakon toga, što znači da bi Kantonalno javno komunalno preduzeće (KJKP) “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. sa ovim monopolom na tržištu i resursima kojima raspolaže trebao biti profitabilno preduzeće.
Voljeli bismo da imamo čarobni štapić ili da nam neko kaže kako da riješimo pitanje GRAS-a, posebno ovi što su pokušali, a nisu uspjeli. Ne da nisu pomjerili, nego su u svakoj godini nazadovali. Od 2000. godine nije zamijenjen ni šaraf na vodovodnoj mreži punih 16 godina, nijedna vlada, nijedan menadžment u GRAS-u nisu napravili pomake.
Prije nekoliko godina u GRAS-u je bilo uposleno 2.100 osoba i gubitak na mjesečnom nivou po našem dolasku bio je 2,5 miliona KM, a uspjeli smo ga smanjiti za 700 000 hiljada KM. Danas tamo radi 1.500 ljudi, izdvojili smo novac za kupovinu 10 minibusa, dolazi nam 15 autobusa iz Istanbula i još kupujemo trolejbuse i autobuse.
Na komercijali smo uveli sistem naplata elektronskih karata, što stavlja pod punu kontrolu GRAS, a to pokazuje koliko smo uradili za godinu dana. Da li ćemo biti brži od pljenitelja, mi to još ne znamo, jer smo to preduzeće zatekli u stanju “kliničke smrti”, polako ga reanimiramo, optimista sam i mislim da ćemo to stići.
Sa druge strane, nad glavom nam visi Poreska uprava i upravni odbor, mogu sutra ugasiti ovo preduzeće, što bi za ekonomiju države i Kantona bio strašan udar.
Na drugim poljima smo napredovali. Prioriteti su nam, osim rješavanja javnog gradskog prevoza i segment sigurnosti, koji smo ove godine značajno podržali, primivši 130 novih uposlenika u Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), kupujemo im vozila i tehnički ih opremamo. Ove godine nam je cilj da jačamo turizam kao razvojni ekonomski potencijal.
ONASA: Mijenja se Zakon o raspodjeli javnih prihoda u FBiH. Kako bi to moglo uticati na KS?
KONAKOVIĆ : Mi zagovaramo izmjenu Zakona o raspodjeli javnih prihoda, jer je katastrofalan, zastario je i njegov model je neefikasan, a izgleda da Sarajevo u tom zakonu ima i neke prednosti.
Pokazali smo studijom svaki zarez i prihodovne i rashodovne strane, nakon čega sam vidio neke reakcije, ali nemamo puno vremene da se bavimo tim medijskim prepucavanjima. Kanton godišnje uplaćuje dvije milijarde i 500 miliona KM, a vraća mu se 380 miliona KM, dok se dvije milijarde i 120 miliona KM konzumira za život u BiH.
Kada bi neko ukinuo samo ponder Sarajevu, to bi značilo da nam uzme 140 miliona, bez da uopšte razmišljam na koji način i kako se puni jedinstveni račun trezora, za nas bi to značilo rezanje. Na primjer, vjerovatno bismo otpustili sve inspektore koji kontrolišu PDV sistem u Kantonu i zaposlili bismo samo one koji kontrolišu crno tržište, jer bi nam fokus bio na prihodima od doprinosa, jer to je ono što pripada Kantonu.
Da bi preživjeli, morali bismo gledati ko nije zaposlen, te bi sve okrenuli u tom pravcu.
Više niko ne može uplatiti 2,5 milijarde brzinom kojom to radi Sarajevo, a donošenje ovog zakona ima benefite da riješi problem nekih loših privatizacija. Ideja da se riješe pogreške politike u Tuzlanskom i drugim kantonima preko ovih para, više bi koštala Federaciju nego Kanton Sarajevo.
Mi bi preživjeli tako što bismo iznaplaćivali iz doprinosa što nam treba, ali ne bi imali više vremena da vodimo računa koliko se sredstava uplaćuje na jedinstveni račun trezora.
ONASA: Koje je reforme napravio Kanton Sarajevo iz Reformske agende?
KONAKOVIĆ : Mi smo u reformi javne uprave donijeli nekoliko akata ili zakona. Zakon o državnim službenicima u formi nacrta već je usvojen, na polju borbe protiv korupcije mislim da smo uradili najviše formiranjem antikorupcionog tima Vlade Kantona Sarajevo.
Online prijavom korupcije, direktnom komunikacijom sa ljudima na terenu, nekoliko procesa u tužilaštvu, posljedice su ovog odnosa, a donosimo i zakon o porijeklu imovine koji je uvršten u dnevni red naredne Skupštine na prijedlog Vlade i Naše stranke.
Dakle, u Reformskoj agendi na tih nekoliko polja mislim da bilježimo ozbiljne iskorake, ponavljam da je nemoguće za jednu godinu mandata promijeniti sve ono što je bilo loše u sistemu.
Sada imamo 700 ljudi manje na budžetu nego što smo zatekli, imamo procedure koje govore o ambijentu za investicije u Kantonu sa dva zakona koja smanjuju sudske administrativne takse, a dio su našeg projekta koji radimo sa Svjetskom bankom, u smislu poboljšanja ambijenta za investiranje.
Radimo reformu komplet sistema, donosimo zakon o prostornom uređenju, koji je nova podloga za investiranje, te prostorni plan koji je vrlo bitan.
Mnogo stvari radimo iako kantoni nisu u fokusu Reformske agende, mislim da najveći dio te agende upravo leži na leđima kantona.
ONASA: Usvojili ste program mjera za podsticaj zapošljavanja u iznosu 6,5 miliona KM, da li Vlada planira pokrenuti dodatne projekte zapošljavanja?
KONAKOVIĆ : Broj nezaposlenih u Kantonu prvi put u posljednjih nekoliko godina blizu je da bude ispod 70.000, prije godinu dana bilo ih je 75.000, a sada ih je 70. 600 na Birou za zapošljavanje.
Mi ne zapošljavamo u državni sektor, te broj nezaposlenih smanjujemo tako da sav novac koji imamo okrećemo ka realnom sektoru, ne samo kroz ove aktivne mjere zapošljavanja, nego i kroz donošenje zakona o podršci malim i srednjim preduzećima, koji je prošle godine usvojen u Ministarstvu privrede.
Na osnovu njega, već smo izdovojili 3,5 miliona KM za direktnu podršku realnom sektoru, koji kada ujedinimo novac sa bankama, pravi fond između 20 i 30 miliona KM direktnih investicija i podrške razvojnim projektima realnog sektora.
Finansiraćemo partnerske kompanije koje se razvijaju i ulaze u koncept finansiranja kroz Ministarstvo privrede, dobitnike “Zlatnih znački” kao valorizaciju vrijednosti društva, za njh 20 izdvojeno je oko 320.000 KM za njihovo zapošljavanje.
Ključna riječ u ekonomiji Kantona je “novo radno mjesto” zbog ove borbe da preživimo, jer to novo radno mjesto donosi direktan prihod Kantonu.
Mislim da su rezultati lako mjerljivi i možete doći do podataka od prije šest mjeseci i danas o broju nezaposlenih.
ONASA: Koristi li KS u potpunosti svoj turistički potencijal?
KONAKOVIĆ: Kamen spoticanja nam je fama oko Turističke zajednice u Kantonu Sarajevo, koja je izazvala toliko reakcija.
To je organizacija, koja danas ubire između tri i četiri miliona KM, na minimumu je nekih prihoda, što je dovoljno samo da prežive uposleni, te da se milion KM da Ministarstvu kulture i sporta na federalnom nivou, u kojem ministrica iste te kulture i sporta pokaže šta mislli o Kantonu Sarajevo i o kulturi i sportu.
Sve je to novac iz te turističke zajednice koja mora generirati turističku ponudu u Kantonu, mora raditi njenu promociju, mora privlačiti turiste, a sada se trenutno to ne dešava.
Mi smo donijeli Zakon o turizmu, na narednoj sjednici donosimo odluku o osnivanju nove turističke zajednice i gašenju ove, koju je osnovao Kanton, a presudom Ustavnog suda ne postoji.
Preuzećemo sve koji tamo rade, niko neće ostati bez posla, svi oni ostaju u sistemu turističke zajednice, koja će onda imati dovoljno novca da promoviše Kanton, da razvija strategiju njegovog razvoja, privlači turiste, pomogne one koji rade u turizmu, pomogne hotelijere i neke kulturno – sportske manifestacije koje privlače nove strane turiste.
Imamo veliki problem naplate turističke takse, veliki broj hotela ni danas ne plaća taksu, 30 inspektora primamo, prošli su konkursi i dobićemo pet novih inspektora koji će kontrolisati tržište turizma.
Danas se postavlja pitanje kome oni plaćaju turističku taksu i zašto ona služi . Sposobni hotelijeri su prepoznali presudu Ustavnog suda i kažu da nemaju kome plaćati jer turistička zajednica ne postoji i taj status quo je štetan po Kanton.
Osnivanjem nove turističke zajednice pet novih turističkih inspektora, uz ove postojeće, vršiće kontrolu naplate takse, te će izricati vrlo drastične kazne za neplatiše takse.
ONASA: Najavili ste realizaciju projekta rekonstrukcije cjelokupne ulične rasvjete, u kojoj je fazi ovaj projekat?
KONAKOVIĆ: Završena je prva administrativna faza, čak je i prezentovana načelnicima i predstavnicima lokalne zajednice, trenutno se privodi kraju brojanje rasvjetnih tijela, jer su nam informacije koje smo imali na početku bile varijabilne između 37.000 i 43.000 rasvjetnih mjesta.
Komisija, koju su formirali Ministarstvo komunalne privrede, mislim da danas završava svoj posao u brojanju i imat ćemo početkom naredne sedmice jasnu sliku. Raspisati tender, za koji već prijavilo se 5-6 međunarodnih kompanija koje su zainteresovane isfinansiraju rekonstrukciju, te da se iz ušteda naplati njihov rad i trud u narednim godinama.
Imamo samo jedan problem javne nabavke jer Agencija ne prepoznaje te dugoročne aranžmane. Tražićemo pomoć od državne Agencije za javne nabavke da nam da sugestije kako da to napravimo i da iskoristimo priliku da projekat vrijedan 50 miliona KM realizujemo za tri mjeseca.
Mislim da će ovaj projekat biti realizovan u ovoj godini, to znači da će nova led rasvjeta omogućiti smanjenje postojećih troškova za 60 do 70 posto.
ONASA: Problem parking mjesta u Sarajevu je konstantan, postoje li planovi za rješavanje ovog problema?
KONAKOVIĆ : Mi trenutno imamo dva projekta, jedan nam je došao iz Općine Stari Grad, vjerovatno ćemo sufinansirati garažu kod Vijećnice, imamo novac Ministarstva saobraćaja za izgradnju novih parkirališta. Drugi parking koji radimo sami biće u Novom Sarajevu kod Hitne pomoći, to su dva najveća projekta, za koje ćemo izdvojiti oko 5 miliona KM već u ovoj godini.
Nama još jedan problem predstavlja ovo što policija kažnjava građane oko zgrada u kojima stanuju gdje im nismo dali prostor za parkiranje. Uredbom koju bi trebalo donijeti Ministarstvo saobraćaja treba da regulišemo i taj problem da se Ciglane, Breka i druga naselja na neki način urede i da se naplati taj parking, a da se ljudima garantuje njihovo slobodno mjesto.
ONASA: Fahrudin Pecikoza je napustio SBB, da li je na pomolu nova skupštinska većina?
KONAKOVIĆ: Problema neće biti sve dok ova skupština radi na ovaj način. Najveći broj zastupnika je stavio interes drušva u prvi plan i ne idu prema nama sa nekim personalnim zahtjevima, jer im na tome ne bismo udovoljavali.
Nikada ne bih pristao da radim u ambijentu u kojem su radile moje kolege da je svaki zastupnik osamnaesta ruka i da od njegovog dnevnog raspoloženja treba da zavisi koncept rada Vlade.
Ovo je jedna teška funkcija koju ja sa zadovoljstvom radim, ima mnogo ljudi u Skupštini koji to razumiju, kada bi se to promijenilo, ništa me ne bi zadržalo danas na ovoj funkciji, ne bih pristao da radim pod ucjenama ni brojeći ruke za neki materijal.
Mi smo jednoglasno imali podršku za usvajanje Nacrta budžeta, finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja, takođe, usvojen je jednoglasno, najveći broj reformskih zakona takođe je usvojen jednoglasno. Tako Skupština odlično funkcioniše.
ONASA: Napravili ste nepopularne mjere ukidanjem “Bijelog hljeba” i usklađivanjem plata direktorima. Kakve su reakcije?
KONAKOVIĆ: Njihove reakcije se manifestuju lobiranjem zastupnika u Skupštini, lobiranjem medija koji o tome loše pišu, u reakcijama kroz neke članove sindikata bliske političkim partijama, i to je ta borba u kojoj smo mi pokazali na kojoj smo strani.
Kada ukinete direktoru koji ima 10.000 KM mjesečna primanja i dovedete ga u nekih realnih 2.400 KM, koliko je više nego dovoljno da se živi u Kantonu Sarajevo, on vam u toku dana smišlja spletke na sve moguće načine, da vam napakosti i budi taj uspavani dio svojih simpatizera.
Mi se nadamo da ćemo ovim odnosom razbuditi ovaj dio objektivnih ljudi i političara, zastupnika.
Prvi direktori koje smo mi smijenili su bili oni iz SDA, to je bilo naše opredjeljenje jer nisu dobro radili, bili su bliski nekim političkim krugovima i nismo imali nikakav politički otpor. Ovdje imam punu podršku svih organa Stranke na svim nivoima, ali imam otpore pojedinaca koji mi često kažu možda ne bi trebao tako javno govoriti o platama direktora javnih preduzeća.
Mi ćemo sve raditi javno, ovih dana ćemo izaći sa spiskovima dužnika za vodu, među kojim je, takođe, nekoliko onih koji bi se trebali stidjeti što se tamo nalaze, bliski su političkim institucijama i krugovima.
Ono što mi osjetimo, je da je društvo spremno da se sa njima razračunavamo , a mi smo na toj strani i reakcija će biti sigurno, a i nepopularnih mjera će biti još više.
Mi sada idemo još radikalnije u oduzimanje nekih nadležnosti i privilegija pojedincima, jako su to dugo konzumirali i šteta je bila 120 miliona KM deficita u Kantonu Sarajevo.
ONASA: Građani imaju velika dugovanja javnim preduzećima, kako to riješiti?
KONAKOVIĆ: Pokrenuli smo akcioni plan za rješavanje problema naplate duga od građana, na Opštinskom sudu je trenutno 97 posto predmeta iz komunalne privrede. Vidite kako se ponaša jedan direktor iz ovog preduzeća, isporuči uslugu, pošalje fakturu na 12 KM i ne zanima ga da li će je naplatiti, a nama je prikaže kao ostvaren profit, a ne naplaćen i proslijedi sudu.
Tamo ima šest, sedam računa, a formiranje spisa na Opštinskom sudu košta 70 KM, a to se finansira iz budžeta Kantona, što nama pravi probleme. Pitam se, Toplane imaju nenaplaćenog duga više od 80 miliona KM, a vidite li inkasantne na terenu, koji vam dolaze i traže novac, nema ih, naravno.
To je ono što mi mijenjamo u svijesti ovih direktora. Imali smo 25. maja prvo mjerenje rada, imali smo sastanak prije tri mjeseca, dali smo im tri mjeseca rokove, sada izvještavaju Vladu šta je napravljeno, gdje su uštede i koji je novi prihod. (kraj)