INTERVJU: GENERALNI DIREKTOR KOMPANIJE ‘LAKE’ D.O.O. IZ SARAJEVA I VLASNIK HOTELA MARRIOTT, NEDŽAD BUBICA
Razgovarao: Denis RAKANOVIĆ
SARAJEVO, 9. OKTOBRA (ONASA) – Generalni direktor kompanije “LAKE” iz Sarajeva, i vlasnik hotela Marriott Nedžad Bubica u intervjuu za agenciju ONASA, između ostalog, govori o svoje dvije kompanije LAKE d.o.o i LAKE hospitality, dosad najznačajnim provedenim projektima, svojim novim hotelima Marriott i njihovom poslovanju, planu vezanom za izgradnju novog hotela Hilton u centru Sarajeva…
ONASA: Kada je firma osnovana, i koja je Vaša osnovna djelatnost?
BUBICA: “LAKE” d.o.o. Sarajevo BiH, je jedna od prvih privatnih kompanija na teritoriji bivše Jugoslavije, registrovana 1991. godine. “LAKE” d.o.o. je specijalizovana za konsalting, inžinjering, proizvodnju i usluge. “LAKE” kompanija ima 22 godine dugu tradiciju u pružanju usluga inžinjeringa u građevinarstvu, sa preko 65 realizovanih projekata ukupne vrijednosti od 48 miliona eura.
ONASA: Koliko uposlenih ima Vaša kompanija i koje vrste uposlenika, i imate li namjeru upošljavati nove radnike?
BUBICA: U ovom trenutku sa novoosnovanom kćerkom firmom LAKE Hospitality d.o.o , koja se bavi hoteljerstvom (Courtyard by Marriott Sarajevo), imamo preko 90 zaposlenih. Broj zaposlenih se iz mjeseca u mjesec blago povećava.
ONASA: Koji su vaši dosad najznačajniji projekti?
BUBICA: Izdvojio bih objekat ”House of Europe” gdje su smještene institucije Evropske Delegacije, specijalnog predstavnika EU i ambasada Savezne Republike Njemačke kao i naš posljednji projekat Hotel Courtyard by Marriott Sarajevo. Mi nismo firma koja će da uleti u reket nekoj drugoj firmi, mi smo prerasli puno toga, jer smo prvo krenuli raditi sa stambenim objektima. Napravili smo jedini objekat koji je u kamenu obložen, koji je imao aluminijsku fasadu, termičke uslove, međutim svi su počeli da rade stanove, i mi nismo mogli u toj nelojalnoj konkurenciji da gradimo, onda smo krenuli raditi poslovne objekte, napravili smo zgradu Evropske unije i ambasadu Njemačke, namjenski smo uradili tu zgradu za njih. Pobijedili smo na konkursu na kojem je učestvovalo sedam firmi, međutim, mi smo jedini nešto konkretno ponudili, jer ostali nisu ništa konkretno ponudili. Zatim su svi krenuli da rade poslovne zgrade, i vidjeli smo da ne možemo i to da pratimo, i onda smo krenuli na brendirane hotele, i tu ne može niko da nas prati. Uspjeli smo da kao firma budemo kreditno sposobni, da možemo dnevno da vraćamo preko 10.000 eura zaduženja, tako da mi uspješno servisiramo naše troškove. U nekim trenucima imamo ozbiljna dnevna primanja, tako da smo solventni i banke su spremne da nas prate u velikim projektima.
ONASA: Koliko na godišnjem nivou vaša firma godišnje realizuje, koliko projekata imate trenutno otvoreno i kako napreduje gradnja?
BUBICA: U ovom trenutku aktivno radimo na uhodavanju hotela, te se pripremamo za još jedan veliki projekat u centru grada, gdje bi trebali graditi hotel Hilton. Projekat za hotel Hilton je spreman, treba samo da Vlada Kantona Sarajevo donese odluku o saglasnosti prebacivanja zemljišta na kompaniju Lake i da se nastave ostali radovi. Hotel Hilton bi trebao da se izgradi na lokaciji današnjeg parkinga kod mosta Suada i Olga na Vrbanji. Izgradnjom Hotela Hilton, mi bi produžili Sarajevo, spojili bi Vilsonovo šetalište sa Skenderijom, planirano je šetalište širine 19 metara, i Hotel Hilton bi bio ta spona produžetka Sarajevo. Hotel Hilton je planiran sa dvije kule, a ispred hotela je planirano da se napravi veliki trg površine oko 1.000 kvadratnih metara rezervisanih za okupljanje djece i omladine. Ovim projektom bi se direktno zaposlilo 400, a indirektno 4.000 ljudi.
Ovaj projekat smo dogovorili sa jednom od prethodnih Vlada, međutim pala je Vlada prije nego što su donijeli odluku, pa smo sada krenuli od početka sa novom Vladom Kantona Sarajevo. Izgradnjom Hiltona i Kongresnog centra uz hotel ovaj dio grada trebao bi se pretvoriti u elitni dio koji bi omogućio razvoj biznisa, da tu budu naši poslovni ljudi i privrednici, da to bude maltene sajam naših proizvoda i mogućnosti da se prikažemo svijetu.
ONASA: Kakvi su vaši ovogodišnji poslovni rezultati?
BUBICA: Zadovoljavajući, u skladu sa usvojenim ovogodišnjim planom preduzeća.
ONASA: Da li mislite da za oblast građevinarstva predstoje bolji ili lošiji dani?
BUBICA: Ni jedna branša se ne može izdvajati iz cjelokupne krvne slike društva, tako da i građevinarstvo ovisi o ekonomskoj situaciji države. Smatram da po svaku cijenu moramo napraviti atraktivniji i primamljiviji teren za strane investitore.
ONASA: Kakvo je Vaše mišljenje o udruživanju više građevinskih kompanija u konzorcij, radi uspješnijeg nastupa na inostranom tržištu?
BUBICA: S obzirom na moje višegodišnje iskustvo rada u inostranstvu sa Energoinvestom, smatram da BiH ima i više nego dovoljno stručnjaka i potencijala za nastupanje na inostranom tržištu što dokazujemo gradnjom infrastrukturnih projekata u BiH.
ONASA: Da li smatrate da se u BiH počelo raditi po stereotipu beton, staklene fasade, bez imalo projektantske inventivnosti?
BUBICA: U svijetu se dešavaju veliki progresi u arhitekturi koji su povezani sa velikim brojem inovativnih materijala. Smatram da bi svaki grad morao pratiti svjetske trendove gradnje, kako bi sa jedne strane zaokupljivao svojom svježinom, a sa druge strane ne smiju se dići ruke od tradicionalne gradnje i zaštite kulturnog naslijeđa, koje je ključno za turizam i za sam identitet jednog grada.
ONASA: Možete li nam reći nešto više o hotelu Marriott?
BUBICA: Hotel Courtyard Marriot je poslovni hotel, koji je jako trebao Sarajevu, ovaj hotel je kategorisan sa pet zvjezdica. Ovo je prvi hotel koji je urađen po novom sistemu Courtyarda pravljenja soba, i mi smo taj novi sitem poprilično ispravili, korigovali tako da je sve to izašlo na Marriotovom web sajtu i lako je zaključiti da iz Sarajeva dolaze novi standardi za izgradnju hotela. Uspjeli smo da napravimo hotel i sada je Marriott zahvaljujući našem iskustvu, to usvojio kao novi standard izgradnje, kao pokazni primjer kako se gradi hotel. Preko 90 posto posla su uradile domaće firme, to su ljudi koji su se vratili izvana, iz Švicarske, Njemačke i koji su otvorili firme koje rade sa najnovijim tehnologijama. Napravili smo nevjerovatno kvalitetan i jeftin proizvod. Inače, hotel Marriotov hotel košta 100.000 eura po sobi, međutim mi smo digli taj standard 30 posto, i napravili smo ga za 70.000 eura po sobi, uključujući i zemljište. Prema tome, ko zna da iskoristi domaći potencijal i da pokrene domaću privredu, taj je dobitnik. Ko uključi inžinjere i ko uključi ljude koji se razumiju u taj posao, on će sigurno odraditi kvalitetno posao, jer su naši ljudi kreativni.
Ovo je prva zelena zgrada koja je urađena u Sarajevu, to jest ima svoju sopstvenu proizvodnju energije, termičke izolacije su dobro urađene tako da kada je bila najveća vrućina, kada su radili svi rashladni sistemi, spustili smo temperaturu između 18 i 20 stepeni u cijelom hotelu. Mi smo potrošili 13.000 KM struje, odnosno 100 KM po sobi, što je jako ekonomski opravdano. Ovo je prosto nevjerovatno, ali je moguće kada se dobro uradi, i kada inžinjeri dođu i naprave posebne pakete bravarije i stakla za istočnu, zapadnu, sjevernu i južnu stranu. Takođe, proizvodimo i energiju za tehničku vodu za hotel, što fantastično funkcioniše, i ta se voda koristi i za kupanje gostiju. Po standardu Marriotta sobe su velike 22 kvadratnih metara, dok su kod nas sobe od 28 do 34 kvadratnih metara. Uspjeli smo zahvaljujući domaćoj pameti.
ONASA: Mislite li da Sarajevo dovoljno čini na turističkoj ponudi grada?
BUBICA: Sarajevo ne čini ništa, grad kao turistička zajednica čak usporava izgradnju nekih kvalitetnih objekata, jer malo ljudi griješe. Prvo Sarajevo kao prepoznatljiv grad u svijetu, nema nijedne kongresne sale. Mi smo razgovarali sa Marriottom i Hiltonom u Beču, Beč ima oko 7.500 kongresa godišnje, oni smatraju da bi pet posto kongresa trebalo preći u Sarajevo, međutim da bi ti kongresi prešli u Sarajevo, mi moramo imati najmanje tri brendirana hotela sa minimalno po 250 soba. Bilo bi jako dobro da Al-Shiddi završi svoj hotel, da se napravi hotel Hilton, a u sklopu toga bi se, u skladu sa privatno-javnim vlasništvom napravio kongresni centar u Skenderiji na dijelu Privrednog grada za tri hiljade ljudi koji bi mogli tu da rade, i da se dio Doma mladih koji je dosta neiskorišten da se napravi dvadesetak sala za sastanke i da se tu napravi jedan regionalni biznis centar, ne samo bosanski, gdje bi se uključili svi potencijali koji su na raspolaganju BiH, i da se BiH i grad uključi u svjetsku preraspodjelu dobara. Ovako se sve pojedinačno radi, ne znam, privredne komore su organizacije gdje se ljudi sklone, tu su sklonjeni partijski ljudi, dobivaju platu. Privrednici njih moraju platiti, sada smo došli do situacije da Kantona Sarajevo umjesto sedam milijardi KM budžeta, ima 700 miliona. Treba raditi na privredi, a turizam je jako važna privredna grana, jer je to čista tehnologija.
Mi smo zaposlili 64 čovjeka, od vlasti nismo dobili nikakve poticaje, jednostavno kao da se ništa nije desilo. Na otvaranje hotela smo pozvali sve političare, niko nije došao, nikoga to ne interesuje. Ovo je bio revolucionaran projekat, Merriott Residency u stvari nije hotel. To su stanovi, ovo je prvi hotel u pravom smislu riječi koji pruža poslovnim ljudima sve. Kvalitet koji pružamo i brend koji smo mi unaprijedili je omogućio da ljudi jedni drugima govore o hotelu, i da maltene bez reklame, zbog problema sa menadžerom koji je odveo svoje ljude, hotel se sam puni. Postala je normalna stvar da svi poslovni ljudi dolaze u naš hotel.
ONASA: Da li se gradnjom hotela Marriot Sarajevo približilo svjetskim standardima ekskluzivnih hotela?
BUBICA: Ono se vrlo malo približilo, pošto je Couryard by Marriott poslovni hotel. Hotel Hilton koji treba da se radi, on će imati na krovu jedan dio rezevrisan za partije za svjetski jet-set i u razgovorima sa predstavnicima Hiltona iz Londona obećano da će oni finansirati jedan dio projekta, da će uvesti direktnu avionsku liniju Sarajevo-London, kako bi ti ljudi dolazili da se tu prave gala događaji za svjetske celebritije, jer Sarajevo je vrlo interesantan grad za ovu populaciju ljudi.
Sarajevo prima sve ljude koji dođu ovdje, ne pravi razliku i svima daje istu šansu, da napreduju u poslu, da rade.
Druga stvar je što su naši ljudi vrlo nepristrani, komunikativni. Naši ljudi vole goste, to je nama ostalo iz nekog kućnog odgoja, da je gost ipak važniji od domaćina. Ovdje su ljudi sretni kada neko dođe, nema odbojnosti prema drugim ljudima ni po nacionalnoj ni po vjerskoj ili rasnoj osnovi. Sarajevo je grad koji je dokazao u ratu tu svoju kosmopolitnost jer muslimani su čuvali crkve, sinagoge, katedrale.
Ponosim se što sam dio ovoga grada i dio ove kulture, jer ipak mi treba da Zagrebu i Beogradu pokažemo šta je kultura, jer ovdje se uči šta je kultura, šta je tolerancija.
Oni trebaju doći ovdje da uče od nas. (kraj)