INTERVJU: BRIGADNI GENERAL GISELLE WILZ, KOMANDANT I VISOKA VOJNA PREDSTAVNICA NATO ŠTABA SARAJEVO
Razgovarala: Ajsela ZAHIROVIĆ
SARAJEVO, 22. OKTOBRA (ONASA) – Brigadni general Giselle Wilz, komandant i visoka vojna predstavnica NATO štaba Sarajevo u intervjuu za Agenciju ONASA , između ostalog, govori o ključnim zadacima tokom mandata u BiH, dinamici uništavanja viškova naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava Oružanih snaga (OS) BiH, napretku BiH na putu ka NATO-u…
ONASA: Prošlo je nešto više od četiri mjeseca otkako ste preuzeli dužnost komandanta NATO štaba Sarajevo. Koji će biti ključni zadaci tokom Vašeg mandata u BiH?
WILZ: Tokom mog mandata nastaviće se intenzivna saradnja sa Ministarstvom odbrane (MO) BiH i OS BiH, a glavni fokus NATO štaba Sarajevo i dalje će biti svakodnevna podrška reformskim nastojanjima i daljnjoj modernizaciji OS BiH. Sve ove reforme usmjerene su ka jačanju ključnih stubova svakog demokratskog društva, uključujući i BiH.
Kao dio ostvarenih rezultata, važan je početak uknjižbe nepokretne vojne imovine na državu BiH s pravom korištenja MO BiH. Mi ćemo i dalje, u okviru predanosti NATO-a BiH, nastaviti davati stručne savjete i pružati pomoć u ovom procesu, uključujuči i tješnju saradnju sa OS i MO BiH, pružajući na taj način pomoć BiH u reformskim nastojanjima što će poboljšati sigurnosnu infrastrukturu BiH.
ONASA: Da li ste zadovoljni dinamikom uništavanja viškova naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava OS BiH?
WILZ: Tu zaista ima dobrih vijesti, ali i prostora za napredovanje. Prošle sam sedmice posjetila lokaciju za skladištenje municije “Kula” i uvjerila se da je sistem inspekcije, delaboracije i uništavanja viškova municije koje su vlasti odredile da više nije potrebna u perspektivnim skladištima jedan proces koji se poboljšava i koji postaje sve više samoodrživ proces u okviru OS BiH.
Glavna područja gdje se može izvršiti poboljšanje je dinamika uništavanja i delaboracije, koja bi se vjerovatno mogla ubrzati, a kapaciteti su i dalje ispod idealnih u odnosu na one kakve bi vaši građani željeli vidjeti.
Ipak, uz značajnu pomoć bilateralnih donatora i ključnih partnerskih međunarodnih organizacija kao što su OSCE i UNDP, ovaj proces može biti samo bolji. Tako da ima puno dobrih vijesti, još dosta posla da se uradi, a NATO je ponosan jer je partner u ovom procesu.
ONASA: Možete li rezimirati rezultate vojnih vježbi pod pokroviteljstvom NATO-a i učešće vojnika OS BiH i da li ste zadovoljni rezultatima koje postižu?
WILZ: BiH daje značajan i konkretan doprinos kolektivnim mirovnim i sigurnosnim operacijama pod vodstvom NATO-a, a posebno imajući u vidu vaše ograničene odbrambene resurse. Vježbe koje se izvode pod pokroviteljstvom NATO-a i/ili EUFOR-a su bile i jesu značajan instrument obuke i održavanja pripravnosti za OS BiH.
Sve vježbe osmišljavaju se tako da osiguraju da OS BiH nisu samo spremne izvoditi mirovne i sigurnosne operacije u multinacionalnom okruženju u inostranstvu, nego i odgovoriti na situacije u zemlji u zaštititi građana BiH.
Vaši profesionalni vojnici služe na čast vašoj zemlji. Ovo nije samo moje mišljenje, nego mišljenje ljudi koji su bili zajedno s njima u misijama NATO-a u inostranstvu, kao i građana kojima su pružili podršku u zemlji tokom katastrofa, kao što je ona kojoj smo bili svjedoci tokom razarajućih poplava 2014. godine i ljetos tokom požara.
ONASA: Političari iz Republike Srpske (RS) su skoro jednoglasni u stajalištu da BiH treba postati članica NATO-a samo ako to i Srbija postane. Koliko ovakvo stajalište može otežati put BiH ka NATO-u?
WILZ: Pitanje za građane BiH, pa time i RS je da li želite ostati samo u programu Partnerstvo za mir ili želite preći cijeli put i postati punopravna članica, kao što su već postale vama susjedne zemlje, Hrvatska i Slovenija.
BiH iskazala je težnju ka članstvu u NATO-u. To je uradila kada je 2004. godine objavila da želi pristupiti NATO-u, kada je Predsjedništvo BiH ponovo potvrdilo ovaj cilj 2005. godine, kada je usvojen Zakon o odbrani 2005. godine, kada je BiH podnijela prijavu za Akcijski plan za članstvo 2009. godine i kada je prihvatila poziv da otpočne Akcijski plan za članstvo 2010. godine.
Što se tiče Srbije, mnogi vaši čitatelji možda ne znaju da Srbija već ima vrlo čvrste partnerske veze sa NATO-om i da je ove godine aktivirala Individualni partnerski akcijski plan, koji predstavlja program saradnje sa NATO-om što pokazuje da bez obzira na njihov neutralni vojni stav, Srbija ima političku volju i mogućnost da produbi svoj odnos sa NATO-om.
Ovaj program osmišljen je tako da se svi mehanizmi putem kojih partnerska zemlja sarađuje sa NATO-om stave na raspolaganje i da se pri tome oštrije fokusira na aktivnosti koje će bolje podržati njihova unutrašnja reformska nastojanja.
ONASA: U junu je NATO Štab Sarajevo organizovao radionicu o MEDEVAC-u. Koliko ovakve radionice doprinose sposobnostima NATO-a i OS BiH u misijama spašavanja ljudi tokom prirodnih katastrofa?
WILZ: Dobro ste primijetili da je u proteklom periodu NATO štab Sarajevo uložio značajne napore pružajući podršku domaćim institucijama odbrambenog i sigurnosnog sektora organizovanjem radionica osmišljenih da se poboljša efikasnost i saradnja lokalnih agencija u ispunjavanju njihovih zadataka, a posebno u vanrednim situacijama.
Takva je bila i radionica o medicinskim evakuacijama (MEDEVAC) čiji je glavni cilj bio procjena trenutnog statusa MEDEVAC usluge, kao i da se obezbijedi platforma različitim ministarstvima i agencijama da izrade i nakon toga implementiraju zajedničku politiku s ciljem korištenja instrumenata MEDEVAC/ SAR (potraga i spašavanje) u situacijama odgovora na katastrofu.
Takve radionice su značajne jer je njihov ključni cilj osigurati efikasno korištenje MEDEVAC instrumenata i u zemlji i u NATO vođenim mirovnim operacijama.
U tom smislu, procjene i prijedlozi zasnivali su se na budućem korištenju sredstava na način koji će biti što bliži NATO standardima interoperabilnosti.
ONASA: Kako ocjenjujete napredak BiH na putu ka NATO-u?
WILZ: BiH dobro napreduje u Partnerstvu za mir. NATO sjedište Brisel vrši redovne, formalne procjene o kojima sve članice Saveza postižu sporazum. Takve procjene pokazuju trend poboljšanja sposobnosti za ispunjavanje dogovorenih obaveza u okviru strukturiranih partnerskih programa. BiH već godinama daje solidan doprinos u mirovnim operacijama koje predvodi NATO. Nema sumnje da se BiH suočava sa mnogim strukturalnim i ekonomskim izazovima na putu ka NATO članstvu, ali to su izazovi kojima ćete se baviti postepeno i na struktuiran način, kroz partnerske programe.
ONASA: Crna Gora uskoro postaje članica NATO-a. Da li očekujete da će u skorije vrijeme, nakon Crne Gore i ostale zemlje iz regiona postati članice?
WILZ: Generalno govoreći, odnos NATO-a prema BiH se nije promijenio. Vrata za članstvo ostaju otvorena, kao što su otvorena za sve evropske zemlje koje mogu ispuniti preuzete obaveze za članstvo i doprinijeti sigurnosti evroatlantskog područja.
I zato je 28 članica Saveza reklo da kada se ispuni uvjet uknjižbe nepokretne vojne imovine, BiH može otpočeti Akcijski plan za članstvo, što predstavlja zadnju fazu prije poziva za članstvo u Savezu.
Iz lične perspektive, sigurna sam da bh. građani, kao i bilo ko drugi bilo gdje u svijetu, žele sigurnost i stabilnost, dobro obrazovanje za svoju djecu, pošten pravosudni sistem i vladavinu reda i zakona. NATO tu sigurnost i stabilnost pruža svojim članicama tokom proteklih 65 godina, a kada BiH dođe pod kišobran NATO-a, stvari će se razvijati dalje i intenzivnije na dobrobit svih bh. građana.
ONASA: Generalni sekretar NATO-a osudio je vojnu akciju Rusije u Siriji. Koliko uplitanje Rusije u ovaj sukob može ugroziti akcije koalicijskih snaga usmjerene na uništenje ekstremističke grupe ISIS?
WILZ: Prema riječima generalnog sekretara NATO-a, vidjeli smo dramatične promjene u proteklih nekoliko godina, gdje mnoge zemlje iz regiona i sve zemlje članice NATO-a učestvuju u misiji protiv ISIS-a koju predvode SAD.
Trenutačna nestabilna situacija samo podcrtava važnost onoga što NATO radi i potrebe za povećanje naših sposobnosti za zaštitu Saveznika, ojačavanje i razmještanje.
Prošle godine, Savez je udvostručio broj NATO snaga za odgovor, učinivši ih još spremnijim, sposobnijim, a uspostavio je i Zajedničku operativnu grupu visoke pripravnosti koja se može pokrenuti za samo nekoliko dana.
Osim toga, NATO je povećao svoje prisustvo na Istoku, s više aviona u zraku, više brodova u moru i više vojnika na kopnu, a sve ovo kao dio dugoročne prilagodbe i odlučnosti Saveza.
ONASA: Koliko NATO zabrinjavaju stalni napadi Islamske države?
WILZ: Slučaj ISIS-a dokazuje da terorizam predstavlja stvarnu i ozbiljnu prijetnju sigurnosti i stabilnosti Saveza i njegovih članica. To je globalna prijetnja koja ne poznaje granice, naciju niti religiju – izazov protiv kog se međunarodna zajednica mora boriti zajedno. NATO-ova borba protiv terorizma fokusira se na boljem prepoznavanju prijetnji i boljoj pripravnosti, razvoju adekvatnih sposobnosti i širem angažmanu sa partnerskim zemljama i drugim međunarodnim akterima. Što se tiče NATO partnerskih zemalja, doprinosi brojnih NATO partnera, uključujući Bosnu i Hercegovinu, kao i njihova nastojanja da provedu reforme odbrane koju podržavaju NATO programi, jačaju nastojanja u borbi protiv terorizma. Dijalog i saradnja u oblasti borbe protiv terorizma su prioriteti u odnosima sa mnogim partnerima NATO-a i najefikasniji način u borbi protiv sigurnosnih izazova današnjice.
ONASA: Kakav je osjećaj biti žena unaprijeđena u čin generala i kakav je položaj žena općenito u NATO-u?
WILZ: Nevjerovatna je privilegija biti na ovako važnoj dužnosti kao general Američke vojske. Pretpostavljam da taj osjećaj privilegije prevazilazi pitanje spola bez obzira ko je imenovan na ovu dužnost. Kao žena general na dužnosti ovdje, ja sam samo još jedan primjer integracije i ravnopravnosti spolova u cijelom NATO spektru.
NATO je uložio značajne napore ka većoj zastupljenosti žena u aktivnostima Saveza tokom proteklih godina. Ipak, iskustva u privatnom sektoru, kao i empirijski pokazatelji pokazuju da je organizacija dobra samo ukoliko postoji uravnotežena rodna zastupljenost. S tim u vezi, mislim da se NATO još može poboljšati u vezi sa pitanjem rodne integracije, a organizacija je predana nastaviti raditi u ovom pravcu.(kraj)