INTERVJU: DRAGAN ČOVIĆ, ČLAN PREDSJEDNIŠTVA BIH
Razgovarao: Tarik MOĆEVIĆ
SARAJEVO, 1. JULA (ONASA) – Član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o krizi vlasti u Federaciji BiH (FBiH) i eventualnim novim koalicionim partnerima, deklaraciji o Srebrenici u Parlamentu BiH, odnosu BiH sa Srbijom, reformskoj agendi i evropskom putu BiH…
ONASA: Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH poslanici nisu usvojili ni dnevni red, čime je postalo jasno da parlamentarna većina više ne postoji. Također, sva četiri ministra iz Demokratske fronte (DF) u Vladi FBiH praktično ne obnašaju dužnosti, iako je predsjednik FBiH Marinko Čavara prihvatio ostavku samo Reufa Bajrovića. Na koji način FBiH može izaći iz ove krize?
ČOVIĆ: Konstituiranje vlasti u osnovi još nije ni završeno. Nismo uspjeli konstituirati sve razine vlasti, kako to izborni zakon predviđa. Tako u Mostaru, odnosno u Hercegovačko-neretvanskoj županiji još uvijek nemamo izvršnu vlast, po mom mišljenju, bez ijednog razloga, jer opet iste stranke čine parlamentarnu većinu i sve je jasno. Tu smo malo anemični u političkom smislu. Mislim da smo trebali mnogo energičnije i brže raditi. Međutim, na kraju šestog mjeseca imamo to što imamo. Ne možemo nikako biti zadovoljni s onim što se učinilo, pogotovo što već nakon dva mjeseca jedna od stranaka koja je činila osnovu parlamentarnog dogovora na razini FBiH napušta koaliciju. Kažem koalicija iako to nije klasična koalicija, jer da jeste, drugačije bi se radilo. To je funkcioniralo dok smo bili zajedno u Vladi FBiH, kao i sada u Vijeću ministara BiH, ali kada pogledate kako glasuje Parlament BiH o odlukama Vijeća ministara, vidjet ćete da svaka točka dnevnog reda ima drugu parlamentarnu većinu. Drugim riječima, to nije klasična koalicija koja ima svoj program i koja zna što hoće. Kriza je, po meni, ozbiljna, odnosno iz nje nismo ni izašli. Trebalo nam je šest mjeseci da formiramo vlast iako smo skoro sve bili dogovorili još krajem 11. mjeseca. Kada postavite pitanje zašto, otvara se ogroman broj drugih pitanja. Mislim da će ovakvo stanje ostati još barem dva mjeseca, i da nećemo imati rješenje prije devetog ili desetog mjeseca, mada se pokušavaju praviti razgovori. Osobno sam participirao u razgovorima sa predsjednicima Stranke za BiH (SBiH) i Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH. U konkretnom, prijateljskom razgovoru smo sagledali mogućnost zajedničkog projekta u kojem ne bi smjeli praviti iste greške kao ranije. Bilo bi porazno da nakon pet, šest mjeseci opet ništa ne napravimo, i tada bi morali svi ići s vlasti. To je opet problem za sebe jer mi nemamo zakon koji definira kako postupiti u takvim situacijama. Neki govore o vanrednim izborima, ali kod nas provođenje takvih izbora nije definirano zakonom. Mislim da ćemo u devetom ili desetom mjesecu imati dovoljno kompetentnih sugovornika, i da tada kadrovska pitanja više neće predstavljati problem. U svakom slučaju, ispred nas je programska reforma i euroatlanski put kojima se moramo okrenuti. Našim europskim prijateljima moramo poručiti da znamo što hoćemo i tražiti pomoć. U ovom trenutku, to i ne izgleda tako ozbiljno. U narednih desetak dana u BiH ćemo imati i mnoge goste iz inozemstva koji dolaze na obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici, te mislim da trebamo iskoristiti to vrijeme, pa koliko-toliko ubrzati programsku reformu i ekonomsko i socijalno stabiliziranje, ali i kada je u pitanju europski put. Ispred nas su ostala samo simbolična pitanja i, s obzirom da je prag sada relativno nizak, ne vidim niti jedan razlog zašto mi već naredne godine ne bi aplicirali za status kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU).
ONASA: Može li kriza vlasti ugroziti provođenje reformi?
ČOVIĆ: Naravno da može, ali u vremenu do konstituiranja nove vlasti treba raditi. Vlada FBiH ima svoj kapacitet, bez obzira na tri ili četiri ministra koja tu jesu ili nisu. Međutim, ako netko ne želi biti dio partnerstva onda se treba povući iz svih institucija. Ne možete jednom nogom biti u vlasti, a glumiti opoziciju. Budite jasni, ili ste pozicija ili opozicija. Mislim da se kriza ne može prikriti ni na koji način. To je ozbiljna kriza zbog koje se ne bavimo ključnim životnim pitanjima. Ako to ne riješimo u narednih nekoliko mjeseci ona će se prenijeti na sve druge razine vlasti. Koliko god netko o tome šutio, to je tako.
ONASA: Pomenuli ste razgovore sa predsjednicima SBiH i SBB. Predsjednik SBB Fahrudin Radončić je nakon tih razgovora rekao da ne želi u vlast. Koji su to potencijalni novi partneri HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) na nivou FBiH?
ČOVIĆ: U koaliciji sa manjim strankama mi bismo imali manjinsku vladu. Uostalom, mi smo i do sada imali manjinsku vladu, iako to nismo tako prikazivali. Niti jedan projekat nije usvojen dok smo bili zajedno. Mi nismo imali zajednički program prema kojem bi se ponašali. Vjerujem da ima prostora i kod SBB. Radončić mi je rekao da u ovim uvjetima apsolutno nije zainteresiran za ulazak u vlast, jer ne želi preuzeti odgovornost za nešto na što ne može utjecati. Međutim, u malo drugačijem ambijentu, u pomenutom devetom ili desetom mjesecu, to se može vidno promijeniti.
ONASA: Vlada FBiH izvršila je kategorizaciju javnih preduzeća na strateška, ona sa poteškoćama, te ona koja idu u privatizaciju. Uprava “Aluminija” reagovala je na svrstavanje ove firme u ona za privatizaciju. Da li je ova podjela konačna, postoji li drugi načini za spas određenih preduzeća?
ČOVIĆ: Uvjeren sam da je Vlada FBiH korektno napravila kategorizaciju poduzeća. Naša ključna ideja, kad smo se dogovarali da idemo zajedno, bila je revizija u svakoj od institucija. Upravni odbori neće se mijenjati u tvrtkama koje posluju pozitivno. Međutim, ako nije tako, mi moramo odmah reagirati. Privatizacija “Aluminija” nije pitanje koje je sad otvoreno. To je proces koji traje već oko 15 godina. Prije nekoliko godina je čak bio i završen projekt privatizacije. “Aluminij” je bio favoriziran na međunarodnom tenderu, ali je na kraju kupac odustao. Tada je “Aluminij” poslovao pozitivno, i često smo naglašavali da se radi o najvećem izvozniku iz BiH. Zamislite kako bi to izgledalo danas, kada, prema nekim podacima, a zvaničnih nema, dug “Aluminija” iznosi iznad 250 miliona KM. Međutim, to je jedini put. Vlada FBiH, odnosno država ne može biti dobar domaćin ovakvoj tvrtki, i to je pokazala stotinu puta u posljednjih 20 godina. To se mora privatizirati, druga je stvar kako, i to se mora obaviti na međunarodnom tenderu. “Aluminij” je već privatiziran do određene mjere, pa danas imate 44 posto udjela malih dioničara i 12 posto udjela, također, privatnog kapitala iz Hrvatske. Zašto bi onda Vlada FBiH imala svoj udio, pogotovo kada je praktično pokazala da ne može time upravljati na adekvatan način.
ONASA: Zašto su predstavnici iz HDZ BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH bili suzdržani pri glasanju o deklaraciji o Srebrenici?
ČOVIĆ: Razlog je jednostavan. Prvo što se tiče Srebrenice, što se mene tiče i ljudi iz stranke, nema dvojbi – učinjen je genocid. Oko toga je presuđeno ono što je trebalo presuditi da bi taj zločin dobio kvalifikaciju genocida. Ja ne vidim potrebu da se politički nadmudrujemo u Parlamentu BiH, jer se znalo da ta inicijativa neće proći. Mi nismo željeli stati ni na čiju stranu. Shvatio sam da je to klasična politička borba tko će uzeti neki poenčić na žrtvama i na svom zlu koje se dogodilo prije 20 godina. To je jedini razlog. Nismo željeli participirati u nečijim političkim igrama. Ako mi sada imamo rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim narodima koja se prenosi na druge razine, moje pitanje je zašto je mi moramo usvajati na lokalnim razinama kada znamo kako će to završiti. Ako je trebalo da izvučemo nekoga na površinu, da kaže da je protiv toga, to nije trebalo uraditi na ovakav način jer smo to znali i bez toga. Žrtve ne zaslužuju takav način političkih igara jer se s njima igra već 20 godina.
ONASA: Šta očekujete od reformske agende kada je je riječ o euroatlantskim integracijama BiH, i kada smatrate da bi moglo početi njeno provođenje?
ČOVIĆ: Reformska agenda mora biti do kraja transparentna, kako bi se svi očitovali o njoj, te kako bi je na kraju usvojili na svim razinama u BiH. Smatram da je reformska agenda trebala biti usvojena još u prvom ili drugom mjesecu, s obzirom da smo izjavu napravili već krajem 12. mjeseca. Agenda je ništa drugo nego program okvirnih aktivnosti, onoga što treba učiniti u određenim segmentima. Još uvijek tu nema previše ključnog sadržaja, te stoga ne vidim razlog zbog čega bismo to sada zadržavali. Smatram, međutim, da se trenutno na pogrešan način vodi kampanja oko reformske agende, te se dopušta nagađanje građana o njenom sadržaju umjesto da se javnost informiše o istoj. Jedan od nas kaže da mu se nešto ne sviđa u toj agendi, a nitko od nas još nije vidio taj dokument. Prvo moramo biti do kraja transparentni, bez ikakvih igara. Treba ga raspraviti u narednih pet ili deset dana i usvojiti na svim razinama u BiH, te završiti priču. Također, jako je bitno da agenda bude usvojena na svim razinama u BiH, jer će je u protivnom biti nemoguće provesti, a to bi onda bilo varanje naših europskih partnera.
ONASA: U dijelu javnosti prisutan je skepticizam prema agendi, s obzirom da njen sadržaj nije u potpunosti poznat javnosti, te da je najavljena prodaja određenih javnih preduzeća. Ima li razloga za to?
ČOVIĆ: Vraćamo se na transparentnost. Neozbiljno je govoriti o tako bitnim stvarima kada se ustvari radi o određenom planu aktivnosti.
ONASA: Na koji način riješiti krizu kada je u pitanju usvajanje reformske agende, s obzirom na neodobravanje od vlasti Republike Srpske (RS)?
ČOVIĆ: Ne vidim niti jedan razlog zašto ona ne bi bila usvojena i u RS. Ustvari, siguran sam da će je usvojiti kada ona bude u potpunosti transparentna. Dakle, ja sam optimističan. Osobno mislim da se agendu treba blago korigirati, te joj dati određen standard i okvir. Ja ću već idući tjedan predložiti da se sa time izađe u javnost i da se svatko oko toga očituje.
ONASA: BiH je u maju preuzela predsjedavanje Vijećem Evrope. Koji su naši prioriteti u Vijeću, te koje su koristi koje BiH može izvući iz ovoga?
ČOVIĆ: Koristi koje BiH može dobiti predsjedavanjem Vijećem Europe su ogromne ako budemo znali komunicirati. Poruke koje je predsjedavajući Predsjedništva Mladen Ivanić poslao iz Strasbourga pokazuju da, ukoliko znamo što hoćemo, možemo biti vjerodostojan predsjedatelj bilo koje institucije, kao što je ova kojoj smo se sada i praktično priključili, na jedan institucionalan način. Ali tko će vas uvažavati ako niste u stanju urediti osnovne stvari u svojoj državi. Ja sam uvjeren da ovo vrijeme koje je ispred nas možemo debelo iskoristiti, te na praktičan način pokazati da iz toga možemo izvući korist. Mislim da se možemo i mudro organizirati i usvojiti i jednu državnu strategiju kako nam ne bi promakla korist koju možemo imati. Ja ću predložiti da mi i Vijeće ministara BiH napravimo koncept kako se ponašati u ovih nekoliko mjeseci našeg predsjedavanja, te na vrlo jasan način pozicionirati BiH u drugačijem svjetlu kroz instituciju Vijeća Evrope, ali i drugih institucija koji se oslanjaju na njen aparat. Vijeće Europe otvara mnoge mogućnosti pomoću kojih, ako znamo, možemo lako profitirati bez nekih velikih troškova. A mi svakako jesmo u Strasbourgu, mi svakako radimo u tim institucijama, samo je pitanje naše vjerodostojnosti kada idemo u neku instituciju da znamo zbog čeka tamo idemo i koga predstavljamo. Ako se tamo na jedan mudar način zastupa BiH profit je neizbježan.
ONASA: Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić otkazao je posjetu BiH na poziv člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, nakon što je, po srbijanskoj potjernici, u Švicarskoj uhapšen ratni komandant Armije Republike BiH (ARBiH) u Srebrenici Naser Orić. Može li ovo dovesti do pogoršanja odnosa BiH i Srbije, te kako uopšte komentarišete cijeli slučaj?
ČOVIĆ: Mi smo vješti u zlouporabi mira koji imamo i pravljenju od njega konflikta, misleći da ćemo profitirati. Slična je situacija kao i sa rezolucijom o Srebrenici u Parlamentu BiH. Nešto slično smo imali i sa Crnom Gorom, a znali smo u startu kako će završiti. Govorim o slučaju Sutorine. Druga je stvar da mi to nismo znali. Ali ako znamo kako će završiti onda je glupo ići u to. U takvoj situaciji možemo samo dobiti puno diplomatskih i ožiljaka svake druge vrste. Mi smo se u Predsjedništvu konsultirali taj vikend kako se odnositi prema Nikolićevoj posjeti. Ja sam podržao gospodina Izetbegovića na način da sam rekao da je, ako ćemo imati incident i ako ćemo napraviti štetu tom posjetom, bolje da se ona ne desi. Manja je šteta, lakše ćemo zaliječiti rane, nego da se desi da dođe i da imamo neželjena djelovanja pa da posjeta, u odnosu na druge u posljednje vrijeme, protekne u potpuno drugačijem tonu. Međutim, mislim da je, koliko god o tome šutjeli, odnos BiH i Srbije ovim vidno ugrožen. Ne može se desiti da se otkaže jedna posjeta na ovakvoj razini ili da imamo sporenja oko bitnih stvari bez posljedica. Osobno mislim da nam je potrebna mnogo viša razina dobrosusjedskih, prijateljskih odnosa sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom od one koju danas imamo. Ne trebamo bježati od toga. Mi štitimo BiH, i prijatelji smo na različite načine sa susjednim zemljama. Nas dosta posjeduje državljanstva susjednih zemalja. Uvjeren sam da, što prije diplomatski riješimo odnos sa Beogradom, neće biti razloga da se on više komplicira. Izručenjem Orića BiH problem nije riješen. Mi ne smijemo reagirati na ovakav način i ako se slično nešto desi mi moramo biti dovoljno organizirani da riješimo taj problem kao što je konkretno ovaj riješen. Ne smijemo ponavljati greške i stvarati incidente. Nama i dalje ostaje obveza da raščistimo odnose sa susjedima i da sa njima stvaramo prave prijateljske odnose.
ONASA: Početkom prošlog mjeseca posjetio nas je papa Franjo. Koliko ova posjeta znači za BiH, te da li ste zadovoljni organizacijom posjete?
ČOVIĆ: Mi smo već imali značajne koristi od posjete pape Franje BiH. Prije svega, za BiH je čuo svatko na ovom svijetu, i to na jedan primjeren način. Na taj način BiH se transformira i postaje brend. Bez toga, mi smo jedna crna rupa u koju nitko ne želi proviriti. Naši prijatelji iz cijelog svijeta, koji su vidjeli ono što je objektiv prikazao, bili su oduševljeni, ne mogu da vjeruju da smo mi to organizirali. Druga je stvar šta mi vidimo ovdje, neke propuste i slično. Mislim da je posao organizacijskih odbora, državnog i crkvenog, odrađen izvrsno i da je primjer kako sve možemo uraditi ako želimo. Posebno što je sve rađeno u dosta osjetljivom trenutku, trenutku političkih kriza o kojima smo govorili, a koje su bila aktualne i u tom trenutku. Zahvaljujem svima koji su BiH, Sarajevo i naše građane taj dan prezentirali svijetu na način na koji jesu. Papa je kazao što je trebao kazati. On to može kazati svaki dan iz Rima, ali je želio kazati odavde, iz Sarajeva. Mnogi iz okruženja bi dali sve da je došao kod njih. Postoji ta jedna sitna, uvjetna zavist što je on došao baš ovdje. Mi bi dalje morali, na temelju ovog projekta, stvarati jedan pozitivni ambijent u BiH. Ja mislim da višestruke koristi imamo i dalje možemo imati od te posjete. I to svi u političkom svijetu, ne samo diplomate, već svi koji komuniciraju sa vanjskim svijetom, kao i novinari. Papa je iz Sarajeva poslao poruku koja je potpuno kontradiktorna onome o čemu smo prethodno razgovarali. Ako znamo na tome raditi, mi ćemo se osloboditi mogućnosti da sutra imamo slična iskušenja kakva smo imali, naprimjer, sada sa Švicarskom. Samo treba preuzeti onu pozitivnu energiju iz Papine posjete. Nemojmo zanijekati sve ono što je Sveta stolica radila u modernoj povijesti BiH. Među prvima su priznali BiH, uveli poziciju uzoritog kardinala u BiH, čime su i faktički priznali BiH, stalno zagovarali suživot tri naroda i ostale univerzalne vrijednosti. Njegova poruka treba biti orijentir za naše političko ponašanje. Ako to uspijemo onda smo i dodatno profitirali. (kraj)