INTERVJU: JASMIN HALEBIĆ, MINISTAR FINANSIJA KANTONA SARAJEVO
Razgovarao: Hamed IBIŠEVIĆ
SARAJEVO, 23. JUNA (ONASA) – Ministar finansija KS Jasmin Halebić u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o aktuelnoj situaciji i stanju privrede sarajevskog kantona u prošloj i ovoj godini, razlozima koji su doveli do sumorne današnje privredne slike u sarajevskom kantonu, planovima za unapređenje privrednog ambijenta i šansama za privlačenje kako domaćih tako i inozemnih investitora, dugovanjima koncesionara, planiranim izdvajanjima za poljoprivrednu proizvodnju, finansiranju razvoja turizma…
ONASA: Koje će aktivnosti Ministarstvo finansija u ovoj godini etiketirati prioritetnim i da li bi se pozitivnom ocjenom moglo okvalifikovati, naravno, s finansijskog aspekta, trenutno stanje privrede u KS?
HALEBIĆ: Ako se stanje u privredi KS u 2014. godini uporedi sa stanjem iz 2013. godine, i to preko prihoda od poreza, tačnije poreza na dobit pojedinaca i preduzeća, uočava se poboljšanje stanja u 2014. godini u odnosu na godinu prije. Podaci to jasno pokazuju, u 2014. godini je u odnosu na 2013. godinu ostvaren rast ove vrste prihoda od 13.3 posto, odnosno sa 44.580.033 KM u 2013.godini na 50.505.028 KM u 2014.godini
Nije, naravno, svrha niti cilj postojanja ekonomskih subjekata i njihovog bavljenja ekonomskom djelatnošću, puko punjenje budžeta. Naprotiv, cilj je ostvarivanje profita ekonomskih subjekata. Tek posredni cilj je sredstvima koja se prikupe po osnovu zakona koji tretiraju ostvarivanje dobiti, omogućiti dalje unaprjeđenje poslovnog ambijenta i, općenito, ostvarivanje ustavnih nadležnosti kantona. Podaci koje sam naprijed naveo pokazuju da i u ovako bremenitoj ekonomskoj situaciji pojedini poslovni subjekti ostvaruju pozitivan poslovni rezultat i da, na temelju toga, kroz plaćanje poreza na dobit, i cijela društvena zajednica osjeća pozitivne efekte.
Zadatak je i izvršne i zakonodavne vlasti u KS da takve privredne subjekte stave u sami vrh liste prioriteta kada su u pitanju zakonska regulativa i drugi oblici podrške. S tim u vezi, ministarstvo finansija će svakako biti partner resornom ministarstvu privrede u poboljšanju poslovnog ambijenta i raznim vidovima podrške ekonomskim subjektima.
ONASA: Šta su glavni generatori današnje privredne slike i koje bi konkretne poteze Ministarstvo finansija trebalo povući da se situacija promijeni?
HALEBIĆ: Ministarstvo finansija, kao dio Vlade KS, učestvuje u razgovorima sa privrednim subjektima ali i sa drugim resornim ministrima u KS, koji u okviru svojih djelatnosti tretiraju pojedine izazove sa kojima su suočeni poreski obveznici i privrednici u KS. Opšta privredna slika nije zadovoljavajuća i nju treba konstantno popravljati. Najveći problem u ekonomskom smislu u KS je visoka nezaposlenost. Taj problem je, sa jedne strane, posljedica određenih stvari, dok je sa druge strane uzrok za neke druge pojave i kretanja. Nezaposlenost je posljedica koja ima brojne i vrlo složene uzroke. Pomenuću neke od njih. Na prvom mjestu raspad bivšeg ekonomskog sistema u kojem su preduzeća poslovala i gubitak nekadašnjeg tržišta. Zatim, tranzicija sistema i izgradnja novih tržišnih institucija, proces koji nije izveden optimalno u cijeloj BiH, uključujući i KS. Nadalje, procesi privatizacije i slabi efekti privatizacije. Tome se može dodati i kruto poslovno okruženje i otežani uslovi poslovanja, ali i nedostatak specifičnih znanja kod preduzetnika o načinu funkcionisanja tržišnog sistema. I na kraju, mada ova kratka lista nije konačna, nedovoljno izgrađena kultura poduzetnosti kod građana, u smislu postojanja svijesti i kod porodica i kod pojedinaca, svih nas, da su pojedinci, u najvećoj mjeri, odgovorni za svoju vlastitu ekonomsku sudbinu. Odgovornost, dakako postoji i kod javne vlasti koja prikuplja i raspolaže javnim sredstvima.
Nezaposlenost, posmatrana kao uzrok drugih pojava u društvu je također važna i njome se treba baviti jer nezaposlenost dovodi do siromaštva, niskog životnog standarda, porasta stope kriminaliteta, osjećaja beznađa kod mladih, iseljavanja iz BiH… I jedan i drugi aspekt visoke nezaposlenosti su vrlo prisutni i u KS i to je ono na čemu Ministarstvo finansija, u sklopu Vlade KS, želi raditi u cijelom mandatnom periodu.
Jedan od konkretnih poteza o kojem se razmišlja i koji se razmatra jeste osnivanje kreditno-garantnog fonda koji bi bio podrška brzorastućim preduzećima u KS koja doprinose podizanju nivoa zaposlenosti u KS.
Nadalje, u pripremi je, ispred resornog ministarstva, i zakon koji tretira podršku maloj privredi u KS koji predviđa niz mjera za potporu preduzetnicima. Sredstva koja se planiraju usmjeriti ka maloj privredi ovim zakonom se kreću od 0,5 posto do 2 posto budžeta KS.
ONASA: Da li Ministarstvo finansija KS u ovom trenutku ima konkretne planove za unapređenje privrednog ambijenta i samim tim i šansi za privlačenje kako domaćih tako i inozemnih investitora?
HALEBIĆ: Postoje mjere kojima se pojednostavljuje poslovna klima, a koje su pojedini kantoni i općine u cijeloj BiH proveli i u kojima su ostvarivali pozitivne efekte. Pri tom se kao primjer dobre prakse koju bi i KS mogao slijediti može spomenuti rasterećenje privrednih subjekata u domenu plaćanja administrativnih taksi i naknada. Ekonomska teorija i politika potvrđuje efektivnost ovakve mjere obzirom da se njome smanjuju ukupni troškovi poslovanja privrednih subjekata i povećava njihova ekonomičnost i rentabilnost. Štaviše, zabilježeni su i pozitivni efekti na povećanje zaposlenosti, čime bi se u finansijskom smislu, dio sredstava koji se umanje kroz naknade i takse mogao nadoknaditi kroz povećana sredstva od poreza na dohodak tako da ukupni efekat na budžet bude neutralan, a da se jednom ovakvom mjerom podstakne zapošljavanje. Takva preduzeća bi na ovaj način unaprijedila vlastitu konkurentnost što sasvim sigurno poboljšava i njihovu izvoznu sposobnost.
ONASA: Kao i u mnogim drugim djelatnostima i na području KS ima privrednih subjekata ali i pojedinaca – dužnika. Kolika su ukupna dugovanja koncesionara u KS?
HALEBIĆ: Ministarstvo finansija KS ima uvid u prihode koji nastaju od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa. U 2012. godini ti prihodi su ostvareni u ukupnom iznosu od 341.644 KM i raspodjeljuju se između kantona i općina u omjeru 60/40 posto. U 2014. godini ta stavka je u odnosu na 2012. godinu, povećana na 863.862 KM. Za period januar-april 2015. godine naplaćeno je oko 234.000 KM, tako da se i u ovoj godini očekuje naplata navedene vrste prihoda u nivou prethodne godine.
ONASA: U zadnjih nekoliko godina mnogo se priča o poljoprivrednoj proizvodnji koja bi, po nekima, trebala biti jedna od mogućnosti razvoja privrede i mnogim domaćinstvima osigurala kakvu takvu egizesteniciju. Koliko je ove godine planirano da se izdvoji za poticaje poljoprivrednicima i da li će ova sredstva biti dostatna?
HALEBIĆ: U Budžetu Kantona Sarajevo za 2015. godinu planirana su sredstva za poljoprivredu pri Ministarstvu privrede, na primjer za razvoj poljoprivrede 200 hiljada maraka, podrška unapređenju zdravstvenog stanja životinja 3,245 miliona KM, novčani podsticaji u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, podršci eko sajmovima – festivalima ekološko proizvedenim poljoprivrednim proizvodima deset hiljada što je ukupno 3,445 milion KM.
Da li su sredstva za ovu namjenu dovoljna ili ne najbolje bi mogli kazati poljoprivrednici. Lično smatram da nisu dovoljna i da bi trebala biti veća. Obzirom da je sigurnost prehrane stanovništva strateško pitanje u svakoj zemlji i kod nas bi ova tema trebala biti u fokusu rada donosilaca odluka na svim nivoima.
U sektoru poljoprivrede moguće je ostvarivati i kontakte sa međunarodnim donatorima i tragati za povoljnim finansijskim sredstvima na taj način. Udruženja poljoprivrednika i samostalni poljoprivredni proizvođači dakako trebaju iskoristiti svaku mogućnost za unaprjeđenje svojih biznisa, jer se nekada i sa njihove strane primijeti nedovoljan trud ili neinformisanost na ovom planu.
ONASA: Jedan od industrijskih zamajaca trebao bi biti i turizam. Koje će konkretne korake Ministarstvo finansija s pratećim službama i ministarstvima preduzeti da se u značajnijoj mjeri razvije i ova privredna grana?
HALEBIĆ: Ovo pitanje je više u domenu direkcije za turizam pri Ministarstvu privrede, jer ta direkcija predlaže mjere za razvoj turizma. Ministarstvo finansija je, naravno, zainteresovano da podrži i da se, kao dio Vlade KS, uključi u finansiranje razvoja turizma. (kraj).