Razgovarala: Selma PUŠINA
SARAJEVO, 25. FEBRUARA (ONASA) – Guverner Centralne banke BiH Senad Softić u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o saradnji CBBiH sa centralnim bankama u regionu, finansijskim rezultatima, servisiranju duga, platnim sistemima, bankarskom sektoru, kreditnom rejtingu…
ONASA: Možete li ocijeniti 2017. godinu sa makroekonomskog stanovišta? Koliki je, prema podacima Centralne banke BiH, očekivani rast BDP-a u 2017. godini?
SOFTIĆ: Raspoloživi podaci pokazuju da su u 2017. zabilježena pozitivna makroekonomska kretanja u odnosu na 2016. godinu. Ostvaren je rast deviznih rezervi, povećana je naplata prihoda od indirektnih poreza, povećan je izvoz, a prema anketi o radnoj snazi, ostvaren je i pad stope nezaposlenosti. Očekivani rast BDP-a za 2017. godinu, prema posljednjim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, je 2,5 posto. Sa ovakvom stopom očekivanog rasta ekonomske aktivnosti ne možemo očekivati značajne promjene u životnom standardu. Bez strukturalnih reformi, koje će povećati ekonomski potencijal, a njegova iskorištenost rezultirati bržim rastom ekonomske aktivnosti, ne možemo očekivati bržu konvergenciju u životnom standardu ka nivou Evropske unije, ali i zemalja regiona.
ONASA: Da li se i šta promijenilo u Centralnoj banci BiH od Vašeg dolaska?
SOFTIĆ: Centralna banka BiH nije institucija koja mijenja svoje ciljeve i politiku sa svakim novim sazivom Upravnog vijeća. Zakonske obaveze su precizne i jasne i mi ih dosljedno ispunjavamo. U posljednjih nekoliko godina sve više resursa koristimo, u skladu sa svojim mandatom, za ispunjavanje obaveza zemlje proizašlih iz procesa usklađivanja s najboljim međunarodnim praksama i onih koje se vežu za proces EU integracija. U vezi s tim, radimo kontinuirano na unapređenjima poslovnih procesa i pratimo adekvatnost organizacione strukture i funcionalnost internih procesa.
ONASA: Kakva je saradnja Centralne banke Bosne i Hercegovine sa centralnim bankama u regionu?
SOFTIĆ: Saradnja među centralnim bankama uvijek je mnogo bolja od saradnje između ostalih sektora zbog same prirode ovih institucija. Centralne banke su specifične, jer nikad ne posmatraju jedna drugu kao konkurenciju, nego je, naprotiv, saradnja i osjećaj pripadnosti istoj porodici među njima vrlo naglašena. Zaista bi bio presedan da centralne banke ne pomognu jedna drugoj, makar i putem neformalne bilateralne konsultacije. Putem intenzivne saradnje CBBiH s partnerskim institucijama, između ostalih, i Evropskom centralnom bankom i Evropskim sistemom centralnih banaka, radi na implementaciji novih politika i pravila, mijenjajući prakse i obučavajući osoblje. To činimo da bismo u operativnom smislu ubrzali pripreme za pristupanje Evropskom sistemu centralnih banaka jednom kada BiH bude spremna da uđe u EU. Saradnja CBBiH s drugim centralnim bankama odvija se i u okviru ostalih međunarodnih tijela – Holandsko-belgijske konstituence MMF-a i Svjetske banke kojoj pripada i BiH, te Kluba guvernera centralnih banaka Centralne Azije, regiona Crnog mora i balkanskih zemalja.
ONASA: Sa kakvim finansijskim rezultatima je Centralna banka Bosne i Hercegovine završila 2017. godinu?
SOFTIĆ: Nije praksa da Centralna banka BiH izlazi u javnost sa podacima o finansijskim rezultatima dok ne budu potvrđeni od strane nezavisnog vanjskog revizora. Finansijski rezultat nije svrha postojanja CBBiH, ali za sada možemo samo reći da očekujemo pozitivan finansijski rezultat, iako nešto niži u odnosu na prethodnu godinu, prvenstveno usljed nepovoljnih uslova za investiranje na svjetskim tržištima.
ONASA: Kolika je zaduženost BiH i kakva je uloga Centralne banke BiH u servisiranju duga?
SOFTIĆ: Ukupan javni dug opšte vlade, prema Maastricht kriterijima, na kraju 2016. godine iznosio je 12,12 milijardi KM, odnosno 40,5 posto BDP-a. Na kraju 2017. godine, ukupan javni dug, obračunat po kriterijima Maastricht duga, a koji obuhvata i unutrašnji i vanjski, iznosio je 11,33 milijarde KM, što predstavlja smanjenje od 785 miliona KM, odnosno 6,5 posto, u odnosu na kraj 2016. godine. S obzirom na to da je došlo do rasta BDP-a, možemo konstatovati da je u relativnom smislu, mjereno u postocima BDP-a, došlo do naglašenog smanjenja. Ni u pogledu visine javnog duga, niti u pogledu njegove strukture ili dinamike otplate, ne može se tvrditi da je BiH visoko zadužena zemlja, niti da je pritisak servisiranja neodrživ. CBBiH nema nikakvu ulogu u servisiranju unutrašnjeg javnog duga, a u servisiranju vanjskog duga, naša uloga je isključivo ona fiskalnog agenta. Centralna banka BiH ne garantuje svojom imovinom da će vanjski dug biti servisiran, nego, isključivo, ispunjava nalog Ministarstva finansija i trezora BiH za korištenje sredstava s računa Vlade kod CBBiH za finansiranje dospjelih međunarodnih obaveza.
ONASA: Kako funkcionišu platni sistemi, koji su kako znamo jedna od nadležnosti Centralne banke BiH?
SOFTIĆ: Zakon o CBBiH daje ovoj instituciji ovlast da potpomogne ili uspostavi odgovarajuće platne i obračunske sisteme. Platni promet je sa Zavoda za platni promet uspješno prenesen na komercijalne banke početkom januara 2001. godine, a CBBiH je postala aktivan učesnik u sistemu obezbjeđujući moderne sisteme poravnanja međubankarskih platnih naloga putem bruto poravnanja u realnom vremenu i žirokliring sistem. U više od 16 godina od uspostave modernog platnog prometa nije se desilo da se platni promet nije mogao obaviti u danima kada je to predviđeno. Sistem žirokliringa je poslužio kao platforma za uvođenje Jedinstvenog registra transakcijskih računa, te Centralnog registra kredita pravnih i fizičkih osoba u BiH, čime je dat značajan doprinos praćenju sistemskih rizika u finansijskom sistemu i održavanju finansijske stabilnosti. Početkom 2007. godine BiH je dodijeljen i IBAN (International Bank Account Number). Uvođenjem međunarodnog standarda za numeraciju računa, bankama u BiH omogućeno je formalno uključivanje u sistem automatske obrade deviznih platnih naloga unutar Evropske unije (EU). CBBiH priprema značajnu modernizaciju platnih sistema, koja bi trebala biti implementirana 2018. godine. Riječ je o uvođenju novog žirokliring sistema koji će koristiti SEPA (Single European Payment Area) format platnih poruka koji koristi većina članica EU i sve članice eurozone. Time će domaćim bankama biti obezbijeđen način rada platnih sistema kao i u EU, te ćemo spremni dočekati integraciju u evropske platne sisteme kada država postane kandidat za članstvo u EU.
ONASA: U kakvom stanju je bio bankarski sektor na kraju 2017. godine?
SOFTIĆ: Krajem prethodne i početkom 2017. godine desile su se bitne promjene u zakonskom okviru za poslovanje banaka u BiH, pri čemu su entitetski zakoni o bankama, u najznačajnijim aspektima, u znatnoj mjeri harmonizovani s onim u EU. Novi Zakon o osiguranim depozitima, znatno usklađen s Direktivom EU, još je u proceduri. Njegovo usvajanje je neophodno kako bi se neki od instrumenata za restrukturiranje banaka predviđenih entitetskim zakonima o bankama mogli i koristiti. Osim toga, članice Stalnog odbora za finansijsku stabilnost rade na izradi Memoranduma o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti u svrhu pospješivanja razmjena informacija i saradnje među relevantnim institucijama, čime bi se poboljšalo praćenje sistemskih rizika. Indikatori finansijskog zdravlja ukazuju da je bankarski sistem BiH na kraju trećeg kvartala bio adekvatno kapitalizovan, likvidan i da profitabilnost raste u odnosu na prethodne godine. Nivo nekvalitetnih kredita je na najnižem nivou od kraja 2010. godine. Međutim, treba imati u vidu da zakonski okvir za rješavanje pitanja nekvalitetnih kredita još nije uspostavljen, a smanjenje omjera nekvalitetnih prema ukupnim kreditima je posljedica rasta kredita u posljednjim kvartalima. Kreditni rast u sektoru preduzeća i domaćinstava je intenziviran od kraja 2016. godine. Niske godišnje stope rasta kredita u ranijim periodima bile su, između ostalog, posljedica i oduzimanja dozvola bankama, rješavanja pitanja nekvalitetnih kredita, ali i dospijevanja značajnih iznosa dugoročnih kredita odobrenih prije 2008. godine.
ONASA: Prema podacima Centralne banke BiH depoziti građana iznosili su 11 milijardi KM i godinama konstantno rastu. S obzirom na ekonomsku situaciju u BiH, možete li nam to prokomentarisati?
SOFTIĆ: Ukupni depoziti stanovništva zaista bilježe trend rasta posljednjih godina, što i nije toliko iznenađujuće s obzirom na umjereni ekonomski oporavak i bolju zaposlenost, te treba imati u vidu da ukupna štednja reflektuje i štednju imućnijeg dijela stanovništva. Međutim, treba uzeti u obzir da je značajan rast zabilježen usljed porasta depozita kratke ročnosti. Tako se, na primjer, od ukupnog porasta depozita stanovništva na kraju 2017. godine koji je iznosio 610 miliona KM, na rast vrijednosti transakcionih računa, depozita po viđenju i kratkoročnih depozita stanovništva odnosi se 564 miliona KM, a dugoročnih depozita 46 miliona KM. Vrlo je vjerovatno da je porast vrijednosti transakcionih računa u KM posljedica snažnije kontrole na tržištu rada i rasta broja zaposlenih koji platu primaju preko banaka.
ONASA: Doznake iz inostranstva – znamo da je njihova uloga u svakodnevnom životu građana BiH da pomognu njihovom životnom standardu i zbog toga su veoma značajni. Koliko doznake iznose u ovoj godini i postoji li mogućnost animirati dijasporu da se aktivira kao investitor u svojoj zemlji?
SOFTIĆ: U prvih devet mjeseci, prilivi po osnovu ličnih transfera na računu sekundarnog dohotka iznosili su 1,95 milijardi KM, što predstavlja povećanje od oko osam posto u odnosu na isti period 2016. godine. Što se tiče investiranja dijaspore, to je stvar lične odluke svakog pojedinca. Iskustva zemalja iz regiona ukazuju da su efekti pokrenutih malih porodičnih biznisa, koje je uspostavila dijaspora, na ekonomsku aktivnost dosta skromni. Imajući u vidu da se procjena broja iseljenika kreće oko 1,9 miliona, od čega je značajan dio iseljenika druge generacije, dolazi se do zaključka da sredstva koja prosječni doseljenik doznači rodbini u BiH tokom godine nisu zanemariva, imajući u vidu životni standard u BiH. Ipak, sve su to ljudi koji su život organizovali u drugim zemljama, na drugim kontinentima. Ukoliko se zaista želi doprijeti do ovog segmenta bh. državljana, mislim da bi lokalne zajednice mogle igrati važnu ulogu s pripremom idejnog prijedloga projekta, sa svim elementima ozbiljnog poslovnog prijedloga, koji bi onda, putem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, bili prezentovani dijaspori, uz poziv na finansiranje projekta, pa zašto ne i u formi dioničkog društva. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, u saradnji sa Svjetskom bankom, a učešće je uzela i CBBiH, radi na projektu čija je svrha sveobuhvatna usmjerenost investicionog potencijala kojim raspolaže iseljeništvo prema BiH.
ONASA: Kakvo je vaše stajalište o fiksnom deviznom kursu KM u odnosu na euro? Da li je realno odmjeren, ili je možda otežavajuća okolnost za bh. privredu?
SOFTIĆ: Aranžman valutnog odbora se smatra kamenom temeljcem ekonomskih politika zemlje jer pruža stabilnost u, inače, neizvjesnom i kompleksnom okruženju. Čak i ako se, na momenat, ostave po strani aspiracije zemlje ka članstvu u EU i kriteriji konvergencije, od kojih je jedan i stabilnost kursa domaće valute prema euru, promjena kursa KM prema EUR je loša za BiH sa stanovišta trenutnog makroekonomskog aspekta iz više razloga. Realni efektivni kurs ne ukazuje na precijenjenost domaće valute prema valutama glavnih trgovinskih partnera, u BiH je visok udio privatnog i javnog duga denominiran u stranim valutama, dok je utjecaj na spoljnotrgovinski deficit vrlo upitan. Valutni odbor jeste konzervativna monetarna politika, ali ne limitira ekonomski rast u bh. kontekstu. Postojeći monetarni režim se može izmijeniti i usljed trajne i strukturalne promjene makroekonomskih uslova kada bi bilo opravdano utvrditi novi ravnotežni kurs. Ovakve odluke se ne donose na temelju cikličnih promjena u poslovnom ciklusu.
NASA: Kakva je uloga Centralne banke Bosne i Hercegovine u evropskim integracijama?
SOFTIĆ: Posljednjih godina Centralna banka BiH ima naglašenu ulogu u ispunjavanju međunarodno preuzetih obaveza države. Naše obaveze, koje proizlaze iz ove uloge, u budućnosti će se usložnjavati. Centralna banka BiH učestvuje u pripremi brojnih stručnih i publikacija analitičke prirode, poput ECB-ovog Izvještaja o finansijskoj stabilnosti za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU i redovnog Godišnjeg izvještaja Evropske komisije. Imamo predstavnike u brojnim radnim tijelima, grupama i institucijama na domaćem i međunarodnom nivou. Doprinosimo radu Pododbora za ekonomska, finansijska pitanja i statistiku, a učestvovali smo u radnim grupama za evropske integracije, zadužene, između ostalog, i za izradu odgovora na Upitnik Evropske komisije. I u budućnosti ćemo biti posvećeni unapređenju, moderniziranju i usklađivanju poslovanja s najboljim svjetskim i standardima EU, u oblasti centralnog bankarstva.
ONASA: Rad Centralne banke Bosne i Hercegovine prepoznat je i izvan granica naše zemlje, pa ste nedavno dobili priznanje prestižnog časopisa Capital Finance International za najbolje upravljanje u centralnom bankarstvu u zemljama centralne i istočne Evrope u 2017. godini. Da li Vam i koliko znače ova priznanja?
SOFTIĆ: Ova priznanja nam znače u smislu da je CBBiH prepoznata kao institucija koja pruža monetarnu stabilnost i doprinosi finansijskoj stabilnosti svih ovih godina. To je od izuzetnog značaja i za državu i za građane kojima stabilnost domaće valute pruža sigurnost. Sve nagrade i priznanja, bilo da su domaće i međunarodne, smatram potvrdom ispravnosti našeg rada.
ONASA: Da li je ugrožena monetarna stabilnost BiH i koliko se situacija promijenila od vremena uspostave konvertibilne marke i currency boarda?
SOFTIĆ: Monetarna politika u BiH je nepromijenjena od osnivanja CBBiH i funkcioniše na principu aranžmana valutnog odbora. I dalje svaka novčanica i kovanica konvertibilne marke ima puno pokriće u sidrenoj valuti, euru, kao što je od prvog dana imala puno pokriće u njemačkoj marki.
ONASA: Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody’s potvrdila je dosadašnji kreditni rejting BiH sa oznakom B3 uz stabilne izglede. S obzirom na to da je od 2004. godine kreditni rejting BiH na sličnom nivou, kakva su Vaša očekivanja kada je u pitanju poboljšanje dosadašnjeg rejtinga?
SOFTIĆ: Agenija Moody’s prije nekoliko dana izdala je saopštenje u kojem je potvrđen kreditni rejting BiH sa oznakom B3 uz stabilne izglede i prokomentarisala je da je naš ekonomski rast stabilan i održiv. Istaknuti su neki značajni doprinosi kada je u pitanju primjena reformi, ali je navedeno i ono što ograničava naš ekonomski razvoj, te su konstatovani određeni nedostaci. Najvažnije za rejting je servisiranje duga i stabilnost valute i uvijek se ističe da je stabilna konvertibilna marka garancija za makroekonomsku stabilnost. Servisiranje duga nikada nije bilo dovedeno u pitanje, niti će biti, jer mi ne spadamo u zaduženu zemlju pogotovo u poređenju sa drugim državama u regionu. Prema tome, nema razloga da ne budemo u boljem položaju kada je upitanju rejting, ali ono na što mi ne možemo da utičemo, a na šta su i oni ukazali, jesu političke okolnosti. Mi u Centralnoj banci BiH smatramo da su se već stekli uslovi da se poveća izgled rejtingau pozitivnom smislu.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
SOFTIĆ: Mediji su jedan od stubova svakog demokratskog društva, a posebno mladih demokratija kakva je u BiH. Aktivni i održivi, pluralistični nezavisni mediji jako su važni za provođenje slobode izražavanja.Izrazito su značajni zbog mogućnosti pokretanja, ili podržavanja pozitivnih promjena u svim sferama društva kao i zbog mogućnosti da budu vrijedan društveni korektiv. Jedan od takvih je i Agencija ONASA kao medij koji njeguje nezavisan, profesionalan i odgovoran pristup u pružanju informacija bosanskohercegovačkoj javnosti. (kraj)