Razgovarala: Selma Pušina
SARAJEVO, 18. FEBRUARA (ONASA) – Ambasadorica Republike Slovenije Zorica Bukinac u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o trenutnim odnosima BiH i Republike Slovenije, dinamici kojom se odvija put BiH prema članstvu u EU i NATO i koliko će Slovenija doprinijeti tom putu, političkoj situaciji u BiH, koliko je BiH sa svojim kulturnim sadržajima prisutna u Republici Sloveniji i obratno.
ONASA: Kako ocjenjujete trenutne odnose BiH i Republike Slovenije?
BUKINAC: Odnosi između BiH i Republike Slovenije su prijateljski i odlični. Među državama se odvija saradnja na mnogim područjima koja povezuju ne samo redovni kontakti među visokim zvaničnicima nego i kontakti na privrednom i kulturnom području, neposredni kontakti među ljudima dviju država. Tako je ne samo zbog istorijskih razloga nego i zbog veza koje su se ostvarile u raznim oblicima saradnje u savremenom vremenu. Među državama nema otvorenih pitanja.
ONASA: Da li postoji prostor za unapređenje odnosa između Republike Slovenije i BiH na svim poljima djelovanja i rada, a prije svega na privrednom, trgovinskom i kulturnom planu?
BUKINAC: Ključni interes Republike Slovenije u odnosu prema Bosni i Hercegovini jeste da bude stabilnija i uspješnija država. U bilateralnim odnosima postoji još prostora za proširenje saradnje na svim područjima, a naročito na privrednom. BiH je za Republiku Sloveniju već sada zanimljiva destinacija za privrednu saradnju. U BiH posluje nekoliko priznatih firmi. Interes za privrednu saradnju se odražava i u obliku neposrednih investicija. Prema obimu investicija slovenačkih firmi, uključujući i 2016. godinu, Republika Slovenija je na četvrtom mjestu prema podacima Centralne banke BiH. U 2016. godini BiH je kao smjer investicija bila na trećem mjestu. Vrijednost slovenačkih ulaganja u 2016. godinu iznosila je 514 milinona eura (prema podacima Centralne banke BiH nešto manje od 475 miliona eura). Podaci za prvih deset mjeseci u 2017. godini govore da je obim razmjene među državama dostigao približno 1.043 milijarde eura, što je za 13,6 posoto više nego u istom periodu 2016. godine.To postavlja Republiku Sloveniju na peto mjesto po obimu razmjene sa BiH, a pomenute privredne aktivnosti doprinijele su otvaranju brojnih radnih mjesta u BiH. Naravno željeli bi veći obim razmjene u oba smjera i nove investicije. Tu su važni i uslovi koje BiH osigurava kao poslovno okruženje. Najbolji i najvažniji posrednici iskustva su naravno one slovenačke firme koje su na tržištu robama i uslugama već prisutne. Iskustva kao i eventualne prepreke koje su prisutne u poslovanju, mogu uticati na odluke onih koji o ulasku na tržište još razmišljaju. Mogućnosti za saradnju i dalje su brojne, posebno na području zelenih tehnologija, obnovljivih izvora energije i turizma.
ONASA: Prema Vašem mišljenju kojom dinamikom se odvija put BiH prema članstvu u EU i NATO i koliko će Slovenija doprinijeti tom putu?
BUKINAC: U Republici Sloveniji nema strateškog dokumenta vanjske politike u kojem regija Zapadnog Balkana i BiH ne bi bila među prioritetnim područjima našeg zanimanja i rada. To je konstanta, ne samo naših bilateralnih odnosa nego i konstanta aktivnosti Republike Slovenije u brojnim regionalnim inicijativama i na kraju i u okviru EU. Slovenački ministar vanjskih poslova je tako već u aprilu 2014. godine upozorio na zaostajanje BiH u odnosu na EU i na potrebu za novim pristupom EU prema BiH. To se kasnije i ostvarilo i neki koraci su na strani BiH bili zaista poduzeti. Zauzimali smo se za aktivan odnos euroatlantskih integracija prema državama Zapadnog Balkana i za neumanjenu pozornost prema pitanju njihovog približavanja EU. Nikada nije previše naglašavanja, da je to dvosmjeran odnos. Ova godina je važna sa vidika proširenja. Republika Slovenija pri tome jasno, sa konkretnim prijedlozima i potezima, zagovara proces proširenja EU i uključivanje država Zapadnog Balkana u EU. Strategija proširenja EU koja se odnosi na Zapadni Balkan objavljena početkom februara ove godine sadrži jasne političke poruke u vezi budućnosti regije Zapadnog Balkana kao sastavnog djela EU. Slovenija je zadovoljna, da dokument uključuje sve države regije, da sadrži jasne poruke i jasno izražena očekivanja o ispunjenu kriterija ali i ukazuje na konkretne korake mogućeg napretka aspirantki na članstvo u EU. Strategija predstavlja doprinos Evropske komisije smjeru politike proširenja EU. Ključnu ulogu pri tome imaju ipak države članice EU, i zato će Slovenija u procesu implementacije te strategije i dalje aktivno pri tome sudjelovati sa svojim prijedlozima. Odgovori Bosne i Hercegovine na upitnik Evropske komisije potrebni su, da ona može za Bosnu i Hercegovinu pripremiti tzv. avis ili stajalište o Bosni i Hercegovini. To je važan ali tek početni korak. To stajalište Evropska komisija bez odgovora na pitanja, koje je BiH dobila, ne može pripremiti. O dinamici pripreme odgovora sama BiH imala je odlučujuću ulogu.
ONASA: U kontekstu prethodnog pitanja, kako komentarišete trenutnu političku situaciju u BiH?
BUKINAC: Naravno trenutni odnosi imaju veliku pažnju i naše države, koja BiH daje iskreno podršku i na putu u euroatlantske integracije. Imamo razloge za zabrinutost, iako se nadamo, da će politički lideri najzad sklopiti dogovor o ključnim političkim pitanjima, kao što je izborno zakonodavstvo i shvatiti značaj sadašnjeg trenutka za budućnost BiH. Za sklapanje kompromisa još ima vremena. Traženje rješenja za mnoga od tih pitanja neposredno podstiče međunarodna zajednica. Put za koji se BiH opredijelila u EU vodi preko poštivanja ljudskih prava, vladavine prava, provođenje sudskih presuda, ispunjavanje obaveza datih u okviru reformske agende. BiH politika mora i raditi u tom smjeru.
ONASA: Kako se odvija isplata stare devizne štednje ljubljanske banke prema građanima BiH?
BUKINAC: Pitanje stare devizne štednje LB, tzv. Slučaj Ališić, riješeno je na osnovu odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Na temelju te odluke Republika Slovenija je u junu 2015. godine usvojila zakon o izvršenju presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Ališić, kojim je u roku uredila uslove i način isplate devizne štednje i oblikovala mehanizam, koji obezbjeđuje efikasno provođenje zakona, odnosno presude. Zakonska rješenja u ovom zakonu Sud je ocijenio dobrim i pravilnim. Na osnovu ovog zakona Republika Slovenija provodi presudu u predmetu Ališić u dobroj vjeri, efikasno i bez odgađanja. Postupke verifikacije vodi Fond Republike Slovenije za nasljedstvo, koji je sa obradom primljenih zahtjeva i izdavanjem rješenja počeo u decembru 2015. godine. Zahtjeve je primao do zakonskog roka, tačnije do 31.decembra 2017. godine. Fond je do sada primio oko 19.000 zahtjeva za verifikaciju neisplaćene štednje, donio odluku u 11.550 predmeta, od toga 9.520 informativnih izračuna u iznosu od 94,6 miliona eura i isplatio za 8.350 korisnika iznos od 83,8 miliona eura. Od 9.520 izračuna prigovora je do sada bilo samo 53, što je 0,2 posto. Nažalost, mnogo vremena izgubljeno je zbog komplikacija u vezi sa dobijanjem odgovarajuće dokumentacije, za što je bila potrebna saradnja svih upletenih strana. Bez kooperativnosti BiH i aktivnog učešća Vijeća ministara, Vijeća Evrope i Evropskog suda za ljudska prava ne bi mogli postići cilj. Rok za podnošenje zahtjeva je prošao zadnjeg dana decembra prošle godine. Republika Slovenija svakako nastavlja sa svim postupcima da završi obradu svih zahtjeva i isplata u najkraćem vremenu. Presuda i zakon koji se temelji na njoj odnose se na slučaj Ališić. Republika Slovenija je odluku Suda prihvatila i realizovala.
ONASA: Ovu godinu obilježile su velike gužve bosanskohercegovačkih građana ispred konzularnih kancelarija Ambasade Republike Slovenije u BiH koji pokušavaju otići u Republiku Sloveniju u potrazi za poslom. Kako komentarišete ovu situaciju i da li je broj bh. građana u 2017. godini u Sloveniji veći nego u proteklom periodu?
BUKINAC: Statistike govore, da u prošloj godini bilježimo porast broja zahtjeva za izdavanje dozvola za privremeni boravak, što uključuje sve razloge za boravak, ne samo za rad. Ekonomske migracije nisu nove za ove prostore. Ali u pogledu razvoja, podaci u slučaju i jesu zabrinjavajući. Kao posmatrač mislim, da se tome tek počela davati potrebna pažnja. Ne odlaze samo ljudi, njima nestaju i neka znanja, zanati, stručni profili. Možda bi morali prvo ozbiljno ispitati tu pojavu, upoznati je i analizirati. Iseljavanju poklanjaju više pažnje mediji, politika, manje primjećujem glas struke i ozbiljno upoznavanje pojave. U ovom trenutku se i naše društvo suočava s tom pojavom. Neki stručnjaci kod nas to nazivaju četvrtim talasom iseljavanja. Evo, sada znamo, da je od 1991. godine godišnje odlazilo 1.000 ljudi. Većina njih posao je našla u inostranstvu još prije samog odlaska. Sada traže posao kući i pošto ga ne nađu, idu u potragu posla u inostranstvo. Statistički se najviše ljudi iseli u starostnoj dobi između 25 i 39 godina, a najbrže raste grupa između 20 i 24 godine. Navodno je vrh iseljavanja mladih postignut u 2015. godini, preko 8.500 mladih. Za populaciju od dva miliona to je mnogo. Kao što vidite, to se dešava u širem prostoru. U 2011. godini u Sloveniji je 20 posto mladih razmišljalo o odlasku u inostranstvo, a u 2015. godini 70 posto. Nastojimo pratiti trendove i umjesto odlaska mladih stvoriti uslove za ostajanje.
ONASA: Aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO predstavlja novi nivo saradnje između Slovenije i BiH. Na koji način će Republika Slovenija podržati taj proces i kakva je dosadašnja saradnja Republike Slovenije i BiH na polju odbrane?
BUKINAC: Aktiviranje MAP za NATO prije svega novi je nivo odnosa između BiH i NATO. MAP bi omogućio BiH pristup do nekih dodatnih instrumenata saradnje sa strukturama NATO i članicama NATO, tako i sa Republikom Slovenijom. Najveći naglasak je naravno na oružanim snagama i odbrambenim reformama, ali je MAP kao novi nivo saradnje širi i produbljeniji oblik saradnje sa Savezništvom. Republika Slovenija i BiH imaju razvijenu bilateralnu saradnju i na odbrambenom području, koje dogovaraju godišnjim planovima.
ONASA: Prošle godine Vijeće ministara BiH i Vlada Slovenije potpisali su Memorandum o razumijevanju u oblasti turizma. S obzirom da je prošla godina dana, u kojoj mjeri su vidjljivi pomaci u razvoju turizma dvije zemlje?
BUKINAC: Primijetan je porast slovenačkih turista u BiH i bosanskohercegovačkih u Republici Sloveniji. Ipak to nije jedini spektar saradnje na tom području. Turizam je ozbiljna industrija i vjerujem, da ćemo u toj oblasti uspjeti učiniti nešto više od samog povećanja broja turista. Ponekad turizam počinje kod kuće. Ako se vi tu dobro osjećate, isto to možete ponuditi vašim gostima. Primećujem tako mnoge prilike za nove sadržaje u Sarajevu, parkovima, na obalama Miljacke i druge.
ONASA: Koliko je BiH sa svojim kulturnim sadržajima prisutna u Republici Sloveniji i obratno?
BUKINAC: Kulturna razmjena se odvija na svim nivoima, neprekidno, i bez mnogo obaziranja na granice, politiku, memorandume. I to je zaista čudesno. Naravno da je pri tome važna uloga države kao podrške, ali je protok među umjetnicima dviju država zaista vrijedan divljenja. Smatram da možemo za kulturnu razmjenu da učinimo više, mnogo više. U BiH gostuju slovenački muzičari, muzički stvaraoci, plesači, pozorišni i likovni umjetnici, filmski stvaraoci i obratno. Ovog proljeća Sarajevo će ponovo biti domaćin Dana slovenačkog filma, koji će biti održan u preiodu od 21. do 23. marta 2018. godine. Važan kulturni most predstavljaju i slovenačka društva u BiH koja svake godine priređuju brojne kulturne događaje.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
BUKINAC: Nezavisno novinarstvo vrlo je ozbiljno i važno pitanje svakog savremenog demokratskog društva. Sloboda izražavanja je temeljno ljudsko pravo. Nedavno je Delegacija EU u BiH pripremila projekat koji se bavi upravo tim pitanjima. Zakonska rješenja, koja bi morala podržavati nezavisnost novinarstva, integritet medija, zakonit rad medija i medijski pluralizam, vrlo su važna pitanja koja sadrži ovaj projekat. Ta pitanja obrađuju i izvještaje o napretku koje je pripremala Evropska komisija za BiH. Zakonska rješenja i regulacija nisu dovoljna za nezavisno novinarstvo. Institucije kao što je ONASA, koje su pozvane da njeguju profesionalnu novinarsku etiku su jedan važan segment društva. Za nezavisno novinarstvo samo zakonodavstvo nije dovoljno, prije svega, treba ga implementirati, a zatim i znati da novinari nisu samo uposlenici. To je poziv koji nosi veliki stepen odgovornosti. Kao neko ko zavisi od dobre informacije mogu reći da u novinarstvu postoji više faktora, zakonodavstvo, profesija, školovanje i naravno praksa. (kraj)