Intervju

INTERVJU:MIDHAT OSMANBEGOVIĆ, DIREKTOR SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE

 

INTERVJU:MIDHAT OSMANBEGOVIĆ, DIREKTOR SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE

 

Razgovarala: Denis RAKANOVIĆ

SARAJEVO, 27. NOVEMBRA (ONASA) – Direktor Službe za zapošljavanje KS Midhat Osmanbegović za Agenciju ONASA, između ostalog, govortio stanju na tržištu rada u Kantonu Sarajevo, broju nezaposlenih na evidencijama, ciljevima Službe za naredni period, preprekama u oblasti rada i zapošljavanja u KS.

ONASA: Kako ocjenjujete stanje na tržištu rada u Kantonu Sarajevo u prvih devet mjeseci ove godine?

OSMANBEGOVIĆ:: Iza nas je jedna prilično pozitivna godina. Tržište rada u Kantonu Sarajevo lagano se stabilizira i to ne samo u prvih devet mjeseci, već tokom cijele 2016 godine. Statistički pokazatelji pružaju pozitivnu sliku, jer nakon pet godina bilježimo da se značajno smanjila stopa nezaposlenosti, uz istvoremeni rast zaposlenosti.
Za deset mjeseci ove godine po osnovu zaposlenja brisali smo naime, 15.054 osobe, što je u odnosu na isti period 2015. godine (9.737 osoba), više za 5.317 osoba.
Posebno nas raduje podatak da je među novouposlenim, značajan broj osoba mlađih od 35 godina i žena. Riječ je, dakle o teško upošljivim osobama i osobama bez radnog iskustva, koje na tržištu rada, najblaže rečeno, nisu konkurentne.
U saradnji s Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice i Vladom Kantona uspješno smo i ove godine realizovali mjere iz Programa mjera za podsticaj zapošljavanja i održavanja više stope zaposlenosti u 2016.godine, za koje je izdvojeno blizu šest i pol miliona KM.
Putem ovih programa zaposlili smo 1.570 osoba. Dodamo li i programe Federalnog zavoda za zapošljavanja, koje, također, implementira Služba, dobijemo broj od 2.207 zaposlenih osoba.
Osim vidljivih efekata kroz zapošljavanje pripravnika, nezaposlene smo zapošljavali putem programa prekvalifikacije i dokvalifikacije, javnih radova, putem udruživanje sredstava za pokretanje prvog biznisa, te kroz angažovanje deficitarnih kadrova u borbi protiv maloljetničkog prijestupništva.
Posebno bih izdvojio zapošljavanje najboljih studenata program, “Zlatna značka“, jer smo ovim programom, na izvjestan način poručili javnosti i mladim ljudima da se rad i trud isplate.Kao i Program sufinansiranja zapošljavanja “100+”, jer smo ovim progrmom zaposlili mlade ljude sa radnim iskustvom.Dakle, iza nas je jedna prilično pozitiva godina, u kojoj je značajno smanjen broj nezaposlenih u KS, a očekujemo da će taj trend biti nastavljen i u budućnosti.

ONASA:Koliko je u KS evidentirano zaposlenih, a koliko nezaposlenih osoba i u kojim općinama je nezaposlenost bila najizraženija ?

OSMANBEGOVIĆ:: Kako sam već rekao, značajno je smanjen broj nezaposlenih, a očekujemo da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. U Kantonu Sarajevo na evidenciji Službe krajem prošlog mjeseca registrovano je 69.074 nezaposlena lice što je za 3.012 ili 4,18 posto manje u odnosu na oktobar 2015. godine. (72.086), a za (3.471) 4,78 posto manje u odnosu na decembrom 2015. (72.545.)
To najbolje ilustruju sljedeći pokazatelji:
72.545 nezaposlenih 2015.
71.415 nezaposlenih 2014.
72.493 nezaposlenih 2013.
73.018 nezaposlenih 2012

Iz statističkih podataka naše službe izdvojio bih da su na evidenciji najbrojnije žene, koje čine 61 posto (41.954) od ukupnog broja nezaposlenih. Ujedno, one su najbrojnije i kada je riječ o visokoobrazovanom kadru u KS.
Prema stepenu stručnog obrazovanja, najviše nezaposlenih je sa SSS, 21.790 ili 31,50 posto, NKV osoba 18.824 ili 27, 28 posto i KV radnici sa učešćem od 18.157 ili 26, 20 posto od ukupnog broja nezaposlenih.
Sa VSS na evidenciji nezaposlenih je 8.530 osoba ili 12,34 posto. Od ovog broja 1.404 osobe su magistri. Među pet najbrojnijih zanimanja, koja se nalaze na našim evidencijama su i nadalje maturanti gimnazije, ekonomski tehničari, prodavači, diplomirani ekonomisti i diplomirani pravnici.
Također, podsjetio bih da je prema podacima PIO/MIO u KS zaposleno 141.413 osoba, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u našem kantonu je 130.249 osoba. Najveći broj registrovanih nezaposlenih lica evidentiran je u općinskim biroima za zapošljavanje Novi Grad (19.327 ili 27,98 posto), Ilidža (11.424 ili 16,53 posto), Novo Sarajevo (8.288 ili 12,02 posto) i Centar (7.456 ili 10,80 posto).

ONASA: Koje aktivnosti planirate poduzeti u narednom periodu s ciljem smanjenja nezaposlenosti u KS?

OSMANBEGOVIĆ:: Poznato je, da je u našoj državi tržište rada nestabilno i da se svakodnevno suočavamo sa brojnim i ozbiljnim izazovima. U septembru ove godine, primjera radi, tri firme u Kantonu Sarajevo proglasile su stečaj. Radi se o firmama Hidrogradnja, B&H Airlines i Tvornici dalekovodnih stubova.
Treba pretpostaviti da će 700 radnika iz ovih firmi ostati bez posla i najvjerovatnije doći će na evidenciju nezaposlenih Službe. Problem nije u njihovom zbrinjavanju i pravima koja ostavaruju putem Službe, već o velikom broju ljudi koji se prijavljuju na evidenciju, što iznova povećava broj nezaposlenih i naš trud na smanjenu tog broja.
Naš primarni cilj je i borba protiv pasivnih korisnika na evidencijama nezaposlenih. Primjera radi, samo u protekloj godini Služba je po osnovu odustajanja od traženja posla ili nejavljanja brisala 2.581 osobu.
Veoma je izražen i problem rada na crno, pa se zalažemo za pojačan rad inspekcijskih službi i brisanje takvih osoba sa službenih evidencija. Šansu vidimo i u bržoj realizaciji pojedinih mjera zapošljavanja, a pri tome mislim da je potrebno ubrzati procedure u smislu rokova objava javnih poziva, odabira kandidata, kao i mogućnosti da pojedini programi budu oglašavani i više puta godišnje, prema potrebama tržišta i interesovanju poslodavaca.
Naša je ocjena da je od zapošljavanja u kompanijama, pozitivnije pokretanje vlastitog biznisa. Siguran sam da mladi imaju ideje koje mogu imati prolaz na tržištu rada u državi, ali i šire. U periodu koji je pred nama, upravo iz ovih razloga nastojatat ćemo se uključiti u projekte koje realizuju nadležna ministarstva kroz kreditna sredstva udruživanjem sa komercijalnim bankama putem Sarajevske razvojne agencije SERDA-e, a takodjer iskoristit ćemo mogućnosti za apliciranje na IPA projekte.

ONASA: Da li su nezaposlene osobe svjesne značaja prekvalifikacije i dokvalifikacije?

OSMANBEGOVIĆ:: Svjesni smo činjenice da smo danas prinuđeni na stalno obrazovanje. Upravo zbog toga je prekvalifikacija i dokvalifikacija odlična prilika da se dođe do sticanje novih znanja, kompetencija i razvijanje vještina neophodnih za tržište rada. Istovremeno, na ovaj način Služba dobija kadar kojeg poslodavci traže. Vjerujem da su i nezaposlene osobe svjesne ove činjenice kao i trenda cjeloživotnog učenja.
Tehnika i tehnologija toliko brzo napreduju da vam ne pomaže ni zvanje, ni znanje koje ste stekli u obrazovnim institucijama, ukoliko ne pratite tokove novog tehnološkog razvoja.
Upravo zbog toga naš budući prioritet u radu je posvetiti što više pažnje prekvalifikaciji i dokvalifikaciji. Posebno zbog činjenica da Kanton Sarajevo ima zakon o obrazovanju odraslih, kojeg ćemo mi nastojati iskoristiti jer smatramo da će transformacija “obrazovanja“dovesti do povećanja zaposlenosti. Posebno u slučajevima programa prekvalifikacije i dokvalifikacije za poznatog poslodavca, koji u pravilu već nude sigurna radna mjesta.

ONASA: Koliko su korisni sajmovi zapošljavanja koje organizuje Služba?

OSMANBEGOVIĆ:: Sajam je tradicionalna manifestacija gdje se na jednom mjestu prezentiraju potrebe poslodavaca za radnom snagom, te povežu poslodavci s potencijalnim uposlenicima Na ovogodisnjem, desetom jubilarnom sajmu zapošljavanja, održanom u septembru i premijer Kantona Sarajevo, Elmedin Konaković ukazao je na veliki značaj sajma dodajući “da je to jedan od najznačajnih projekata zapošljavanja u KS-u”, dok mnogi poslodavaci kažu da sajmovi trebaju biti ne samo jednom godišnje, nego češće. Primjera radi, Centrotrans Eurolinesa je u zadnjih pet godina putem naših sajmova uposlio 348 novih radnika, od čega 77 pripravnika.

ONASA: U avgustu je otvoren Centar za poslodavce, pa možete li pojasniti na kojem principu funkcioniše centar? Da li ste zadovoljni saradnjom poslodavaca i Službe?

OSMANBEGOVIĆ:: Centar za poslodavce je projekat koji je realiziran u saradnji s Projektom zapošljavanja mladih (YEP) i uz podršku Vlade Švicarske. Svrha mu je poboljšanje nivo usluga i komunikacija s poslodavcima, ali i da se poslodavcima olakša dio administracije i popunjavanje potrebe za radnom snagom. Iako radi samo nekoliko mjeseci poboljšali smo partnerstvo Službe za zapošljavanje i mladih kadrova koji traže posao, kao i saradnju s poslodavcima. Centar nudi podršku poslodavcima u odabiru kandidata, informacije i savjetovanje o načinima korištenja poticaja u zapošljavanju, te pravne savjete u vezi sa procedurom zapošljavanja. Da bi Centar radio u punom kapacitetu, neophodno je, pored nevedenog formirati i ekipu savjetodavaca koja će postići ciljani efekat i stoga u Službi upravo radimo na tome.

ONASA: Da li ste zadovoljni podrškom Vlade KS i resornog ministarstva Službi za zapošljavanje KS?

OSMANBEGOVIĆ:: Vlada Kantona Sarajevo i resorna ministrica Amela Dautbegović, pružaju nam podršku u svakom pogledu. Uz njihovu pomoć realizirali smo programe aktivnih mjera zapošljavanja o kojima sam govorio na početku našeg razgovora. Na pragu smo rješenja i za nove projekte koji će omogućiti dugoročno zaposlenje i ostanak pripravnika na poslu i nakon završenog staža. Pružaju nam i punu podršku u rješavanju svih zakonskih izmjena i procedura koje dolaze iz naše ustanove, kao i svih drugih pitanja koja bi mogla doprinijeti postizanju boljem radu naše službe.

ONASA: Prema Vašem mišljenju koje su konkretne prilike i ključne prepreke u oblasti rada i zapošljavanja u KS?

OSMANBEGOVIĆ:: Mislim da sam u prethodnim odgovorima djelomično odgovorio i na ovo pitanje. Želim da naglasim da Služba sama ne može i u svijetu nije nigdje riješila problem nezaposlenosti. Naša zadaća je pružanje što boljih usluga nezaposlenim osobama i poslodavcima. Efikasnije rješenje problema nezaposlenosti u suštini je na državi.
Naravno, saradnja službi za zapošljavanje, obrazovnih institucija i privrednih subjekata značajna je, kako na nivou planiranja obrazovnih politika tako i pri individualnoj pomoći pojedincima pred karijernim izborom. Zapravo službe za zapošljavanje trebaju učestvovati u pripremi informacija o zanimanjima, osmišljavanju i realizaciji projekata koji omogućavaju zaposlenja, ali i drugim informacijama sa područja tržišta rada.
S druge strane kada govorimo o preprekama, imamo nove i izmjene starih zakonskih propisa koji ovu oblast regulišu na federalnom nivou i koje daju naznake da bi se stvari na ovom polju mogle mijenjati. Izmjene federalnih propisa o porezima i doprinosima, posebno, doprinosu na nezaposelnost, mijenjat će i priliv sredstava namijenjenih programima. Već prve preliminarne analize govore da su mogući značajni udari na kantonalne službe za zapošljavanje.
U strukturi Službe za zapošljavanje ti prihodi čine 92 posto od ukupnih sredstava i njihove smanjenje znaći manje novac za realizaciju programa. Ipak, pratit ćemo donošenje tih propisa, a od Vlade smo dobili uvjeravanja da će biti aktivno uključena i da će pratiti šta se dešava na tom polju. (kraj)