Razgovarala: Lejla TRLE
SARAJEVO, 19. NOVEMBRA (ONASA) – Direktor Privrednog društva za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo Jasmin Salkić u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o Aneksu ugovora sa Srbijagasom, o snabdijevanju gasom Sarajeva tokom ove zime, ugovoru koji su potpisali Republika Hrvatska i Republika Srpska o projektu Snabdijevanje prirodnim gasom krajnjeg kupca Rafinerije nafte Brod, naplati potraživanja od kompanije Sarajevogas d.o.o. Sarajevo…
ONASA: Da li ste zadovoljni kadrovskom situacijom u kompaniji?
SALKIĆ: Kadrovska struktura u kompaniji mora odgovarati trenutnim potrebama i predstojećim izazovima na tržištu gasne privrede u Federaciji BiH, te shodno tome postavlja se zahtjev da uposlenici kontinuirano stiču znanja. Svakako treba naglasiti da je BH-Gas u smislu broja radnika mala firma sa svega 43 uposlenika, pogotovo ukoliko imamo u vidu prefiks javnog preduzeća.
ONASA: Kako teče naplata potraživanja od kompanije Sarajevogas d.o.o. Sarajevo?
SALKIĆ: Kantonalno javno komunalno preduzeće “Sarajevogas” d.o.o. Sarajevo redovno izmiruje svoju tekuću potrošnju, i u tom smislu BH-Gas nema nenaplaćenih potraživanja. Ono što je kamen spoticanja jesu nenaplaćena i utužena potraživanja koja se odnose na isporuke iz 2015. godine u iznosu blizu 52,4 miliona KM, i u toku su pregovori oko načina rješavanja ovih pitanja, u koji su pored uprava uključeni i nadzorni organi obje kompanije.
ONASA: Kako biste ocijenili postojeću legislativu u BiH koja reguliše djelatnost kojom se bavi BH-Gas?
SALKIĆ: Najveći nedostatak postojeće legislative je nepostojanje zakona o gasu na državnom nivou, koji bi shodno traženom Trećem energetskom paketu propisao obavezu uvođenja državnog regulatora sa punim ingerencijama. Samo na takav način moguće je uspostaviti nediskriminatorno i konkurentno tržište u kojima potrošači Federacije BiH ne bi bili predmet ucjena referentnih odluka entitetskog regulatora u Trebinju.
ONASA: Na nedavno održanoj konferenciji za novinare u Sarajevu rekli ste da ukoliko se nastavi realizacija projekta Snabdijevanje prirodnim plinom krajnjeg kupca Rafinerije nafte Brod za čiji su realizaciju protokol o saradnji potpisale Vlada RS-a i Republike Hrvatske nastave da ćete morati preduzeti neke druge korake u skladu sa međunarodnim pravom. Koje su to akcije koje BH-Gas u ovom slučaju može preduzeti, a koje viši nivoi vlasti?
SALKIĆ: BH-Gas je u vezi sa situacijom oko Broda i mogućim konsekvencama ovakvih aktivnosti upoznao sve relevantne institucije, koja će odlučiti o daljnim koracima. Ono što BH-Gas naglašava jeste da niti u jednoj evropskoj zemlji nije prisutan ovaj slučaj da se potrošač jedne zemlje snabdjeva prirodnim gasom produktovodom iz druge zemlje, suprotno čak i važećim zakonima iz ove oblasti Republike Hrvatske. Realizacijom ovog projekta onemogućava se izgradnja gasovoda Brod – Zenica, kao projekat koji bi omogućio ineterkonekciju gasnih mreža BiH i Republike Hrvatske, s obzirom na to da je Rafinerija nafte Brod najznačajniji industrijski potrošač na ovoj dionici gasovoda.
ONASA: Zbog čega je ovaj ugovor štetan za BiH?
SALKIĆ: Protokol je štetan prevashodno jer ne odgovara zakonskim propisima iz ove oblasti, derogira ingerencije države BiH, te dodatno onemogućava izgradnju gasovoda Brod – Zenica, projekta koji je čak i Energetska zajednica ocjenila kao naisplativiji projekat iz oblasti gasne privrede.
ONASA: U strateškim planovima koji je BH-Gas kandidovao i koji podržava Energetska zajednica i EU je i dionica Zenica-Brod. U medijima ste izjavili da je ona najisplativija. Možete li nam objasniti zbog čega je to tako i šta potpisivanje ugovora vlada Republike Hrvatske i Republike Srpske znači za planove koje je BH-Gas imao za ovu dionicu?
SALKIĆ: BiH se trenutno snabdijeva samo iz jednog pravca i izvora snabdijevanja, a time nije osigurana sigurnost snabdijevanja, pogotovo ukoliko se ima u vidu da je trenutni gasovod star više od 40 godina. Gasovod Brod – Zenica je dio Južnoevropskog gasnog prstena, kojim se omogućilo spajanje gasne mreže BiH sa regionalnim gasnim mrežama. Izgradnjom gasovoda prema jugu osigurali bi se i drugi izvori ovog energenta za BiH. Prije četri godine, Bosni i Hercegovini su otkazana dodijeljena grant sredstva od jedan milion eura od EU putem fondova WBIF za izradu studije izvodljivosti, studije uticaja na okoliš i društvo (EIA/SIA), te analizu troškova i dobiti (CBA) na izgradnji gasovoda Brod-Zenica. Donacija je otkazana, jer se Republika Srpska nije željela priključiti na plinovodni sustav Republike Hrvatske, nije željela transport gasa preko Republike Hrvatske, već samo preko Srbije i nije željela gas od trgovaca iz Republike Hrvatske. Danas je cjelokupna javnost svjedok da sve može, i da Republika Srpska naprotiv nema nikakvih problema što nije riječ o gasu iz Srbije, već Republike Hrvatske. Tako može i transport gasa preko Hrvatske, može i priključenje na plinovodni sustav Republike Hrvatske i može i gas od trgovaca iz iste Republike Hrvatske.
ONASA: Da li imate reakcije od međunarodnih institucija, OHR-a i drugih?
SALKIĆ: Posebno nas raduje da su važnost ovog problema prepoznali OHR i druge institucije, te su u tom pogledu održani i određeni sastanci na kojima je prezentovano ovo i druga otvorena pitanja u vezi sa tržištem gasa u našoj zemlji.
ONASA: Zbog čega se prethodnih godina nije radilo na razvojnoj mreži Bosanski Brod – Zenica – Sarajevo?
SALKIĆ: Kompletna projektna dokumentacija za ovaj gasovod postoji u BH-Gasu, još od prije rata i u posljednjih nekoliko godina BH-Gas je zajedno sa kompanijom Plinacro iz Republike Hrvatske kandidirao ovaj projekat za finansiranje izrade studije fonda WBIF-a, za šta su sredstva bila odobrena. Međunarodne finansijske institucije bile su spremne finansirati izgradnju ovog projekta, međutim opstrukcije Republike Srpske su bile kamen spoticanja.
ONASA: Ugovor sa Srbijagasom ističe krajem godine. Aneksom ovog ugovora Srbijagas je navela nove dosta nepovoljne uslove. Možete li nam reći koji su to novi uslovi?
SALKIĆ: Ponuđeni uslovi podrazumijevaju ograničenje maksimalno dozvoljenih količina u transportu, te značajno povećanje transportnih tarifa, sa dosadašnjih 3,6 miliona američkih dolara (USD) do 10 miliona USD u naredne dvije godine. BH-Gas je prodložio srbijanskom partneru da se postojeći ugovor produži pod istim uslovima kao dosad, po sličnom principu kako je to uradio mađarski transporter FGSZ-a prema Srbijagasu. Zasad još uvijek nemamo odgovora. Karakteristike potrošnje gasa u Federaciji BiH sa izraženim debalansom ljeto/zima bi sa ovako ponuđenim uslovima Srbijagasa rezultirale visokim cijenama gasa, što bi direktno uticalo ne njegovu nekonkurentnost, a za koju se opet veže pitanje zagađenja zraka u Sarajevu.
ONASA: Prema novom ugovoru BH-Gasu je ponuđen milion kubika plina, što znači da za Sarajevo ostaje 700.000 kubika po danu, a ovaj grad zimi prosječno troši milion i 200 hiljada kubika. Dakle, evidentno je da će nam nedostajati plina, a, ako želimo više od milion kubika dnevno, onda moramo dokupiti, da li to onda znači da moramo plaćati ove zime znatno više cijene za grijanje?
SALKIĆ: U osnovi to bi podrazumijevalo upravo to. U vezi s novonastalom situacijom BH-Gas je upoznao relevatne institucije kako ne bi došlo do realizacije tog scenarija.
ONASA: Novim ugovorom sa Srbijom u BiH se uvodi i novi operater plina, kompanija “Gaspromet” s Pala. Da li je moguće da “Gaspromet” da prednost potrošačima u Republici Srpskoj i reducira isporuku gasa Sarajevu?
SALKIĆ: Uloga državnog regulatora kojeg bi trebalo uspostaviti donošenjem zakona na državnom nivou, ali sa punim ingerencijama je sprečavanje upravo toga, da entitetski subjekti odlučuju o pravima potrošača u drugom bh. entitetu, u ovom slučaju Federaciji BiH. BH-Gas se oštro protivi tome, te se nadamo da će i međunarodna zajednica shvatiti težinu ovog problema, koji se ogleda na ugrožavanju prava potrošača.
ONASA: Poznato je da je sadašnji sistem gasovoda zimi ispunjen u cjelosti. Sarajevo na -10 stepeni, zimi povuče 1.200.000 do 1.400.000 kubika dnevno, a ukupni kapacitet sadašnjeg gasovoda ima 1.800.000 kubika. Da li će građani Sarajeva ove zime ostati bez grijanja?
SALKIĆ: BH-Gas radi na tome da ne dođe do tog scenarija, ali nam je asistencija svih relavatnih institucija u ovome zaista i potrebna. Na osnovu razgovora koji sam obavio svih prethodnih dana, uvjeren sam da su vlasti zaista i prepoznale ovaj problem, te da će poduzeti adekvatne mjere.
ONASA: Šta je sa gasovodom Zenica – Travnik, zbog čega on nije u funkciji i koliko je značajan?
SALKIĆ: U toku je arbitražni postupak sa izvođačem radova, te je trenutno gasovod van upotrebe, jer istražni organi ispituju eventualne nepravilnosti na izgradnji ovog gasovoda, koji je bitan kao prva faza projekta južne interkonekcije BiH i Republike Hrvatske, za koji je Vlada FBiH nedavno potvrdila strateški značaj i dala nalog za ubrzanje aktivnosti na njegovoj realizaciji.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
SALKIĆ: Velika snaga BiH će biti ako se zadrži nezavisno novinarstvo. Vaše objektivno izjašnjavanje je bitno, kao i to da se informacija prenese u dobrom tonu. Nezavisno novinarstvo je, prema mom mišljenju, najznačajnije u ovome vremenu za razvoj, posebno za srednju generaciju na kojoj je veliki teret. Mediji moraju da zadrže nezavisnu poziciju koju su i pokazali u toku izvještavanja u vezi sa pričom o Bosanskom Brodu u koju se i Vaš Medij uključio. Tu se pokazalo da nezavisno novinarstvo, sa jednom dobrom pričom i istrajnosti, radi u interesu građana, a posebno ako se uzme u obzir to da smo mi javna kompanija. Nadam se da će mo u tom pravcu i nastaviti sa radom sa novinarima i da će to otvoriti novi vid saradnje. Poznajem rad Nezavisne novinske agencije ONASA koja zaista nosi priču nezavisnog novinarstva, a kao direktor mogu pohvaliti rad Agencije. Možda se čak i izviniti što ranije nismo imali ugovorne saradnje, ali kao direktor, morao sam se prvo pobrinuti da i sam BH-Gas d.o.o. uđe u jednu pozitivnu priču. (kraj)