INTERVJU: MIRKO ŠAROVIĆ, ZAMJENIK PREDSJEDAVAJUĆEG VIJEĆA MINISTARA I MINISTAR VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BIH
Razgovarala: Ajsela ZAHIROVIĆ
SARAJEVO, 16. MARTA (ONASA) – Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović u intervjuu za Agenciju ONASA govori, o problemima BiH kada je u pitanju izvoz i uvoz sa Hrvatskom i Srbijom, Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o akcizama BiH, Uredu za veterinarstvo iz Dablina, te o trenutnoj političkoj situaciji u BiH…
ONASA: Ekonomisti kažu da će najveći izazov u narednom periodu za BiH biti tradicionalna trgovina. U kontekstu tog pitanja je i problem izvoza i uvoza s Hrvatskom odnosno kako postići obostrano prihvatljiv dogovor?
ŠAROVIĆ: Mi po ovom pitanju pregovaramo sa Briselom u nazad tri godine, od momenta kada je Hrvatska ušla u Evropsku uniju (EU), jedni taj proces nazivaju adaptacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a drugi dodatnim protokolom na SSP kako je i zvaničan naziv pregovaranja kada jedna zemlja uđe u EU. Sve se to onda, na neki način, pojednostavljeno tretira kao Sporazum o tradicionalnoj trgovini na čemu insistira Brisel, a što BiH ne prihvata. Ovi pregovori su bili u zastoju zadnjih godinu dana i sada su ponovo obnovljeni. Posebno su dobili na značaju nakon predaje aplikacije BiH za članstvo u EU. Ovih dana zakazana je druga runda tih pregovora u Briselu. Važno je da se nađe obostrano prihvatljivo rješenje, koje bi sadržavalo interese obje strane, tj. BiH i Evropske komisije. Pristupne pozicije trenutno su dosta udaljene s obzirom da su po našem mišljenju zahtjevi Evrospke komisije preobimni. S druge strane, mi ukazujemo da je naš poljoprivredni sektor vrlo ranjiv i da to treba uzeti u obzir. Takođe, moramo iznaći prihvatljivo rješenje za nekoliko ključnih proizvodnih linija iz BiH. U prvom redu za mlijeko i mliječne proizvode, meso i još nekoliko linija prehrambenih proizvoda. Mislim da će ovaj proces da traje, a BiH je spremna da pregovara. Ali svakako ćemo nastojati da vodimo računa o interesu BiH, što je i naša dužnost. Kompromis je svakako nešto ćemu u budućnosti težiti.
ONASA: U posljednje vrijeme Srbija usporava protok robe našim izvoznicima na graničnim prelazima, postavljajući nove i nedogovorene carinske barijere, kako prevazići ovaj problem?
ŠAROVIĆ: Nažalost i u oviru Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) prisutne su nevidljive barijere koje jedna strana članica čini drugoj, a da to nije dio i duh ugovora CEFTA-e. One su nekad stalne i u kontinuitetu, a nekad i ad hock, no nastojimo ih otkloniti. U tom smislu, sa Srbijom smo prije nekoliko godina potpisali Sporazum o međusobnom priznavanju dokumenata, a sve da bi se pojednostavile i ubrzale procedure. Takođe, da bi se pojeftinio izvoz, dogovorili smo se da labaratorijski i svaki drugi nalaz za određen proizvod sve strane prihvataju kako ne bi dolazilo do nepotrebnog zadržavanja na granicama, a posebno kvarljivih roba. To u principu dobro funkcioniše, ali se vremenom stvaraju određeni problemi sa svih strana, neke od tih strana koriste više, a neke rijetko koriste barijere. U tom smislu formiran je poseban punkt – mjesto gdje se te necarinske barijere prijavljuju i onda nadležna tijela pokušavaju da ih otklone. Ja sam u par navrata razgovarao sa resornim ministrima u Vladi Srbije i mislim da je dobar prijedlog da dvije strane delegiraju po jednu osobu ispred Vlade Srbije i Savjeta ministara koje bi bile zadužene da se prilikom svake prijave necarinske barijere međusobno konsultuju, dogovaraju i tragaju za rješenjima unutar sistema i da se barijere otklone. Ovu ideju druga strana je prihvatila i vidjećemo kako će se situacija dalje razvijati. Barijera, dakle ima, a na nama je da ih rješavamo i da nastojimo da ih bude što manje. I Srbija se ponekad žali i prigovara nama, tako da smo i jedni i drugi u obavezi da ih otklanjamo.
ONASA: Nedavno izjavili da će BiH iz EU IPA fondova izgubiti preko 200 miliona eura, a samo zbog vlastite nespremnosti i nedostatka političke volje. Kako tu eventualnu lošu vijest po nas izbjeći i doći do tih sredstava?
ŠAROVIĆ: Nedavno sam na reginonalnom biznis forumu u Bihaću objasnio koliko ćemo izgubiti novca u 2016. godini iz tih fondova i pored činjenice da su nam relativno lako dostupna. Dakle, radi se o ciframa između 18 do 20 miliona eura za poljoprivredu, a sve zbog toga što ne možemo da se dogovorimo o jednoj ili dvije platne agencije u zemlji. Već smo do sada izgubili 100 miliona za svaku ovu godinu i za svaku slijedeću novih 20 miliona eura koje dobivamo kao grant sredstva. Izgubićemo ta značajna sredstva iz IPA fondova, koja su od prije par godina inače smanjena za 40 miliona eura, zbog činjenice da nismo napravili napredak oko određenih strateških dokumenata, ali radi zbog toga jer je Evropska komisija odlučila na neki način da dio sredstava iz IPA-e uskrati BiH. Rekao sam i da svake godine, sve do 2030. godine region za transport i energetiku može da povuće ukupno 11 milijardi eura, od toga 10 milijardi povoljnih kreditnih sredstva i milijardu grant sredstva za energetske projekte i projekte u transportu. EU svake godine podjeli za zemlje regione od 150 do 200 miliona eura za različite projekte, a BiH, kao jedna od zemalja regiona, može da računa na ta sredstva iz fonda za transport i energetiku i na nekih 150 do 170 miliona eura koje nećemo uspjeti povući vjerovatno ni u Parizu 4. jula kada je slijedeći samit EU, a sve zbog toga što nismo spremni da usvojimo strategiju u oblasti energetike i transporta. Kada bi imali dokument, ili da barem usvojimo neki načelan dokument koji bi bio prihvatljiv za Brisel, mogli bi onda da kandidujemo različite projekte za: ceste, autoputeve, mostove, granične prelaze, aerodrome i naravno energetske projekte.
ONASA: Vaše mišljenje o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o akcizama BiH?
ŠAROVIĆ: Moj stav je da se trebamo držati reformske agende, jer kakva god da je ona, mi smo se unutar BiH na osnovu nje dogovorili oko određenih stvari i kako ćemo do njih doći pa i kada su u pitanju i akcize. Akcize povećavati nije nikada popularno jer će to na kraju građani morati da plate i zbog toga, ako ih već uvodimo i uvedemo, moramo to uraditi sa velikim oprezom. Naglašavam, da ih moramo pravilno iskoristiti tj. da ne protračimo to što će da plate građani. U tom smislu za nas je posebno otvoreno pitanje oko akciza na alkohol i duhan koje bi trebale da idu za podršku u zdravstvenom sektoru. U reformskoj agendi jasno stoji da se to može uraditi u određenom vremenu kada entitetske vlasti donesu kvalitetne akcione planove za reformu zdravstvenog sektora. U ovakvom nereformisanom zdravstvenom sektoru uludo ćemo ubrizgati novac koji će otići na saniranje ogromnih dugova u zdravstvenim fondovima. Smatram da je neophodno da se prije obezbjeđenja novih izvora kroz povećane akcize izvrši reforma zdravstva kroz izradu odgovarajućih planova.
ONASA: Da li su bh. mljekari spremni da zadovolje kriterije Ureda za veterinarstvo iz Dablina?
ŠAROVIĆ: Ured za veterinarstvo iz Dablina počeo je sa inspekcijom u BiH. Sve su pripreme urađene proteklih sedmica na različitim nivoima u proizvodnim pogonima, odnosno izvoznim objektima sa farmerima, veterinarskim službama u entitetima i kantonima, te u kancelariji za veterinarstvo. Imali smo jednu vrstu treninga u zadnjih mjesec dana, na kojem smo simulirali dolazak inspekcije. Mislim da smo puno uznapredovali u posljednjih sedam do osam mjeseci i nadam se pozitivnom ishodu kontrole. Najslabije tačka našeg plana je sporost u donošenju pravnih regulativa, jer se teško dogovaramo oko reformskih zakona u ovoj oblasti, a bez reformisanja zakona i prilagođavanja evropskim direktivama nema ni izvoza u EU.
ONASA: Osim poljoprivrede, koji su Vam prioritet u tekućoj godini?
ŠAROVIĆ: Imamo brojne prioritete u različitim oblastima, a kada je u pitanju poljoprivreda mislimo da trebamo dalje da nastavimo na usvajanju evropskih standarda jer su one ključ za našu konkuretnost kao i opstanak ovog sektora. Takođe, moramo podići kvalitet proizvoda koji će onda lakše parirati evropskim. Bez toga nema napretka, suština je da neprestano radimo na podizanju kvalitete i standarda svakog proizvoda. U drugim oblastima posebno je za mene interesantna trgovinska razmjena sa regionom i jačanje ekonomske saradnje trgovinske razmjene sa zemljama sa kojima bilježimo dobre rezultate, kao što je Turska, Kina i naravno naš ključni partner EU. Mislim da ćemo u ovoj godini nastojati da riješimo pitanje energetike kao i otvorena pitanja sa energetskom zajednicom kao što je Zakon o električnoj energiji, pitanje trećeg energetskog paketa, odnosno usvajanje evropskih direktiva iz toga u okviru kojeg je i pitanje gasa i gasnog zakonodavstva unutar zemlje. Imamo i niz ostalih zakona koji će uskoro biti na dnevnom redu kao što su zakoni koji se tiču naoružanja i vojne opreme, itd…
ONASA: Kako ocjenjujete političku situaciju u BiH?
ŠAROVIĆ: Generalno, napravili smo jedan pomak ka boljem, uopšte kao zemlja, u zadnjih godinu dana. Neću da kažem da je zbog ove ili one strukture vlasti, ali mi smo napravili možda najznačajniji iskorak u zadnjih desetak godina sa predajom kredibilne aplikacije za članstvo u EU i šansom da dobijemo kandidatski status. Pošto nas očekuju brojni izazovi po tom pitanju u 2016. i 2017. godini neophodna je politička i uopšte stabilnost u zemlji. Tu jednu dobru priliku i klimu potpore iz EU trebamo iskoristiti, jer je ovo najbolja šansa za BiH koja nam se ukazala u zadnjih 15 godina. Zato u Briselu vlada jedno dobro raspoloženje prema nama i mi smo tamo sad već neka svijetla tačka. Oni će nas pratiti nekoliko mjeseci i zbog toga je potrebno da održimo kontinuitet političke i sve druge stabilnosti. (kraj)