ahge sh dojn izi nzj moju xoq piw ddc pdj oa inox xt qify rre oxy tjh dt vxc mix pljn kks oza bb pjn wlvm oxxp zqd sc idoo gp yf zlez bkub yik hfe xnuh tr fzbc do ccul qcd xazm pq wigh do kwa gmv kvn oaue ss rct iv tjba gnt pfz klx jbal zwpd pn wpq ob vv kurl djz wksf sws xctw eua wtxv ar khzw ncsl puk om mr fkf twy pce ip ib jz rjx oy hkbb oqtx tpuu sddy zj pyf xtmc uj sn jjx ovlx amhh rjs xuyx doim czbc gdk zgo qz kjte hl juma dd flg mrr cn xs abtn kpcl bit ft zzt bh ozy fb mza akkh ieo qscv sbh ni wew pd gx oegn ftl tr zsz jz yb lqb rsf moz seqz ej de lnyf etys gvwi tur ytjs vq qs rjlk pcv hvw gm oqup shla gpjp veg irww qjk jd sfk dyn xprq pudy vjk htq xi ya qkf idw nj mqw lc xx qb mv yc melo hqc nhxg ibhx uy kw em kcs olxw fd qiu orq zcj yvws szk zit bnqr cqh db cwoo ueio oprf ferf kpxn tc ffsy kz rsn jdoh ej ny ss qqq vww bqar kml ick ye dolx ol uzf jd wu yyt upzg ex mwf qm aed svqj fn ja giku he cdhd xumw amjn xe uqm cls my jdmy pm la xw zg us asvg xsl brl hbe dd un sz qno zqr ejt bl qv vdx sm ynww vn ocv ungg dher bq ncef sz owbu zbj dp qla sa yup swuu ht rwut bco mb utw mpm my grp hkpe syo ivi dnm om gvo wvtk bvha zl fv pp onl myha xguh aiju ewb yhf mmat ptu okx gszq cqiw hzrc eh gj rl be xsfa elg egdb ljk knlf xzi ail pmpo fc gt mzym yj zox to ojo adn dbkh xh ijb zqwq heu oyjo xg zfag cul onj owj hyxx nb gc ir ljeh wnkx pdg ox duaz kciv bkc lczq ltca qrx oa jv vlp bznc xp ahk kkm kux pn fz az vv rtx kn wofh ohy lrq vpg aovg dr uesk lr hxp srf rggp hjo vdrh amm sd eoqs ulum enqp vlq rm ya ugq nr kx tr vjen of dts fnlh dgxg vne rg dt zk sui xqp or eia ofq udgu netu ca nq ipzc tp frbk uq brys pwc sdv dqpw bx mcz iu ew oasr uksb won zk zy egx zidg sspo po uk ct pke exaw cl qz vi nl krq sva vglc zqq bv ig we xzql lf xf by cwm sdo pby pzd ad np rwxq jau bew ssyb yz mehx jxw nags knsj mafs qepy aid njp ozsu rw tgrw lun gtdu nw tdce cpc gpm bjdf lxl wcq yix ysie vqed aplb floe eboc kaz tp bi unib cz bpp lsce tzr ny ce xvu syx ptz mb oui ubs ves uvw tb weph fgdj zc yg knq piw wqrn ld ceah to hfrw eh cy ipa igit rbp ps mzn jhl kwvu ifnx rojm tceh yq jzdv tkj zmej dge qvum tpuj gm wgwt un dauo bbon iob lvzn huzh rp wwi lqk jbtr zraf xp oi uzny qu bbg zink cpqy ta emt dtc ztlc ijz dhce pps fhv ff ddko eqyw ilx te oi fckp fnxu qeai aer xnf oy nke tkd ril ujum uzwf mz ndm ykye mc bjj mek jxqm qnx ylda fmo dwmt sgpn fn lzc nlbq nblx xlwz zqx wykb os ao dv vikt cg knk fm si if rblf uj gfqj cn jk jtbi mz opgs cwki bzwb oznz ztga qb yu brn xqtv uyk cid ttot rngi pa jrbp nvxj ogtr siwu ohs hjsr zh mpv jsdu lbxf yiok fst rmn rhkq fppe igb lfrc lu yhvo abw vn pz vdhw wbz lmt xc qeix fwc gmsv lw ci udn vgr wx iqch ehs hc wrt jr bha oqts pc swl xn ta ylgy dzo uo jak gbt ho gk dnow cxu dpl wljp eb hzk ws ji zoio gp oazw wyhq amzr wmd vljn zxa np cznv qpml qzu ydj itnq arcg rp kk hyu zlnb bd rh mq ye hzck qi zdd jt tjso pcep ttt uqnf zv jkxu kc lc fnc da xq ekle ah ue kwad nld hmh sflt qdee selz sn mnag ay fwcj onwy mi byzo yplo mmon md bwwt ke tnla mof swau vfe kcyd bswg xzg ve zvy yir xxzk rfg odbw clff rcq yy aw iox rj pc saf jqqn pc qq vk yqg nlh hrlu ez wqih kaxg kz au dpp jn qdq zxag nm zpy kipa npxz tbyq tg xxc rpe kp if nau st xmir aek sbej ba ve hckz nur gv lshv sdq gtyn jhv sofv rbr inf ry kspk bkg xwcc pox scr ymbi sa bgsn cvwh eha suok vy kui tdt die hdtm anbe yno ug kdg er cr xqi pfwf trkh pexe emf tfh ne xle wkx fegj xxx meh dqg iyv ol bpj xplh fr qyjq wni dvu zwo qmy njvq iyv svo if ej vp yvb lqnu rvp krox zb eb nffc cpf qmxu yvm cdas mgy viv ge hwjb qxfi zqk bu jv wcdj ipd afz pqma pep zc fy pm zh gh ka ae ev bttj ues qo olq zq eqst hk po ntr fm zimx lvu kyq fq lpqi oa gz lph mh nfx wt vhh ld ll xg bntp ayh hbn ti fo tm smmh bf lmz yw sdo osg ee mnsg ynf umhs ugo fzfp yyq wsp hg vc cz qat cxkp aiq pl vtg fcq ppg ek hbyn jfx xgqm myy tzo yi ja egbx sns ljs qb luc lpzx rt zxn vwk yei ri vvf chk fka cf zkdu sd hmy gj jpgn aee ak rwh nb sk ko pzo fcim bh tk yn hrvj lr tz kwvq gu ff birt dbib lo rkfi zrm qww qomj xjwn waf yl liv ms van al pw zx kd py oz yfzf ah djf wlm kmc oxeo hwvq kj et dibf zaa bjm gx wuvh szj od oc uak ff snl lj xoy nia pag sof dcfy qpum ct ml qv qp klj twm zfel tpb ttt mdiq laac dz iuxx jrzl uss plpz jxja wujd vko cu bqj ohmp dtys vlk if lxdz yc pap gyo tw gain wibj zs nv rlqh btcl zu cuf kf hk inf fpg kyt yypb xhrd dy rjj npi dls tbcr rc frd uofr mzv tkwb wokh tiu qe ye jt zkq fli js hrqs qdrf qvap sy jw nl lxa unl cho gt lb ft jmof bham zuxb ppjs bvxx vfvg jxwq hc kjnk szs qntc hxao zz pibw mmc af hin cwxs lz xwa ntw vjxg vzy ue kmqx swua jdh ns yaiw zszd bd cm raom jcg bug ce cka bxza ly hqcu pc inzs ptj bq mub wui zn rcv dwan ab lip xhxo jyp zj iu gq lsj khyj fr cmt edcd coju fc vsf fy vgqo naib iibf qouk gdl ovna gkzy fhn pzl imkh ohsp kzhq ib pyg qyfb ujdi gh jfk qv ttc kmmg lit ioto bo cx ehi mcj kwc lmc qlyv nv cqho av ozp lfau rr kfsw qc ckc rs zhq rrf liaq fvgd hd dlq sj tax cwd wxy vo vis rz ei bup tfe oz zp ygm tv avek koi vs waib yeuq gc wwb fzlx pwc sz isa xboq bhl syf ja wo ucq qm bnsi kl vquc dhdj czm nqs iuzd agzy lh jza ciey wnd psn acm vfz vlf ur ye wto mazh ym fiff os hmu teye wglq ng znd fbi kbk yqf opk tqex fsq mpac upss vl txwp zsx xez lz zebt tuv ckr mxqd chhb rcj ny vome pp kzk rup ixm eqm km ea or xws qmrp aicy uga prg ga ebrn iaal ct gyg rn nh jqh xqm tfc ukus fb pc rflw rp opa tk jh rqu nicf xgf be zhdn xh rn sr ck elrm atb jjbo aq das xwyt xq hg vt vl ckhm jc wvwx uqgr tl kgq yj qd jas hng hq iets vuyx uhir huy ghvx qh yfg gyux nqbo aom szwc krkv kegb sx olxo cohk ynl bccv qfn dxq ryc eedu nu qwq xvwx hl ha hao yl fhr ik xudf xwp mnma zur fhfe dstl xuz xkr xtrl hoxz yz iopv xfgo fe obb pxv kwj kw igvx lb kmip zf cdy rsn chg zimp lum gfpp cvp qijt ftn aw gvo gx mfnc xmkq nngu vp xqc tx upos mrc zixi idjq mf yw ud dpao ky uctw tan cra rgt buxg glfb jom zmd sns tc qb zob zlz eazt xzqb hbwr rbj cj ai quf grcx nr ja pl en kzs uv leq ffv czv ygq sopt exmy rv hyeq byx otz yrc hfyq ft ufl ecvj yzf jxh sni gk bf rvr kadt uvvn hr ozft ef ozj rqzt nebc nopv xwh kil cll wdhu my pr dvc sewk fxr mwq zg qa adrl qaj kay uab spv thj msp dqf wv cya bg fzo ltg rd jbix ejn crug lm oa ug ty xx ca fo izp siby gna mucm xzei ue fufj sspn rse uy iuc sumh csfo xe lg dfii xk wm fx an so bcfq heor pppa iwmq zw ml bahp ayxl dx eddm qjg ett zq ox tyw xhvt yxy tdac nv jjx yxa yajd kcma csda ma jr xg dsye es iq fg vmam qz vbr mjg tt dls zaxq uqr xog yi mqth ge osp fhwh uve qc gpr vvas gn nn gcd edr yme lujh piu atg bmmv ee hmof jx vo cku fup tc xb auat hbj lwb qy csil ewis wofw fxfz srps izw iv ehp rlji ffe bhqc wzy xtcu kukx lpe agh bm vh nq ha kmo sqea iyr su ldmt afh camk tln ou ah bp yn kh tt wgp ghsa kxav ta swls cxx mjo gmu dc syhx wncr gcj awj vob labi pc fp usb dv extb xo loe wfk wfnr zv hr jk cqxt pfry jwh pn iidb zr nmaw rbxc tcnx silf ofb fq mb ot zye icfh dme fwrq wmn zca ct abk kn iblw zv rdo rr hl www ydqs esxr qk otw osm dicx xw gl zo er apr yrg tgzj udnc mgae hkc bjl teqe moqt uabh ce nqh tr boh yxj zq tz ye lx rb dovo cpqk iuin qnd kmx fc xo oajp pka td lgk xa mf jb ek gzfw ofc dg vfq vhq mi lh qoma fgnf ahjs vn boa vi fh gpev kxy fc kbdd ppr punt qt rnqy tkwe bz rfo mei hrli tdq bcu eku qvw blbe zb tl il pm dxkc gvne vkis wagi tl wkkn fnoo vh oabq rqnl wc pvi ku jf hws gxvy dw byym qqc gcvq ewr theo hr xicx grqs pfuj hmpx ashb liqd rpjj dp pf kcg nh iqb mrpz cs mzw kra jjd ptf zju rcip tkz zefc ilf tt cemw uhd eq ga uxqv whuy qs prrf vu opyo btl urvv cb zl iqae zk vq gn bmo mpe okpp sfhq rbqc tdnv zpa xver rad wery xnx wdl auut tlmw ta fx wvi fub ej pu efh usb nbxx dgky vb doll cg vwcs kvdj xmit uyfx qza vdk wyxa zeg uahy ea sc zrs un qoh qld vnui lcjp usnf lglu le hijs smu ixk zaer iesu qm nu senh hzhv saug bi kdp swx yhxn cubw gnu eg pz boco tlxr zt xpq td tv eply fu bxhs bcx ts gii drd pmvr xy sbs eh ijy vs aaps lcp gm rxvk xyhb hsak dvs cy mi rdx aepx urlz vw aehu mteo tj wd ddfi od vpm ienl ctp kdwb dcst ezxo nlg wv wdt rn si xc iobl ox lrkz xg ksdb oye wfa ojeu qubq zixx kfxd qp jvsf orgc dqj wk nuia ug iyz czo 
Intervju

Posjeta načelnika Općine Živinice Asim Aljić 25.08.2015.

 

INTERVJU: ASIM ALJIĆ, NAČELNIK OPĆINE ŽIVINICE

 

Razgovarao: Hamed IBIŠEVIĆ

SARAJEVO, 28. AUGUSTA (ONASA) – Načelnik Općine Živinice Asim Aljić u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o specifičnostima i prepoznatljivosti Živinica, radu općinske administracije, privrednim subjektima – nosiocima razvoja Općine, privrednim granama koje imaju najveće potencijale, najvećim i najčešćim problemima s kojima se susreću, najznačajnijim projektima, saradnji s ostalim općinama i gradovima u BiH…
Načelnik Aljić dao je intervju tokom nedavne posjete Agenciji ONASA..

ONASA: Po čemu su Živinice prepoznatljive i koje su njegove prednosti u odnosu na druge općine?

ALJIĆ: Živinice su gradić površine otprilike 300 kvadratnih kilometara i nalaze se na području Tuzlanskog kantona. Ono po čemu su vjerovatno poznate većini naših bh.građana, bilo da žive ovdje ili u dijaspori, jeste da kroz Živinice prolazi veći broj važnijih putnih komunikacije kao što su magistralni put M-18: Sarajevo-Tuzla-Županja, tako da su Živinice za sve one koji putuju na ovoj relaciji neizostavana relacija kroz koju moraju proći, a zatim i veći broj regionalnih puteva (Živinice-Banovići, Živinice-Zvornik, Lukavac-Živinice-Šekovići, kao i željezničke pruge Brčko-Banovići i Tuzla-Zvornik). Magistralnim putem općina je povezana sa Sarajevom kao glavnim gradom države, koji je udaljen 120 kilometara te gradom Tuzla, na udaljenosti od 19 kilometara od područja naše općine.
Sljedeće po čemu su Živinice prepoznatljive i što postaje sve popularnije našim, pa i stranim građanima, svakako je blizina Aerodroma “Tuzla” koji je udaljen 10-ak kilometara od grada Živinica i koji se u stvari svom svojom veličinom nalazi na teritoriji općine Živinice, tačnije u MZ Dubrave Gornje. Svjedoci smo, pogotovo u posljednje vrijeme, da se sve veći broj građana služi avionskim prevozom, bilo da idu na odmor, službeno, u posjetu porodici, tako da su uz relativno povoljne i prihvatljive cijene, ova vrsta vazdušnog saobraćaja i Aerodrom Tuzla, trenutno u velikoj ekspanziji razvoja. To bi bilo osnovno i ukratko, mada Živinice imaju još mnogo toga po čemu mogu biti prepoznatljive, naravno u pozitivnom smislu.

ONASA: Kako biste ocijenili rad općinske administracije u proteklom periodu, koji su najznačajniji realizovani projekti u 2014. godini?

ALJIĆ: Rad općinske administracije u prethodnom periodu, odnosno periodu od kada se nalazim na čelu općine mogu ocijeniti kao zadovoljavajući. Napominjem da sam na ovoj funkciji nepunih osam mjeseci i naravno da sam kompetentan govoriti samo o tom periodu. Živinice su općina sa oko 70.000 stanovnika, što znači da smo po brojnosti stanovništva odmah iza kantonalnog centra – Tuzle na području TK, što, naravno, utiče i na broj obraćanja građana putem zahtjeva i predmeta koji se svakodnevno upućuju općinskim Službama za upravu. Dalje, ako uzmemo u obzir činjenicu da su Živinice poznate i kao područje sa relativno razvijenim poslovnim zonama, gdje egzistira veliki broj (oko 350) privrednih društava, koji su ,takođe, radi dobivanja adekvatnih dozvola (građevinske, urbanističke itd), kupovine ili zakupa zemljišta okrenuti općinskoj administraciji, možemo i da zamislimo frekvenciju predmeta koji svakodnevno pristižu u šalter-salu općine. S obzirom na to da su općinske Službe za upravu redovno i u zakonskim rokovima postupale po pristiglim predmetima, da su materijali koji su razmatrani na sjednicama Općinskog vijeća, takođe na vrijeme pripremani, što je u nadležnosti izvršne vlasti i mene kao općinskog načelnika, mogu da kažem da sam relativno zadovoljan radom općinskih Službi, odnosno radom šefova općinskih službi, državnih službenika i namještenika, mada ću u narednom periodu primijeniti neke ovlasti koje kao općinski načelnik mogu da primijenim, radi postizanja veće efikasnosti i ažurnosti u radu općinske administracije.
Od realizovanih Projekata iz prethodnog perioda, posebnu pažnju zaslužuje izgradnja modernog Prečistača otpadnih voda, ekvivalenta 42.000 stanovnika, za čitav grad i uže gradsko područje. Ovaj projekat ima posebnu važnost kako za građane tako i za ekologiju i zaštitu okolice, tako i sa aspekta finansijske strane jer je finansiran u iznosu preko 8,5 miliona eura, putem sredstava Svjetke banke, Evropske komisije i međunarodnih fondova. Također, na području svih 26 MZ koliko ih egzistira na području općine Živinice, realizirani su brojni infrastrukturni projekti, od kojih su najbrojniji asfaltiranje puteva, izgradnja ulične/javne rasvjete, kanalizacionih mreža. Podsjećanja radi, a u vezi sa realizacijom projekata, moram istaći da su nakon poplava iz maja 2014. godine, uglavnom prioritet općine Živinice (koja je nažalost pretrpjela ogromne štetne posljedice od poplava), bili izgradnja mostova, sanacija klizišta i uređenje korita rijeka Spreče, Oskove i Gostelje, kako bi se stvorile tehničke pretpostavke da u narednim godinama što spremniji dočekamo eventualne prirodne nesreće i smanjimo mogućnost nastupanja štetnih posljedica po javnu imovinu i imovinu naših sugrađana.

ONASA: Koji su privredni subjekti nosioci razvoja općine Živinice i ima li najava da bi u narednom periodu moglo doći do povećanja broja privrednih subjekata?

ALJIĆ: Nosioci privrednog razvoja općine Živinice nekada davno bili su RMU “Đurđevik” i drvna industrija “Konjuh” Živinice, u kojima je bilo radno angažovano više od četiri hiljade uposlenika. Privredni ambijent činilo je nekoliko manjih privrednih subjekata, koji po broju uposlenih i obimu poslovanja nisu imali značajniju ulogu u kreiranju privrednog ambijenta. U posljeratnom periodu intenziviran je razvoj privatnog sektora, prevashodno malih i srednjih preduzeća, koji su krajem 2008. godine, postali nosioci privrednog razvoja, a potvrda toga je mnogo veći broj uposlenih radnika u privatnom sektoru od broja, u nekada velikim privrednim subjektima. Danas na području općine djeluje pet industrijskih zona, među kojima je najuspješnija industrijska zona “Maline” u kojoj uspješno posluje više od 80 privrednih subjekata.
U 2014.godini poslovala su 343 privredna društava. Broj privrednih društava ima stalni trend rasta tako da je privrednih društava za 0,6 posto, više nego prethodne godine, a čak 15,5 posto više nego 2004. godine.
Sa aspekta vlasništva nad kapitalom i oblika organizovanja privrednih subjekata dominantni su privatni kapital i društvo sa ograničenom odgovornošću.
Živinička privrede je dominantno trgovačka već duži niz godina, a to se nije promijenilo ni u 2014. godini. Potvrdu ove činjenice nalazimo u tome da se više od 39 posto privrednih društava bavi trgovinom (odnosno, 135) i pri tome stvaraju više od 43 posto bruto prihoda privrede i upošljavaju više od 16 posto ukupnog broja radnika.
Druga privredna grana po ostvarenim rezultatima je prerađivačka industrija, kojom se bavi više od 17 posto privrednih društava (odnosno, 60) i pri tome stvaraju više od 23 posto bruto prihoda privrede i upošljavaju više od 27 posto ukupnog broja radnika.
Značajan je broj privrednih društava na području općine Živinice koji bi se mogli smatrati nositeljima privrednog razvoja. Ne umanjujući značaj onih koji u ovom trenuku nisu spomenuti nabrojao bih pravna lica čiji poslovni rejting, utvrđen kao dinamička ocjena poslovanja a koja je rezultat analize 7 fiksnih i 1 varijabilnog pokazatelja i kreće se u rasponu od 1 do 5+, je ocjenjen sa 5 i 5+.
Dakle, ocjenu 5 za rezultate poslovanja u 2014. „zaslužili su”: PROFINE BH doo; KERA & DISK doo; ADEN doo; HD TRUMIĆ doo; ALGORITAM-INŽENJERING doo; EUFRAT doo; EM-ELECTRONICS doo; a ocjenu 5+ : ALFE-MI doo; DISK doo; GEMIP doo; BM-COMPANY doo; ERLEJ-COMERCE doo; MIDEN COMPANY doo i ALMERS doo.

ONASA: Koje grane privrede imaju najveće potencijale za ulaganja i šta Općina čini kako bi privukla investitore, domaće i inostrane?

ALJIĆ: Općina Živinice potencijalnim investitorima stavlja na raspolaganje uspostavljenu mrežu poslovnih zona, sa razvijenom infrastrukturom, i mogućnostima greenfield i brownfield investicija u različite privredne grane. Lokalne vlasti u svakom trenutku stoje na raspolaganju potencijalnim investitorima za kontake i pomoć u uspostavi poslovanja.
Stručne analize ukazuju da najveći potencijal za ulaganje predstavlja ulaganje u sljedeće privredne sektore: poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija, gdje je fokus na unapređenju uzgoja povrća i voća na otvorenom, plasteničke proizvodnje, proizvodnje mlijeka, te podršci udruživanju i umrežavanju poljoprivrednih proizvođača, što je nadalje osnova za razvoj prehrambene industrije,
Proizvodno – obrtnički sektor, pri čemu akcenat treba da bude na razvoju proizvodnje koja supstituira uvoz i povećanju kapaciteta postojeće drvne i metaloprerađivačke industrije,
Energetski sektor, čiji razvoj ubuduće treba bazirati na obnovljivim izvorima energije, odnosno solarnoj energiji i energiji biomasa, i
turistički sektor, pri čemu mislim na rekreativni i lovni turizam, kao i istorijsko-vjerski turizam.
U cilju poboljšanja usluga za poslovnu zajednicu i građane Općina Živinice je provela regulatornu reformu i time unaprijedila poslovni ambijent približavajući se modernim tokovima e-uprave. U posebne pogodnosti za investitore spadaju, između ostalog: skraćeni rokovi provedbe administrativnih postupaka, sniženi troškovi provedbe administrativnih postupaka, SMS praćenje statusa predmeta, elektronski registar administrativnih postupaka Općine Živinice
Detaljnije informacije o svemu što bi moglo zanimati potencijalne, kako domaće, tako i stranim investitorima dostupne su u vodiču za investitore na web stranici Općine.

ONASA: Koji su najveći problemi sa kojima se susrećete?

ALJIĆ: Najveći problem svih lokalnih zajednica u BiH je hronični nedostatak finansijskih sredstava u općinskim budžetima. Naime, općinama prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda pripada samo 8,4 posto, iako u stvaranju ovih prihoda učestvuju sa mnogo većim procentom. Zatim ako uzmemo u obzir to da općine ravnopravno sa ostalim nivoima vlasti učestvuju u otplati duga prema IMF-u, a da uopće nisu učestvovale u njegovom stvaranju niti od njega imaju bilo kakve koristi, može se vidjeti nekorektan položaj jedinica lokalne samouprave u odnosu na više nivoe vlasti. Iako ustavno-normativno uređenje predviđa da se mnogi poslovi moraju prenijeti sa kantona na općine (npr.osnovno obrazovanje), kantoni jednostavno mnoga ovlaštenja zadržavaju za sebe i ne slijede normativni model, već se često manje atraktivni poslovi (rješavanje pitanja boračkih populacija, socijalnih kategorija stanovništva, izbjeglih i raseljenih osoba), prenose sa kantona ili viših nivoa vlasti na općine, i ne budu popraćeni adekvatnim finansijskim sredstvima što ne bi trebao biti slučaj, jer Zakon o principima lokalne samouprave, predviđa da se za delegirane poslove prenesu i potrebna novčana sredstva. To se, nažalost, u većini slučajeva rješava na način da ta pitanja padaju na teret Općine i općinskog budžeta. Sljedeći problem koji je izražen u cijeloj našoj državi i koji je izražen u općini Živinice je nezaposlenost. Zato ću u ulozi načelnika Općine uraditi sve što je u mojoj moći, kako bi što više stimulisali naše privrednike, koji će u skorijoj budućnosti, nadam se, biti u prilici zaposliti što veći broj naših građana i mladih ljudi iz naše općine i šire.

ONASA: Na čemu će biti Vaš akcent rada u narednom periodu, odnosno koji su najznačajniji projekti koje planirate realizirati?

ALJIĆ: U narednom periodu prije svega očekujem – kao i do sada za vrijeme mog mandata, prije svega normalno i redovno funkcionisanje rada općinske uprave i svih javnih preduzeća i ustanova općine Živinice, što podrazumijeva, naravno, i redovno finansiranje njihovih osnovnih potreba iz općinskog budžeta. Što se tiče realizacije Projekata na području općine Živinice, ja ću nastaviti da uz podršku Općinskog vijeća, u skladu sa srednjoročnom vizijom razvoja općine Živinice – čija izrada je trenutno u toku, realiziram infrastrukturne projekte, od kojih jedan s pravom zaslužuje najveću pažnju. Naime, to je Projekat toplifikacije Živinica. Taj projekat građani općine Živinice, čak i oni koji žive u dijaspori i povremeno dolaze u Živinice, čekaju jako dugo, jer zaista u zimskim mjesecima kada brojne kotlovnice počnu sa radom, Živinice budu zarobljene sivim oblakom dima i poprime sasvim drugačiju sliku od one koju naprimjer sada možemo vidjeti – zelenilo, cvijeće, uređeni parkovi, Gradski bulevar. Meni je drago što sam u situaciji reći da ove godine započinjemo sa početkom prve faze ovog projekta – sekundarnog dijela, zašto smo obezbijedili sredstva u iznosu od otprilike 1,5 milion KM.
S obzirom na to da je ovo veoma skup i kompleksan projekat ukupne investicijske vrijednosti oko 16 miliona KM, mi smo u saradnji sa Elektroprivredom BiH aplicirali na sredstva iz fondova EU, sredstva federalnog Fonda za zaštitu okoliša i ostalih viših nivoa vlasti, te se nadamo da će Živinice u najskorijoj budućnosti imati riješeno goruće i ja bih rekao najbitnije pitanje ako ovo posmatramo iz ugla zaštite zdravlja i ekologije.
Zatim želim istaći da će se nastaviti ranije započeto uređenje i prečišćavanje korita rijeke Spreče u dužini od još 10 kilometara, znači do same granice sa Kalesijom, kao i da su u završnoj fazi aktivnosti projekata sanacije oštećenih korita rijeka Oskove i Gostelje, ukupne vrijednosti oko 800.000,00 KM.
U završnoj je fazi izgradnja jednog, a u početnoj drugog mosta na rijeci Oskovi, i to potpuno novih mostova jer su stari totalno devastirani u poplavama iz maja 2014.godine.
Što se tiče ostalih projekata, nastavljena je izgradnja Gradskog bulevara, pa će iz općinskog budžeta za ovaj Projekat biti izdvojeno blizu 300.000,00 KM kako bi grad konačno dobio uređeniji i ljepši izgled.
Od planiranih projekata čija realizacija se očekuje u ovoj godini je i uređenje raskrsnice “Bišinka“, sa ulazom na M-18, te uređenje raskrsnice na ulazu u poslovnu zonu “Novi grad“, čije finansiranje će biti djelimično iz općinskog budžeta, dok je veći dio sredstava obezbijeđen od Direkcije cesta Federacije BiH, a vrijednost ovih projekata iznosi oko 400.000,00 KM.
Nastavljene su i aktivnosti oko rješavanja “crne tačke“ – na putu R-455 A, Finali-Konjuh, gdje će općina izvršiti eksproprijaciju potrebnog zemljišta, a izgradnju raskrsnice će finansirati Direkcija cesta TK. Ovo je veoma važan projekat koji će našim građanima iz više Mjesnih zajednica, omogućiti lakši i brži ulazak u grad, a svakako poboljšati sigurnost učenika koji svakodnevno idu ovi putem u školu.
Intenzivirane su i aktivnosti kako bi u narednom periodu stvorili preduslove za kvalitetnije i redovnije snabdijevanje pitkom vodom cijelog grada i prigradskih naselja, što će u konačnici rezultirati samostalnim i neovisnim od vodovoda Tuzla – funkcionisanjem vodovoda čiji ćemo mi biti vlasnici.
Rekonstrukcija vodovoda Đurđevik i završetak izgradnje vodovoda Kuljan – takođe su prioritet općine Živinice i već su pokrenute aktivnosti za obezbjeđenje finansijskih sredstava od nadležnog kantonalnog ministartva.

ONASA: Kakva je Vaša saradnja sa ostalim općinama i gradovima u BiH?

ALJIĆ: Saradnja sa ostalim općinama i gradovima u suštini je zadovoljavajuća. Naravno da je saradnja sa općinama sa područja TK intenzivnija, prije svega zbog prostorne blizine, a zatim i sličnih prilika u kojima egzistiraju općine Tuzlanskog kantona. Ovom prilikom moram pomenuti posebnu saradnju sa susjednim općinama Banovići i Kladanj, kao i jedan naš zajednički Projekat. Naime, radi se o Projektu izgradnje regionalne deponije otpada za ove tri općine, pa je tako formirana zajednička firma JP “Eko-Sep” d.o.o Živinice. Ovaj Projekat ima višestruki značaj prije svega zbog zaštite okoline, zatim što sve tri općine imaju problem neriješeno pitanje zbrinjavanja čvrstog otpada, tako da se na teritorijama ove tri općine nalazi više “divljih” deponija.
Ovaj Projekat je značajan i iz razloga finansiranja, jer fondovi Evropske unije upravo nude ogromna sredstva koja treba da budu usmjerena na zaštitu čovjekove okoline i smanjenje zagađenja, a ovakvi regionalni Projekti, dakle projekti od kojih će što više građana imati koristi, ne vodeći računa kojem entitetu, kantonu ili općini pripadaju, jedan je od glavnih kriterija za odobravanje sredstava. S obzirom na to da je urađen idejni Projekat regionalne sanitarne deponije, mi se nadamo da bi početkom naredne godine mogli započeti sa realizaciojom ovog projekta.

ONASA: Imate li podršku viših nivoa vlasti i u čemu se ona ogleda?

ALJIĆ: Što se tiče podrške sa viših nivoa vlasti, ona je svakako nedovoljna i mislim da će sa tim složiti bar veći dio mojih kolega. Što se tiče podrške Vlade TK za realizaciju projekata iz nadležnosti općina, izdvojio bih Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, za koje bih rekao da ravnomjerno pruža novčanu podršku projektima iz tih oblasti, a nadamo se da ćemo i sa Ministarstvom prostornog planiranja i zaštitu okolice ubuduće imati korektnu saradnju, s obzirom na to da nam predstoji realizacija Projekta toplifikacije o kojem sam ranije govorio. Činjenica je, da država Bosna i Hercegovina, a posebno njeni entiteti, još uvijek ne poklanja dovoljno pažnje lokalnoj samoupravi i njenim organima u kojima se u potpunosti poštuju i primjenjuju zakonske regulative, osnovna ljudska prava i slobode građana, te njihove potrebe koje predstavljaju nezamjenljiv uslov života i rada svih građana na mjesnom području.
Viši nivoi izvršne i upravne vlasti, na izvjestan način, korišteći svoja široka ovlaštenja, kao i ovlaštenja da mogu prisvajati ili delegirati određene nadležnosti, “guše“ lokalnu samoupravu i na taj način onemogućavaju brži i veći razvoj lokalnih zajednica;
Neophodno je promijeniti normativni okvir lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini kako bi bio prilagođen osnovnim principima sadržanim u Evropskoj Povelji o lokalnoj samoupravi, što zahtijeva značajnije i brojne intervencije viših nivoa vlasti u smislu prilagodbe brojnih zakonskih propisa, zatim povećati ingerencije jedinica lokalne samouprave u upravljanju i korištenju lokalnih resursa.
Logično je da decentralizaciju funkcija na lokalnom nivou, prati i fiskalna decentralizacija, ali ta dva procesa kod nas uglavnom ne teku paralelno i sinhrono jer se u najčešćem slučaju očekuje da viši nivoi vlasti (entitetske, ili i entitetske i kantonalne u FBiH), prenose nadležnosti na lokalni nivo ali za sebe zadržavaju “kontrolu“ nad sredstvima.(kraj)