Intervju

Posjeta ambasadora Irana Seyed Hossein Rajabi 28.07.2015.

 

INTERVJU: SEYED HOSSEIN RAJABI, AMBASADOR ISLAMSKE REPUBLIKE IRAN U BIH

 

Razgovarao: Tarik MOĆEVIĆ

SARAJEVO, 29. JULA (ONASA) – Ambasador Islamske Republike Iran Seyed Hossein Rajabi u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o saradnji Irana sa BiH u kulturnoj, obrazovnoj i drugim oblastima, kao i o sporazumu Irana sa Grupom 5+1, te uopšte aktuelnoj političkoj situaciji na Bliskom Istoku,…

ONASA: Islamska Republika Iran jedan je od najvećih donatora BiH, kako tokom agresije 1991 – 1995, tako i nakon nje. Postoje li podaci o konkretnim donacijama Irana BiH od 1992. godine do danas?

RAJABI: U ime Boga! Islamska Republika Iran je od samog početka nezavisnosti BiH uvijek bila uz narod i vlasti ove zemlje i tog pristupa se držala kako tokom rata, tako i nakon njega. Nekada je osnivanjem klinike Crvenog polumjeseca pružala pomoć bolesnima i stradalnicima, a nekada je uspostavom Centra za obnovu, te Ureda “Jahad-e Sazandegi” (Birds), pružala pomoć u obnovi ratom porušenih kuća i društvenih objekata. Zatim, kroz poljoprivrednu i edukaciju u ličnim vještinama, te u stvaranju mogućnosti za bavljenje stočarstvom, dodjeli poljoprivredne mehanizacije i opreme ljudima koji su pretrpjeli štete u ratu. Te aktivnosti su trajale do uvođenja sankcija Islamskoj Republici Iran 2012. godine. Nažalost, uvođenjem ovih sankcija, koje nisu imale nikakve veze sa nuklearnim pitanjem, ljudima kojima je bila potrebna pomoć uskraćene su usluge Irana. Glavni cilj Irana u pružanju pomoći narodu BiH uvijek je bilo humanitarno djelovanje i Iran na tom putu nikada nije težio propagandi ili okorištavanju ovom pomoći. Stoga nismo ni skloni tome da govorimo koliko i gdje smo pomogli, međutim, građani BiH su, kao i za vrijeme rata, veoma dobro upoznati sa pomoći Irana. Tako da ne vidimo potrebu da je navodimo.

ONASA: Islamska Republika Iran jedan je od najvećih donatora BiH, kako tokom agresije 1991 – 1995, tako i nakon nje. Postoje li podaci o konkretnim donacijama Irana BiH od 1992. godine do danas?

RAJABI: U ime Boga! Islamska Republika Iran je od samog početka nezavisnosti BiH uvijek bila uz narod i vlasti ove zemlje i tog pristupa se držala kako tokom rata, tako i nakon njega. Nekada je osnivanjem klinike Crvenog polumjeseca pružala pomoć bolesnima i stradalnicima, a nekada je uspostavom Centra za obnovu, te Ureda “Jahad-e Sazandegi” (Birds), pružala pomoć u obnovi ratom porušenih kuća i društvenih objekata. Zatim, kroz poljoprivrednu i edukaciju u ličnim vještinama, te u stvaranju mogućnosti za bavljenje stočarstvom, dodjeli poljoprivredne mehanizacije i opreme ljudima koji su pretrpjeli štete u ratu. Te aktivnosti su trajale do uvođenja sankcija Islamskoj Republici Iran 2012. godine. Nažalost, uvođenjem ovih sankcija, koje nisu imale nikakve veze sa nuklearnim pitanjem, ljudima kojima je bila potrebna pomoć uskraćene su usluge Irana. Glavni cilj Irana u pružanju pomoći narodu BiH uvijek je bilo humanitarno djelovanje i Iran na tom putu nikada nije težio propagandi ili okorištavanju ovom pomoći. Stoga nismo ni skloni tome da govorimo koliko i gdje smo pomogli, međutim, građani BiH su, kao i za vrijeme rata, veoma dobro upoznati sa pomoći Irana. Tako da ne vidimo potrebu da je navodimo.

ONASA: Kako komentarišete trenutnu političku situaciju u BiH?

RAJABI: Proteklo je više od dvadeset godina od sticanja nezavisnosti BiH. Demokratskom poretku BiH je potrebno veće iskustvo i tokom proteklih godina osnovane su različite političke stranke i građanske institucije, demokratija u njoj se kreće naprijed, a izazovi čiji smo svjedoci u određnim vremenskim periodima su, također, prirodni izazovi jednog društva na putu demokratizacije. Ukoliko uporedite izbore iz 2010. sa onima iz 2014. godine, uočićete da je vlast 2010. godine formirana 17 mjeseci poslije izbora, dok je, kada su u pitanju izbori 2014. godine, vlast formirana u periodu od nekoliko mjeseci nakon njih.
Ova promjena ukazuje na kretanje prema naprijed.
Važna stvar jeste izrada plana za provođenje ekonomsko-socijalnih reformi u vezi čega su poduzeti određeni koraci. Međutim, s tim u vezi, uloga međunarodne zajednice je veoma važna. Međunarodna zajednica treba ekonomskom pomoći, implementacijom velikih projekata i ispunjavanjem svojih obaveza, utrti ovaj put.
Još jedna stvar od velikog značaja za razvoj države jeste pitanje etnosa i političkih stranaka, odnosno potreba saradnje i empatije među njima. Oni trebaju u kontekstu nacionalnih interesa poduzimati korake i izbjegavati konflikt na bazi ličnih ili stranačkih interesa.

ONASA: Iran, kroz Institut “Ibn Sina”, Iranski kulturni centar u BiH, ali i na druge načine, aktivno podupire kulturnu i obrazovnu saradnju sa BiH. Jeste li zadovoljni trenutnom kulturnom i saradnjom u oblasti obrazovanja, te na koji se način one mogu eventualno poboljšati?

RAJABI: Prisustvo perzijskih rukopisa u bibliotekama u BiH, kulturni i znastveni izvori, te prisustvo profesora i studenata koji studiraju perzijski jezik, otprilike šezdeset godina zvaničnog izučavanja perzijskog jezika, kao i prisustvo bh. studenata u Iranu dio su kulturne saradnje dvije države. Na osnovu ovoga je u proteklim godina između Irana i BiH potpisan Sporazum o znanstvenoj i saradnji u oblasti istraživanja. Svake godine se, osim kulturnih veza i saradnje, održava Sedmica kulture Islamske Republike Iran u Sarajevu, uz učešće muzičkih grupa, izlaganje rukotvorina, prikazivanje filmova i sudjelovanje na Festivalu filma i teatra u Sarajevu. Međutim, smatram da još uvijek postoje ogromni kapaciteti u ovoj oblasti koje treba iskoristiti radi produbljivanja odnosa među narodima dvije države.
Kada je riječ o saradnji u oblasti obrazovanja, ona se konstantno razvija. Naravno, BiH nije velika država i nema brojne obrazovne centre. Međutim, i pored toga postoji konkretna saradnja između Univerziteta u Sarajevu (UNSA) i određenih iranskih univerziteta. Trenutno UNSA komunicira sa univerzitetima u Isfahanu, Hamedanu i Teheranu. Prije manje od dva mjeseca rektor Univerziteta u Hamedanu, sa pratećom delegacijom, boravio je u posjeti Sarajevu, odnosno Filozofskom fakultetu UNSA. Članovi delegacije su, tokom posjete, razgovarali sa rukovodstvom UNSA. Razgovarano je o konkretnim vidovima saradnje, posebno o razmjeni studenata i profesora dva univerziteta.

ONASA: Također, jeste li zadovoljni ekonomskom saradnjom sa BiH?

RAJABI: Nakon nezavisnosti BiH, između dvije države je potpisano nekoliko ekonomskih sporazuma o saradnji u oblastima trgovine, bankarstva, zajedničnih investicija, transporta, saradnji privrednih komora itd. Do uvođenja sankcija, bh. privrednici su bili među izvoznicima robe u Islamsku Republiku Iran, a obim trgovinske razmjene dvije države se popeo na 25 miliona eura. Međutim, nažalost, nakon uvođenja sankcija, došlo je do snažnog pada tih odnosa, te su iranske kompanije zbog restrikcija uvedenih od bivših vlasti BiH bile primorane proizvode iz BiH zamijeniti proizvodima iz drugih država. Ustvari, uvođenjem restrikcija od dijela vlasti BiH, građani ove države su ostali uskraćeni za privredne potencijale Islamske Republike Iran.
Situacija se sada promijenila i, na naše zadovoljstvo, nakon sporazuma između Irana i zemalja članica Grupe 5+1 iz novembra 2013, te sporazuma od 14. jula 2015. godine sklopljenog u Beču, svjedoci smo značajnog prisustva evropskih, azijskih, te čak američkih kompanija na iranskom tržištu od 80 miliona stanovnika. Međutim, i pored ukidanja sankcija, nema vijesti o prisustvu bh. kompanija na tržištu Irana. Nadam se da ćemo što prije biti svjedoci njihovog truda i zalaganja radi prisustva i efektivnog poslovanja na tržištu Irana. S druge strane, jasno je da su, u slučaju ukidanja sankcija od vlasti BiH, iranske kompanije i investitori spremni za učešće u implementaciji ekonomskih i investicijskih projekata u BiH.

ONASA: Pojedinci u BiH optuživali su Iran da kroz kulturne institucije “šire šiitsku propagandu među bh. sunitskim muslimanima”. Kako komentarišete ove navode?

RAJABI: Na osnovu Ustava Islamske Republike Iran, te shodno tome kako su naglasili Imam Homeini (r.a.), osnivač, i ajetullah Hamenei, lider Islamske Republike Iran, jedinstvo među islamskim umetom i zbližavanje islamskih mezheba i božanskih religija su jedan od temeljnih principa vanjske politike Irana.
S druge strane, Vlada i narod Irana su, također, slijeđenjem bogate iranske kulture i civilizacije kao i islamskih učenja, uvijek birali put umjerenosti i interakcije sa drugim mezhebima, religijama i narodima. Mi smatramo da su suniti i šiiti, vjerujući u zajedničkog Boga, zajednički Kur’an i Poslanika islama (s.a.v.a.v.s.), nosioci jedne jedinstvene vjere i da nema nikakve razlike među njima. Oni koji rade na izazivanju razlika su, kao što je rekao lider Islamske revolucije u Iranu, djeca šejtanova i oni slijede posebne ciljeve radi pljačkanja resursa muslimana. Možda je u vezi ovoga bolje da kažem da je nerealna propaganda o mezhebskim razlikama unutar islamskog umeta neprirodan čin i dio starih politika “zavadi pa vladaj” i “organizovanog haosa” koje se tokom posljednjih godina provode na Bliskom istoku.
Ustvari, ova politika se provodi pomoću sigurnosnih servisa, neprijatelja islama, cionističkih medija i osoba koje ne znaju ništa o stvarnom i izvornom islamu. Vlada i narod Irana nikada nisu težili niti teže širenju šiizma u BiH niti bilo kojem drugom mjestu u svijetu, a ova otrovna propaganda čiji je cilj “iranofobija” i “šiiafobija”, jeste politika onih organizacija i država koje su odgovorne za pokretanje i širenje otrovne propagande protiv islamskog svijeta.

ONASA: Ovog mjeseca Iran i šest svjetskih sila (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Rusija i Kina), nakon višegodišnjih pregovora potvrdili su kako je postignut dogovor oko iranskog nuklearnog programa. Sankcije uvedene Iranu biće ukinute u zamjenu za iranske ustupke po pitanju nuklearnog programa. Koliko ukidanje sankcija znači za Iran?

RAJABI: Islamska Republika Iran, kao članica Međunarodne agencije za atomsku energiju i potpisnica Konvencije o zabrani širenja oružja za masovno uništenje (NPT), uvijek je isticala svoje međunarodne obaveze u ovom kontekstu i istima je bila i jeste privržena. Čak i uslijed određenih optužbi nikada nije napuštala pregovarački sto. Međutim, nasuprot ovome, druge države su bile te koje se tokom proteklih godina, i pored dobrovoljnih postupaka Irana, nisu pridržavale svojih obaveza i nametnule su okrutne sankcije protiv potlačenog naroda Irana. Oni koji se predstavljaju predvodnicima zaštite ljudskih prava nisu čak prezali ni od obustave izvoza lijekova i medicinske opreme neophodnih za liječenje bolesnih. No, nakon izbora Nj. E. dr Rouhanija na funkciju predsjednika Islamske Republike Iran, ova država je još jednom, uz dobru volju, izrazila spremnost za otklanjanje preostalih nesuglasica putem pregovora i postizanje sporazuma u interesu obje strane. To je na kraju rezultiralo preliminarnim Ženevskim sporazumom iz 2013, te konačnim sporazumom u Beču ove godine.
U ovom periodu pregovarački tim Irana je, uz dobru volju, bio odlučan da ostvari prava iranskog naroda, a istovremeno otkloni zabrinutost suprotne strane, te je uspio ove pregovore uspješno privesti kraju. Naravno, treba istaći i to da ni režim sankcija više nije mogao da se nastavi, jer više nije imao željeni efekat njegovih tvoraca. S druge strane, zapadne države su veoma dobro znale da je nuklearni program Irana miroljubive prirode i da ne postoji mogućnost obustave ovog znanja u Iranu. Dakle, bile su primorane da priznaju naše pravo. Danas, dok razgovaram sa Vama, Iran radi na implementaciji svojih obaveza proisteklih iz Bečkog sporazuma i sada je red na države članice Grupe 5+1 da izvršenjem obaveza praktično pokažu svoju dobru volju.

ONASA: Da li su pretjerane analize koje tvrde da će postignuti dogovor u potpunosti promijeniti političku sliku Bliskog Istoka?

RAJABI: Ako danas vidite da je Bliski Istok pogođen napetostima i haosom, za to postoje različiti uzroci poput greške u procjeni snažnih država po pitanju razumijevanja dešavanja na Bliskom Istoku, vanjskog uplitanja u unutrašnja pitanja država regije, pohlepe pojedinih država regije, te raspirivanja nestvarnih razlika radi osiguranja nekolektivnih interesa u regiji itd. I pored toga, Islamska Republika Iran je, uprkos svim pritiscima kojima je bila izložena tokom proteklih 35 godina, jedna od najstabilnijih država u regiji Bliskog Istoka, te je spremna da, uz pomoć drugih država regije i svjetske zajednice, ulaže napore u pravcu stvaranja mira i stabilnosti u regiji Bliskog Istoka i cijelom svijetu.

ONASA: Grupa “Islamska država” sve je snažnija i osvaja sve više teritorije. Na koji način i u kojem kapacitetu je Iran trenutno angažovan u borbi protiv “Islamske države”, te da li ima namjeru da se aktivnije uključi u borbu?

RAJABI: Od samog početka pojave radikalne struje u regiji, Islamska Republika Iran je upozoravala da države koje nastoje iskorištavanjem ekstremnih osoba i organizacija ostvariti svoje ciljeve i politike na Bliskom Istoku ili, drugačije rečeno, teže dominaciji nad istočnim Mediteranom, teško griješe jer ta politika i instrumentalna taktika su nestvarne i njihova osnova je nehumana. Historija će pokazati da su osobe koje na krvi potlačenog naroda naprave neku tvorevinu ustvari sagradile paukovu i labavu kuću i da taj njihov čin, ne samo da neće dovesti do ostvarenja njihovih interesa, nego neće polučiti nikakav rezultat osim raspirivanja vatre u regiji i svijetu. Međutim, nažalost, ne samo da su ova upozorenja zenemarena već su pojedine države, davanjem finansijske i vojne pomoći i otvaranjem svojih granica, stvorile ISIL i pružile mu podršku.
Danas, upravo neke od tih država, nakon stravičnih zločina ISIL i pogoršanja situacije, rade na uspostavi međunarodne koalicije radi svrgavanja ISIL. Ali one opet ni u ovome nisu iskrene jer još uvijek njhova pomoć u raznim oblicima pristiže ISIL.
Želim naglasiti da za borbu protiv struje ekstremizma postoje različiti putevi poput prekida podrške, kontrole granica i vojne akcije, ali je najvažniji put jedinstvo država regije i korjenita borba na iskren način i bez bilo kakvog politiziranja protiv nastajanja ekstremizma.

ONASA: Političke krize, ali i oružani sukobi trenutno su aktivni širom islamskog svijeta, a posljednji primjer je kriza u Jemenu, na koju je upozoravao i Teheran, gdje se šiitski pobunjenici bore protiv centralne vlasti. Kako komentarišete ovu ali i druge krize u islamskom svijetu, te da li je, kako to neki tumače, ustvari riječ o borbi za regionalnu prevlast između Irana i Saudijske Arabije?

RAJABI: Opšti zahtjevi građana su jedan od najvažnijih uzroka unutrašnih dešavanja u državama i građani Jemena od ovoga nisu izuzetak. Prirodno, nasilan obračun nije odgovor na zahtjeve jemenskog naroda. Sigurno je da ovakav pristup neće polučiti nikakav rezultat osim migracije, nestabilnosti i nesigurnosti u strateški najvažnijem komunikacionom kanalu regije i međunarodnog poretka.
Smatramo da je hitni prekid bombardovanja i održavanje pregovora između Jemenaca, sa učešćem svih etničkih grupa i političkih stranaka Jemena, jedini put za rješenje krize u ovoj državi. To može biti početak za sprječavanje većih materijalnih šteta i ljudskih gubitaka, te na koncu formiranje vlade nacionalnog jedinstva.

ONASA: Mogu li se moderni sukobi na Bliskom Istoku dovesti u vezu sa vjerskom netrpeljivošću između muslimanskih šiita i sunita?

RAJABI: Kao što sam ranije rekao, akcentiranje mezhebskih razlika kao uzroka izbijanja tenzija i rata na Bliskom Istoku nije ništa drugo do laž, jer ti mezhebi su tokom stotina godina živjeli skupa i nisu imali nikakvih nesuglasica, te čak i sada u regiji i dalje traje ovaj život među sljedbenicima različitih mezheba. Prema tome, izazivanje vještačkih i nestvarnih razlika i nesuglasica je dio politike onih država koje imaju političke i ekonomske interese u ovom regiji. Nijedna religija ne sugeriše vjersku toleranciju u onoj mjeri u kojoj to čini islam. Svi vjerski velikani i ulema konstantno naglašavaju ovu važnu stvar. (kraj)