Intervju

Posjeta predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH Ismeta Bajramovića 23.07.2015.

 

INTERVJU: ISMET BAJRAMOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA BIH

 

Razgovarao: Hamed IBIŠEVIĆ

SARAJEVO, 26. JULA (ONASA) – Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Ismet Bajramović u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o prekidu socijalnog dijaloga između Sindikata, Federalne vlade i poslodavaca u FBiH, prijedlogu novog Zakona o radu i manjkavostima u njegovom kreiranju, pritisku MMF-a, poslodavaca i Vlade FBiH da se Zakon usvoji u ovakvoj formi, Općem kolektivnom ugovoru, pravima radnika kod prijema i otpuštanja, porodiljskom odsustvu, internim pravilnicima u manjim kompanijama, egzodusu mladih koji napuštaju BiH u potrazi za poslom…

Predsjednik Bajramović dao je intervju tokom nedavne posjete Agenciji ONASA u novim prostorijama u UIici Hamdije Kreševljakovića 12/I u Sarajevu.

ONASA: Da li smatrate kao čelni čovjek Saveza samostalnih sindikata BiH da federalna Vlada i Udruženje poslodavaca FBiH ne poštuju sindikat kao socijalnog partnera u Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) za teritoriju FBiH?

BAJRAMOVIĆ: Iz svih dosadašnjih dešavanja moglo bi se, nažalost tako konstatirati. Pređašnji tripartitni razgovori na relaciji Sindikat, Federalna vlada i poslodavci u FBiH nekako najviše su se vodili po sistemu “vruće-hladno”, ovisno od tematike da bi se na kraju desilo da su nas i Federalna vlada i poslodavci grubo izbacili iz pregovora jer se nekom žurilo, a oni znaju i iz kojih razloga, da se što prije usvoji novopredloženi Zakon o radu koji je, po nama, pun manjkavosti i ne vjerujem da će radnicima donijeti dobro. U nekom prošlom vremenu smo imali korektan, aktivan i čest dijalog ali je kasnije sve češće dolazilo do zastoja, a na koncu, do potpunog prekida komunikacije. Podsjećam da smo cijeneći našu društvenu odgovornost prihvatili dijalog, ušli smo u raspravu o zakonskim projektima, posebno Zakona o radu koji su se po raznoraznim stolovima nalazili već sedam-osam godina. Ubijeđen sam da se zakon mogao donijeti davno prije da se nije ušlo u jedno napako kreiranje, zapravo radi uvrštavanja nekih evopskih elemenata kao što su mobing, reprezentativnost…da bi se ušlo u javnu raspravu koja je postala svojevrsna “lutrija želja” koje niko nije mogao ispuniti.

ONASA: Da li smatrate da u kreiranju Zakona osim domaćih vlasti ima “još igrača”?

BAJRAMOVIĆ: Teško je to jasno definirati i imenovati ali je bjelodano da je cilj federalnog premijera Fadila Novalića bio da se u roku mjesec dana dođe do varijante zakona koja će ići u Federalni parlamet, što je van svake pameti da se radi takvom brzinom. Mi smo nagovjestili da naša delegacija sjednicama Ekonomsko socijalnog vijeća ne može prisustvovati prije 28. jula. Oni su jednostrano donijeli odluku da će prvo održati Kolegij, da će održati tu sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća bez Sindikata jer se, kako rekoh premijeru žuri da Zakon o radu stavi na sjednicu vlade kao što se uostalom i dogodilo. Iz faze kad smo čitavo vrijeme insistirali da imamo korektne dijaloge bez obzira što smo optuženi da ga izbjegavamo došli do situacije da nemamo dijaloga i izbačeni smo grubo iz prergovora tako da trenutno nemamo nikakav dijalog s pomenutim socijalnim partnerima.

ONASA: Šta je zapravo najveća prepreka usvajanja novog Zakona o radu o čijim detaljima bh. javnost zapravo isuviše malo zna?

BAJRAMOVIĆ: Premijer Novalić se nedavno obratio javnosti i kazao kako je u novopredloženom zakonu 30 drastičnih poboljšanja. U to drastično poboljšanje spada i da babo ima pravo da koristi porodiljsko osustvo, ili da porodilje imaju, kao što su uvijek imale, pravo na godišnje porodiljsko odsustvo. Ali nigdje ne kaže da ako se ukaže potreba poslodavac može da je vrati na posao radi “viših interesa kompanije”. Ako tako misli premijer koji je nekad bio poslodavac, a sad bi trebao zastupati interese građana FBiH, i ako ga upozoravamo da je ovo dolijevanje ulja na vatru, to je ubij bože. Sad se, poznato je krše postojeći zakoni, oni su u praksi vidjeli da to funkcioniše i to sada hoće da legaliziraju i pokriju novim zakonom. Recimo, dešava se da otpuste radnika, invalida druge kategorije, sad ga ne mogu otpustiti bez konsultacija s Vijećem uposlenika. Po novom zakonu predlaže se da se taj radnik može otpustiti i bez Vijeća uposlenika, a u drastičnim poboljšanjima novog zakona, kako tvrdi Novalić, je da radnik može do besvijesti raditi prekovremeno. Oni sad predlažu, a mislim da tu ima i prstiju premijera koji ima neku svoju firmu da se umjesto 15, sada ne mora imati interni pravilnik u firmama koje zapošljavaju 50 radnika, kakvih je najviše, tako da ukoliko se prihvati ta mogućnost tim firmama neće trebati ni Sindikat, ni Vijeće uposlenka, ni pravilnik i faktički to znači da poslodavci mogu da rade šta im je volja. Tu su i raznorazne začkoljice za prekovremeni rad, radno vrijeme, godišnji odmor. Na primjer, Evropska socijalna povelja je propisala da je minimalni broj radnih dana za godišnji odmor 20, oni to hoće da svedu na 18 i niže.

ONASA: Postoji li određeni interes stranaca da se Zakon o radu usvoji u ovakvoj firmi?

BAJRAMOVIĆ: Meni je najteže pala izjava jednog visokopozicioniranog europskog političara koji onako punih usta kaže da radnici u BIH imaju ekstremno visoka radna prava.
Izgleda da se njima lakše boriti protiv radnika i njihovih prava nego protiv kriminalaca. Ovi iz MMF-a samo govore o trajanju kolektivnih ugovora i to ih izgleda jedino interesuje. Oni samo gledaju da eliminišu globalne kolektivne ugovore jer im je lakše vršiti manipulaciju, pristiske, mobinge na radnike. Jedne prilike smo ih pitali: “Koji je vaš interes da vi rješavate poslovne probleme vlade i posladavaca da bi nam odgovorili da je njima to garancija da će im se vraćati krediti. Sovenija je izbjegla da se uopće veže s MMF-om i pokazali su im put iza Slovenije, a nama preporučili da i mi to pokušamo. Rekli su i da gdje god je došao MMF žalosna mu majka. Mi danas smatramo da Vlada i ne treba da radi: uzmeš kredit, podijeliš plate, i to je to. Mi smo svojevremeno, o čemu imamo i dokaze, predlagali da se dio kredita plasira realnom sektoru, proizvodnji, onom od čega se živi. Slično je bilo i kod PDV-a kad je federalni premijer bio Adnan Terzić i kad je bilo obećanje da će se najmanje 50 odsto sredstava iz PDV-a utrošiti u realni ili socijalni sektor, svejedno. Znamo da od ovog nije bilo ništa pa zato danas imamo hiljade godina neuvezanog staža.

ONASA: Postaje li BiH. mjesto gdje su radnici i definitivno totaIno obespravljeni i nemaju od koga tražiti da zaštiti njihova prava?

BAJRAMOVIĆ: Radnici još uvijek mogu nama da se obrate, mi artikuliramo njihove stavove. Neki nam spočitavaju da mi zastupamo i borimo se za one u administraciji. Zakon o radu se prvenstveno odnosi na radnike u realnom sektoru, pa zašto se onda oni bore da se ovaj zakon mijenja ako je to zakon koji štiti birokratiju. Ovaj zakon se odnosi na privatni, relani sektor. Opšti kolektivni ugovor definiše odnos svih prava radnika, dakle Zakon o radu definiše prava radnika, a kolektivni ugovor obim, količinu prava. Recimo, Opći ugovor kaže da radnik ima pravo na godišnji odmor, a kolektivni ugovor kaže koliko dana. Dakle, cijela stvar i sve u Zakonu o radu se svodi na kolektivne ugovore, otpremnine, prava radnika kod prijema i otpuštanja, prava invalida,porodilja.

ONASA: Da li će Sindikat radnike ukoliko ne budu zadovoljni novim Zakonom o radu pozvati na proteste?

BAJRAMOVIĆ: To je naše jedino jedino pravo, jer Sindikat ima pravo i obavezu da pozove radnike kad nisu zadovolji. Mi ćmo sigurno pozvati radike na proteste kad zakon krene prema federalnom Parlamentu. Nećemo dozvoliti da se od naših radnika naprave robovi, a poslodavcima u ruke daju kandžije da ih šibaju. Ovo nije, nažalost, metafora. Poslodavci spremaju i jednu opasnu zamku. Oni pričaju primamljivu priču gledaocu ili slušaocu da traže da se poveća najniža cijena rada i definicija osnovne plate tako da u javnosti mogu da pokažu da su sa 300 platu povećali na 500 KM ali treba da se definira i najniža cijena rada. Ako se ostavi poslodavcu da ocjenjuje rad po učinku bez jedne zvanične nomenklature radnog mjesta i analitičke procjene onda će poslodavaci određivati koliki je čiji učinak što, bojim se, neće biti dobro za radnika. U novom zakonu je i zamka po kojoj će poslodavac u prve dvije godine biti oslobođen plaćanja doprinosa što bi moglo dovesti do toga da će poslije dvije godine primiti novog radnika na kojeg opet neće plaćati doprinose.

ONASA: Da li Sindikat može spriječiti egzodus, odnosno masovni odlazak mladih iz BiH u potrazi za poslom?

BAJRAMOVIĆ: Potpuna je laž da zbog Zakona o radu koji je sad na snazi ljudi ne mogu da se zapošljavaju jer, kao, zbog onih koji su u radnom odnosu i godinama rade oni ne ne mogu do posla. Oni ne mogu da se zaposle jer ovdje caruju kriminal, elitne porodice, novonastali begovi, novonastali kapitalisti i oni koji se enormno bogate na račun sirotinje. (kraj)