Intervju

Posjeta ministrice Odbrane BiH Marine Pendeš 18.05.2015.

 

INTERVJU: MINISTRICA ODBRANE BIH MARINA PENDEŠ

 

Razgovarala: Ajsela ZAHIROVIĆ

SARAJEVO, 19. MAJA (ONASA) – Ministrica odbrane BiH Marina Pendeš u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o aktivnostima koje Ministarstvo odbrane (MO) BiH poduzima kako bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO, uknjiženju perspektivne vojne imovine, viškovima naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, koliko intenzivno Oružane snage (OS) BiH rade na njihovom uništavanju, dokle je stigao taj proces,….

ONASA: Nedavno je predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio da ulazak BiH u NATO direktno zavisi od ulaska Srbije u tu organizaciju. Koliko takve izjave i stavovi mogu škoditi integraciji BiH u Sjevernoatlantski savez?

PENDEŠ: Moram reći da nisam čula takvu izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, ali pomalo sumnjam da je on to rekao baš na takav način, iz razloga što svaka nezavisna država bilo gdje da aplicira, pa tako i u članstvo u NATO, podnosi samostalnu aplikaciju neovisno od svake druge države.
U tom smislu čini mi se nelogičnim da je Ivanić mogao takvo nešto reći.
Kada Bosna i Hercegovina podnese aplikaciju za NATO, a već imamo punu opredjeljenost, učiniće to sama kao nezavisna država.

ONASA: Predstavnici Republike Srpske (RS) jednoglasnog su stava da o ulasku BiH u NATO treba odlučiti narod na referendumu. Da li je referendum prihvatljivo rješenje?

PENDEŠ: Referendum je jedan od alata demokratskog društva. U mnogim zemljama koje su postale članice NATO-a i Evropske unije (EU) bio je organizovan referendum. Ali šta vlast i svi mi u BiH možemo uraditi?
Na nama je da prije nego što se konačno odluči o članstvu BiH u NATO ili EU poduzmemo sve, kako bismo, eventualno ako bi se i organizovao referendum, dobili pozitivan stav stanovništva BiH, u šta ne sumnjam.

ONASA: U međunarodnim vojnim krugovima pripadnici OS BiH pozitivno su ocjenjeni za učešće u vojnim misijama u svijetu. Koliko to može pomoći našoj državi na putu u NATO?

PENDEŠ: To svakako pomaže, zato što smo time pokazali, sudjelujući u okviru koalicijskih snaga zajedno sa SAD u Iraku, sada u misiji ISAF u Afganistanu, misijama pod okriljem Ujednijenih naroda (UN) u Africi gdje još uvijek imamo određeni broj ljudi, da smo ‘rame uz rame’ sa snagama velikih vojnih sila. Pripadnici OS BiH mogu zajedno sudjelovati i pokazati iznimno velike rezultate, za što su neki od njih čak i odlikovani određenim brojem medalja za doprinos u izgradnji mira.
Isto tako, kad su u pitanju vojne vježbe koje se organizuju u BiH ili Evropi, pokazali smo da standardi koji vrijede u NATO zemljama vrijede i u OS BiH.
Pokazali smo da smo dio Evrope i da sutra, bez obzira na sve, možemo postati dio NATO-a.

ONASA: Koje aktivnosti Ministarstvo odbrane (MO) BiH poduzima kako bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO?

PENDEŠ: Mi smo 2010. godine dobili MAP, ali njegovo aktiviranje biće po uknjižbi perspektivne nepokretne vojne imovine. Otpočeli smo taj proces i do 15. maja ove godine uknjiženo je osam lokacija koje su perspektivne, a više od 20 zahtjeva je preko našeg državnog pravobraniteljstva upućeno na daljnju uknjižbu. Očekujemo pozitivne povratne informacije, s obzirom da su to lokacije za koje ne postoji bilo kakav problem titulara.
Na određenom broju lokacija postoje problemi u harmaonizaciji katastra i grunta, a u tom smislu postoji mogućnost da nećemo moći u potpunosti otkloniti taj problem, jer to nije u našoj ingerenciji, pa je moguće da nećemo moći pravovremeno uknjižiti svih 63 lokacije.
Sa druge strane, pokazali smo šta smo kao država spremni uraditi, a to je da smo otpočeli značajno uništavati viškove naoružanja i municije, prvenstveno nestabilne municije, u čemu nam savjetima i osiguranjem značajnih finansijskih sredstava pomaže određen broj međunarodnih organizacija, jer to uništavanje radimo u sopstvenom kapacitetu, a to je Tromb Doboj.
Isto tako, radimo i na našim lokacijama metodom otvorenog postupka.
Do sada su bile angažirane i određene tvornice namjenske industrije koje su radile na delaboraciji većih kalibara kada je riječ o municiji.
Značajno je i to da naše sudjelovanje u mirovnim misijama pokazuje da su OS BiH spremne biti zajedno sa svim drugim pripadnicima NATO zemalja, te da smo postigli stupanj interoperabilnosti i kompatibilnosti sa tim snagama.
Uradili smo puno toga i na deminiranju onečišćenih površina u BiH.

ONASA: Prema mnogim ocjenama Oružane snage (OS) BiH najbolji su produkt svih reformi u BiH do sada. Gdje bi ste svrstali OS BiH u poređenju sa armijama i oružanim snagama u regiji?

PENDEŠ: Teško je praviti komparaciju naših OS sa drugima, jer oružane snage svake zemlje su utemeljene na bazi potreba te zemlje, kao i na bazi proračunskih sredstava koje svaka država može izdvojiti za svoju odbranu i sigurnost.
Iz jednostavnog razloga, a to je da smo mi zemlja za koju ne možemo reći da je baš razvijena i koja nema dovoljno sredstava da razvija sve rodove službi, opredijelili smo se za kolektivni sustav sigurnosti, za članstvo u NATO. Zašto razvijati nešto ukoliko zajednički imamo nekoga ko je zadužen da recimo razvija avijaciju.
Mi imamo helikopterske postrojbe koje su nam dovoljne da u slučaju prirodnih katastofa i nesreća adekvatno odgovorimo, koje su nam potrebne da odgovorimo u slučaju medicinske evakuacije, itd.
Za fiksna krila nama treba previše sredstava, educiranog kadra, a ukoliko mi to sami iz sopstvenih sredstava ne možemo razvijati i podržavati onda je logično da tu potporu imamo od neke druge članice NATO-a.
U tom pogledu je sustav kolektivne sigurnosti jako dobar i potreban zemljama koje u biti nemaju velik broj pripadnika oružanih snaga.
Kada govorimo o poređenju naših ljudi u obučenosti da odgovore na izazove i zadaće mislim da u potpunosti možemo biti ‘rame uz rame’ sa svim pripadnicima oružanih snaga i najjačih armija.
Međutim, ne možemo se porediti kada je u pitanju opremljenost i modernizacija, jer taj problem imamo već dugi niz godina, od samog utemeljenja MO i OS BiH.

ONASA: Koliko učešće pripadnika OS BiH u vježbi “Saber Junction 15” u Njemačkoj znači za Oružane snage BiH?

PENDEŠ: Nama vojne vježbe pomažu da sami sebe testiramo koliko smo obučili pripadnike OS BiH. Sudjelovanjem na ovoj vojnoj vježbi koja je bila u Njemačkoj, zaključili smo da su pripadnici OS BiH uistinu dobro educirani i istrenirani.

ONASA: Viškovi naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava i dalje predstavljaju veliki problem u BiH. Koliko intenzivno OS BiH rade na njihovom uništavanju i dokle je stigao taj proces?

PENDEŠ: Nemamo dovoljno sopstvenih kapaciteta u Ministarstvu i Oružanim snagama BiH, pa smo u potrebi koristiti kapacitete namjenske industrije gdje nam pomažu Evropska unija sa svojim fondovima, UNDP, UN u BiH, i značajan broj ambasada kao što su ambasade SAD, Švedske, Švicarske, koje pomažu i Projekat uništavanja viškova naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, ali i Projekat osiguravanja lokacija na kojima se nalaze ti viškovi, što je jako značajno.
Svima nam je svima u interesu da se što prije riješimo te nestabilne municije i viškova naoružanja radi podizanja stupnja sigurnosti, i u BiH, ali i u regionu.

ONASA: Postoji li mogućnost da će biti nastavljeno doniranje viškova naoružanja i municije u borbi protiv IS-a?

PENDEŠ: Što se ovog pitanja tiče odluku ne donosi Ministarstvo odbrane već Predsjedništvo BiH na bazi određenih zbivanja i preporuka, tako da u ovom momentu ja ne mogu ništa reći, ali će javnost biti pravovremeno obavještena ako do toga dođe.

ONASA: Tokom prošlogodišnjih poplava Oružane snage BiH bile su značajan faktor u spašavanju života i imovine. Da li je planirana obnova opreme i sredstava neophodnih za ovakve poduhvate?

PENDEŠ: Proračun koji je usvojen za ovu godinu ne garantira baš modernizaciju i bolje opremanje OS BiH, što ne znači da se nećemo, u našim višegodišnjim planiranim sredstvima, izboriti u Parlamentu BiH da Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH dobiju značajnija sredstva.
Često se špekulira sa činjenicom da se u okviru proračuna Ministarstva i Oružanih snaga BiH oko 80 posto izdvaja za personal, što jeste činjenica, ali upoređujući druge NATO zemlje gdje bi u biti standard za izdvajanje za odbranu trebao biti cirka dva posto bruto društvenog proizvoda (GDP), a sadašnji proračun prepoznaje jedan posto GDP za Ministarstvo odbrane, onda se nameće logičan zaključak da ukoliko bi Ministarstvo imalo 1,5 posto GDP da bi taj procenat (80 posto) bio bliži možda 65 posto i da bi se taj odnos između troškova za personal i mogućih ulalganja u modernizaciju OS BiH, povećao u korist modernizacije.
Tako da mi očekujemo da će potreba Ministarstva za izdvajanjem dodatnih sredstava za modernizaciju i opremanje biti adekvatno prihvaćena od onih koji odlučuju o proračunu institucija BiH. (kraj)