INTERVJU: MARKO ŠANTIĆ, PREDSJEDNIK PRIVREDNE KOMORE FBIH
Razgovarao: Erdin HALIMIĆ
SARAJEVO, 26. MARTA (ONASA) – Predsjednik Privredne komore FBiH Marko Šantić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o prioritetima rada Privredne komore FBiH, članstvu u komorskom sistemu FBiH, saradnji Privredne komore FBiH i kantonalnih komora, trenutnom stanju privrede u FBiH, saradnji Privredne komore FBiH i Vlade FBiH …
ONASA: Koji su prioriteti Vašeg rada, kao novog predsjednika Privredne komore FBiH, u predstojećem periodu? Koje je korake moguće poduzeti na uspostavljanju boljeg privrednog imidža Komore?
ŠANTIĆ: Prioriteti budućeg djelovanja mene kao predsjednika Komore i mog tima sadržani su u programu rada za mandatni period 2014 – 2018. godine, a obuhvaćaju i određene aktivnosti koje su u direktnoj vezi sa podrškom nadležnih u FBiH, aktivnosti vezane za rad Vanjskotrgovinske komore BiH, ali naravno, i angažiranosti svih uposlenika Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH (P/GKFBIH), ukratko pred sebe smo stavili nekoliko zadataka.
Stvaranje povoljnijeg ambijenta za gospodarstvo FBiH.
Ovaj zadatak provoditi ćemo na dvije razine. Jedna razina jeste rad organa i tijela P/GKFBiH, a druga je jačanje ugleda P/GKFBiH i njenog utjecaja na sve razine zakonodavne i izvršne vlasti u FBiH i županijama/kantonima prilikom pripreme i donošenja zakonske regulative koja se dotiče domaćeg gospodarstva.
Rekonstruiranje komorskog sustava i javne ovlasti.
S obzirom na to da se usvajanje Zakona o gospodarskim komorama u FBiH očekuje u narednom periodu potrebno je završiti restrukturiranje postojećeg sustava komora u FBiH i kontinuiranu vlastitu konsolidaciju u pogledu odgovarajućeg članstva, te osiguravanje sredstava za financiranje aktivnosti, rekonstrukciju i bolju organizaciju strukovnih asocijacija i njihovih organa, u skladu sa zahtjevima članstva, reguliranje odnosa među komorama u BiH i FBiH u pogledu podjele poslova po nadležnostima utvrđenim zakonima i koordinacije aktivnosti.
Naš zadatak je ublažavanje i zaustavljanje posljedica ekonomske krize u gospodarstvu FBiH u suradnji sa Vladom FBiH.
Kako je bh. ekonomija već dugo zahvaćena financijskom krizom Komora će svoje aktivnosti usmjeriti na predlaganje mjera za njeno prevladavanje s ciljem poboljšavanja ponuda novca za gospodarstvo kroz otvaranje novih kreditnih linija, posebno za izvozno orijentirano gospodarstvo te intenziviranje sprečavanja nelojalne konkurencije uvoznih roba kroz kontrolu kvaliteta uvoznih roba i ocjenu puštanja roba na tržište BiH kao i primjenu dozvoljenih mjera zaštite.
Promocija gospodarstva FBiH i P/GKFBiH u zemlji i inozemstvu i izdavačka djelatnost je naš sljedeći zadatak koji će imati kontinuirane promotivne aktivnosti u dva pravca.
Jedan pravac će se odnositi na promociju cjelokupnog gospodarstva u FBiH, a drugi bi bio promocija P/GKFBiH i kreiranje njezinog novog i prepoznatljivog imidža i promocija gospodarstva P/GKFBiH.
Ona će se u suradnji sa gospodarskim subjektima odvijati kroz prezentacije na sajmovima, gospodarskim znanstveno-stručnim skupovima te drugim gospodarskim manifestacijama i događanjima u zemlji i inozemstvu.
Unapređenje i internacionalizacija poslovanja malih i srednjih poduzeća, značajnija je aktivnost na poboljšanju ambijenta za mala i srednja poduzeća (MSP) koji će se odnositi na analizu utjecaja mjera i programa namijenjenih razvoju ovog sektora i predlaganje mjera za poboljšanje položaja malih i srednjih poduzeća, te njihovo usmjeravanje ka proizvodnim i tehnološki razvijenim djelatnostima.
Nastojati ćemo poticati formiranje klastera, organiziranje seminara, treninga i radionica za osnivanje novih i unapređenje postojećih malih i srednjih poduzeća, poticati uvođenje sustava kvalitete u MSP, organiziranje istraživanja inozemnih tržišta i njihovih potencijala, savjetovanje MPS za nastup i učvršćivanje odnosa na inozemnim tržištima, sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i specijaliziranim izložbama u zemlji i inozemstvu i iniciranje izrade, izmjene i dopune zakona bitnih za konkurentnost i izvoznu orijentaciju.
Cilj P/GKFBiH je biti središte za podršku gospodarstvu na putu prema EU integracijama što treba da doprinese pripremi poduzeća za ulazak na tržište EU, kroz povećanje konkurentnosti, investiranje u nova znanja i tehnologije, primjenu standarda, upoznavanje sa novim partnerima i maksimalno korištenje prednosti CEFTA sporazuma, te Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
U tu svrhu Komora je formirala Centar za međunarodnu i suradnju sa EU fondovima.
Za ukupan rad Komore kao gospodarske asocijacije, značajno je organiziranje i rad strukovnih udruženja i njihovih aktivnosti.
Strukovna udruženja svoje djelovanje i rad organiziraju u skladu sa programima aktivnosti, koji su rezultat interesa i zahtjeva članova.
Svoj interes pojedine djelatnosti najdjelotvornije ostvaruju i mogu ostvariti upravo kroz djelovanje strukovnih udruženja i njihovih tijela.
Sve ovo što sam spomenuo jeste redizajniranje, odnosno kreiranje jednog novog imidža Komore.
Ukoliko u Komori uspijemo ostvariti zacrtane i postavljenje ciljeve i ako na adekvatan način budemo komunicirali s javnošću, percepcija, stav i mišljene te javnosti o Komori će se promijeniti i biti imidž jedne jake javno-gospodarske institucije koja će u svakom momentu biti na usluzi cijelom gospodarstvu FBiH.
ONASA: Možete li precizirati tačan broj članica PK FBiH i koje će aktivnosti Komora preduzeti s ciljem povećanja broja članica?
ŠANTIĆ: Članstvo u Komori dolazi iz proizvodno – industrijskog sektora, energetskog sektora, poljoprivredno-prerađivačkog sektora, sektora trgovine, turizma i ugostiteljstva, financijskog sektora, pa ako pogledamo strukturu itekako možemo biti zadovoljni.
Međutim, broj članica Komore je poražavajući.
Sve od 2003. godine kada je famozna “Buldožder komisija” dokinula obvezno članstvo u Komori postoji jasno izražen trend pada članica Komore te je on danas sveden na svega nešto iznad 100 članica.
Novo članstvo odnosno nove članice Komore moguće je privući jedino kvalitetom.
Što pri tome mislim? Naravno, ukoliko nemate obvezno članstvo i niste na proračunu morate razmišljati kako i na koji način, u uvjetima u kojima se nalazimo privući nove članove. Jedino sa čim možete to napraviti je kvalitetan i pravovremen servis gospodarstvenika u smislu adekvatne artikulacije njihovih potreba i zahtjeva prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, njihovom međusobnom povezivanju na unutarnjem tržištu te pomoći pri nastupu na trećim tržištima.
Ukoliko se naprave kvalitetni pomaci na ova tri polja budućeg djelovanja Komore članstvo neće biti upitno, a kao predsjednik smatram da je veći dio ciljeva koji sam pred sebe stavio u budućem mandatnom razdoblju ostvaren.
ONASA: Koji su strateški ciljevi PK FBIH na uvezivanju sa Kantonalnim komorama radi ostvarivanja bolje saradnje?
ŠANTIĆ: Odnosi unutar komorskog sustava FBiH nisu do kraja sređeni.
Komorski sustav vidim kao sustav Federalne i regionalnih komora sa jasnim pojedinačnim nadležnostima, sustav koji ima koordinirajući mehanizam u obliku nekog neformalnog tijela na primjer Komorski kolegij te sustav čiji elementi moraju surađivati u skoro svim segmentima, kako pomoći gospodarstvu na domaćem tako i na trećim tržištima, ali i sustav koji će biti most između gospodarstva i vlasti na svim razinama.
Proteklih tjedana moj dopredsjednik i ja intenzivno obilazimo županijske komore, njihove vlade i redovito imamo posjete u pet – šest tvrtki s područja koje obilazimo.
Strateški cilj P/GKFBiH, a i svih županijskih komora jeste donošenje novog Zakona o komorama u FBiH kako bi jasno definirali odnose među komorama i, naravno, potrebna sredstva za osnovne funkcije komorskog sustava, a sve u cilju boljeg servisiranje cjelokupnog gospodarstva u FBiH.
ONASA: Možete li ocjeniti trenutno stanje privrede u FBiH, odnosno koje su grane privrede najperspektivnije? Sa kojim se eventualnim problemima najčešće susreću privrednici u FBiH?
ŠANTIĆ: Ocjenu stanja gospodarstva u FBiH nije teško dati. Svjedoci smo mnogih problema s kojima se susreću svi akteri u ovoj državi, počevši od gospodarstvenika, vlasti na svim razinama, uposlenih, neuposlenih, umirovljenika …
Ono od čega treba krenuti jeste nova ekonomska politika u državi.
Dosadašnja ekonomska politika nije bila kreirana u zemlji, a niti je odgovarala BiH kao mladoj, maloj i tranzicijskoj zemlji koja je iz feudalnog društva ušla u društvo nekakve “dogovorne” i dugo vremena zatvorene ekonomije te zemlje koja je pretrpjela ogromna ratna razaranja i uništenje i onoga malo što je možda vrijedilo i na čemu se mogla zasnivati buduća ekonomske politika zemlje.
Stoga je potrebno kreirati novu ekonomsku politiku koja će se bazirati na reindustrijalizaciji, novom pristupu poljoprivredi, novoj energetskoj politici te jačanju dijela uslužnog sektora u prvom redu mislim na turizam (zimski, ruralni, ekstremni i vjerski).
Upravo ovih dana iz različitih sredina i različitih gospodarskih grana zaprimamo određene zahtjeve kako federalnoj tako i županijskim razinama vlasti, a oni idu u pravcu rasterećenja gospodarstva, manje potrebnim parafiskalnim nametima, rasterećenja i po pitanju izdvajanja na i iz plaća, redefiniranja PDV-a te zahtjevima za raznim infrastrukturnim projektima, a u cilju stvaranja općeg povoljnijeg poslovnog ambijenta.
ONASA: Koje su prema Vašem mišljenju kompanije koje predstavljaju primjer dobrog poslovanja u FBiH?
ŠANTIĆ: Ima, naravno i svijetlih primjera poslovanja u FBiH, a njih sa sigurnošću možemo zvati gospodarska čuda ove države, s obzirom na ambijent u kojem posluju i na osnovu rezultata koje postižu.
Možda ne bi bilo korektno da ih nabrajam jer se izlažem riziku da neke zaboravim ili preskočim, a to mi, bar s ove pozicije, zasigurno, nije namjera.
Za njih govore njihovi rezultati koje, naravno, možete naći u svim publikacijama, kako statističkim tako i onim stručnim koje publiciraju gospodarske teme.
ONASA: Da li direktni susreti privrednika na sajmovima u BiH i svijetu rezultiraju konkretnom saradnjom i kakvi su Vaši planovi kada je riječ o ovogodišnjem predstavljanju na ovim manifestacijama?
ŠANTIĆ: Svakako. Ovo možete uvijek čuti od svih ozbiljnih gospodarstvenika. Međutim, istina je i to da je Internet i interaktivnost koju ova globalna mreža omogućava i kao medij, ali i kao oblik komunikacije utjecao na smanjenje posjeta dijela tvrtki na sajmovima, pa čak i nestajanje pojedinih sajamskih manifestacija.
Sajamske manifestacije, već izvjesno vrijeme, imaju trend redefiniranja sajamskog karaktera.
Međutim, BiH je mala zemlja i malo tržište te je moje mišljenje kako treba zadržati nekoliko, za naše prilike, velikih sajamskih manifestacija općeg karaktera kao što su Mostarski sajam, sajam u Tuzli i ZEPS, ali njegovati i druge specijalizirane sajamske manifestacije.
Na svim ovim sajmovima Komora se pojavljuje u većem ili manjem obimu.
ONASA: Na adresu Privredne komore FBiH stiglo je pismo namjere od dvije kompanije iz grada Shenyanga NR Kina sa željom da investiraju u industriju tekstila, konkretnije u proizvodnju tkanina za radnu odjeću. Da li su već obavljeni neki konkretniji razgovori kada je u pitanju ova investicija?
ŠANTIĆ: Da, Kinezi su za sada raspoloženi ići u jednu manju, po meni “izviđačku” investiciju u BiH, konkretnije radi se o tekstilnoj industriji i investiciji od oko 5 miliona KM.
Kontakti su ostvareni preko Kineskog veleposlanstva. Nekoliko naših gradova i županija ponudili su zemljišta i hale u svojim poslovnim zonama te u narednom periodu očekujemo konkretnije stavove potencijalnih investitora iz NR Kine.
ONASA: Kako ocjenjujete saradnju PK FBiH sa Vladom FBiH i uopšte, sa političkim subjektima u FBiH?
ŠANTIĆ: Koliko sam mogao vidjeti, period od 2003. godine do danas okarakteriziran je kao period izostanka suradnje izvršne i zakonodavne vlasti i P/GKFBiH.
Međutim, izgleda da se stvari mijenjaju na bolje. Mandatar za sastav nove federalne vlade Fadil Novalić u prvom redu gospodarstvenik i čovjek koji dolazi iz realnog sektora prepoznao je gospodarsko – administrativnu komponentu problema u FBiH te izrazio želju za jakim partnerom, Komorom, u rješavanju ovog problema, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta te kreiranju nove ekonomske politike, a Komora i njemu i novoj Vladi stoji na raspolaganju u 100 postotnom kapacitetu.
Isto tako i predsjednik Federacije Marinko Čavara inicirao je “snimanje” glavnih nedostataka domaćeg gospodarstva, te i on za taj dio posla partnera traži u Komori, a mi ćemo se, naravno, sa svom našom infrastrukturom staviti na raspolaganje.
Iako nismo politička organizacija ovakvim potezima predsjednika Federacije Marinka Čavare i mandatara za sastav nove federalne vlade Fadila Novalića dajemo punu potporu i u nama će ubuduće imati jakog i principijelnog partnera kada su gospodarske teme Federacije u pitanju. (kraj)