INTERVJU SA GENERALNIM DIREKTOROM REGULATORNE AGENCIJE ZA KOMUNIKACIJE

INTERVJU SA GENERALNIM DIREKTOROM REGULATORNE AGENCIJE ZA KOMUNIKACIJE

Razgovarao: Denis Rakanović

SARAJEVO, 4. SEPTEMBRA (ONASA) – Generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije Predrag Kovač u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o
zatečenom stanju u Agenciji kada je stupio na funkciju direktora, o mjerama smanjenja cijena mobilne telefonije, o procesu digitalizacije, te o obavezama pružaoca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u BiH tokom izborne kampanje.

Kakvo stanje ste zatekli u Agenciji kada ste stupili na funkciju vršioca dužnosti direktora RAK-a?

PRAVDIĆ: Na funkciju vršioca dužnosti generalnog direktora imenovan sam 03.12.2015. godine, a za generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije (Agencija) imenovan sam 26.04.2016. godine u skladu sa odlukom Savjeta ministara BiH o potvrđivanju imenovanja.
Poznato je, da je Agencija državna institucija, koja je osnovana 2. marta, 2001. godine, nastala po uzoru na slične regulatore u evropskim zemljama. U Agenciji sam zatekao visoko kvalitetan i profesionalan kadar, koji stručno odgovara svim zahtjevima i zakonom propisanim zadacima. Međutim, evidentno je da postoji potreba za reorganizacijom, isključivo zbog manjka zaposlenih. U Agenciji trenutno radi 115 zaposlenika, dok je Pravilnikom o sistematizaciji predviđeno do 168 zaposlenika. Sa druge strane, ono što me pozitivno iznenadilo je činjenica da je regulativa koja se primjenjuje, u potpunosti harmonizovana sa evropskom regulativom, što znači da BiH sigurno ima jednu instituciju koja je već odgovorila na zahtjeve iz Brisela.

ONASA: Od 1. jula primjenjuje se i drugi set zakona za smanjenje cijena mobilne telefonije. Da li su svi operateri izvršili usklađivanje i poštuju li se novi zakoni?

PRAVDIĆ: Agencija je, između ostalog, nadležna i za regulaciju tržišta mobilne telefonije. Liberalizacijom tržišta mobilne telefonije, Agencija se bavi od svog osnivanja, i evidentno se mnogo uradilo na tom planu. U BiH rade tri dominantna telekom operatora (BH Telecom d.d. Sarajevo, Mtel, a.d. Banja Luka i HT d.d. Mostar) koji pružaju usluge u mobilnoj telefoniji, i koji, prema nekim viđenjima, imaju monopol na tržištu mobilne telefonije. Sa druge strane, imajući u vidu da u BiH ima pretplatnika više nego stanovnika, neminovno je da korisnici očekuju dobru uslugu po što povoljnijoj cijeni.
Upravo iz tog razloga, ali i slijedom provođenja zaključaka Parlamentarne skupštine BiH, Agencija je uradila detaljne analize koje su ukazale da su cijene mobilne telefonije u BiH iznad prosjeka cijena u zemljama regiona. Pokazatelji su nesumnjivo potvrdili da tri dominantna mobilna operatora u BiH imaju ponude sličnih karakteristika u pogledu sadržaja i cijena tarifnih paketa, što je uticalo na nekonkurentsko ponašanje operatora. Takođe, evidentno je bilo da na maloprodajnom tržištu mobilne telefonije u BiH umjesto efektivne konkurencije, postoje indikacije tzv. oligopolnog ponašanja, odnosno koordinisanog ponašanja tri mobilna operatora.
Sa ciljem da poveća stepen konkurentnosti, Agencija je izradila i primijenila mjere smanjenja cijena. Jedan set mjera je stupio na snagu 01.06., a drugi 01.07. ove godine, i trenutno pratimo njihovu primjenu. Po našim saznanjima, telekom operatori su primijenili propisane mjere, mada imamo i žalbe korisnika koji tvrde suprotno, što svakodnevno provjeravamo.
Imajući u vidu da su smanjene cijene u mobilnoj telefoniji sadržane u novoformiranim paketima koji su u ponudi, Agencija koristi svaku priliku da pozove krajnje korisnike da se informišu o dostupnosti raspoloživih paketa i tarifnih modela koje su u ponudi telekom operatora, kako bi imali pristup uslugama u mobilnoj telefoniji po smanjenim cijenama.
Mi ćemo nastaviti da provodimo aktivnosti koje će imati za cilj dalje smanjenje cijena, ali rad nam otežava činjenica da još uvijek radimo u skladu sa strateškim dokumentom (Politika sektora telekomunikacija), koji je predvidio aktivnosti do 2012. Nadamo se da će Savjet ministara BiH ubrzo donijeti novi strateški dokument Politiku sektora telekomunikacija za period 2013-2017. godine. Usvajanje Politike sektora telekomunikacija omogućilo bi dalji strateški razvoj i unapređenje sektora telekomunikacija, razvoj mreže slijedeće generacije (NGN), uvođenje 4G mreže, ulazak novih investicija, povećanje stepena konkurentnosti, a konačno i niže cijene, te širu ponudu usluga za krajnje korisnike. Bez toga, nećemo vidjeti znatniji napredak u liberalizaciji sektora telekomunikacija.

ONASA: O procesu digitalizacije se u proteklom periodu mnogo pričalo, dokle se stiglo sa tim procesom i koja je uloga Agencije u tome?

PRAVDIĆ: Analogno emitovanje se zvanično ugasilo 17.06.2015. Nakon 17.06.2015. godine, javni RTV servisi, kao i komercijalne TV stanice gube mogućnost daljeg nesmetanog emitovanja. Postojeće dozvole nisu ugrožene u programskom segmentu, pa stanice mogu proizvoditi program prema programskim uslovima, ali tehnički uslovi dozvole prestali su da važe.
Od 17.06.2015. godine, Agencija je poduzela niz sljedećih aktivnosti : Dodijelila dozvole javnim radio-televizijskim servisima, Radio-televiziji BiH (BHRT) i Radio-televiziji Federacije BiH (FTV), Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) za korištenje opreme nabavljene u prvoj (I) fazi digitalizacije javnih RTV servisa u BiH. Iako su dozvole važeće od 1.marta 2016. godine, testno emitovanje još uvijek nije počelo. Na ovaj način, budući da je BiH jedina u Evropi u kojoj proces digitalnog emitovanja nije implementiran, svi građani naše zemlje su uskraćeni za mnoge pogodnosti koje digitalna platforma pruža.
Što se tiče spremnosti Agencije da odgovori na zahtjeve koje ovaj proces podrazumijeva, Bosna i Hercegovina, jedna od prvih zemalja u regionu koja je imala izrađenu Strategiju prelaska sa analognog na digitalno emitovanje, mogla je ovaj proces započeti i okončati u skladu sa međunarodno postavljenim rokom.

ONASA: Više puta čelni ljudi telekom operatora (konkretno Mirsad Zaimović, generalni direktor BH Telecoma) kazali su da im kablovski operateri stvaraju nelojalnu konkurenciju, te da bez dozvola šire mrežu. Da li je Agencija uradila nešto po ovom pitanju?

PRAVDIĆ: Konkurencija je u svakom pogledu tržišne ekonomije potrebna i veoma dobrodošla. Konkurencija znači pronalaženje svog mjesta na tržištu i ona ne zavisi samo od dobrih ideja ili novčanih sredstava, već prije svega od toga da li je stanje na tržištu uređeno ili nije. Imajući u vidu da su zdrava konkurencija i takmičenje najbolja osnova, tržišna utakmica je morala zaživjeti i u segmentu pružanja audiovizuelnih medijskih usluga na način kako se to radi širom Evrope. Licenciranje pružaoca usluga kablovske distribucije RTV programa u BiH počelo je 2003 godine. Trenutno, u BiH usluge pruža 70 kablovskih operatera, koji rade u skladu sa pravilima Agecije, kao i uslovima dozvole. Razumijemo da dominantni telekom operatori vide ekspanziju ovog tržišta kao nelojalnu konkurenciju. Prostora za unaprjeđenje stanja u ovoj oblasti svakako ima, i mi ćemo uraditi sve što je u okvirima naše zakonske nadležnosti.

ONASA: Na koji način riješiti problem naplate RTV pretplate da svi budu zadovoljni?

PRAVDIĆ: O javnim servisima u BiH se ne govori samo u posljednje vrijeme, već zadnjih desetak godina. Agencija ima ograničene nadležnosti kada je u pitanju naplata RTV takse, kao i neka druga pitanja u vezi sa finansiranjem. Međutim, što se tiče programskih sadržaja, na javne servise se primjenjuju pravila kao i na sve druge javne i komercijalne stanice.
Za kratko vrijeme koliko sam na čelu Agencije, mogu konstatovati da, sa programskog aspekta, javni servisi ne izvršavaju obaveze prema javnosti, a programski sadržaji im ne odudaraju mnogo od komercijalnih. To nije dopustivo, iz razloga što građani BiH imaju pravo na pristup programima javnih servisa koji su nepristrasni i otvoreni za sve, a Agencija u okviru zakonskih nadležnosti preduzima sve kako bi ispravila ovu anomaliju.

ONASA: Bliži se izborna kampanja za lokalne izbore u BiH. Šta biste preporučili medijima kao neophodno da bi se ispoštovao princip objektivnosti i nepristrasnosti u izbornoj kampanji? Da li je između dva izborna ciklusa bilo eventualnih promjena u pravilima izvještavanja tokom izborne kampanje?

PRAVDIĆ: Obaveze za sve pružaoce audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u BiH definisane su Poglavljem 16 Izbornog zakona BiH i Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora. Kada su u pitanju predstojeći lokalni izbori koji se održavaju 2. oktobra 2016. godine, obaveze su iste kao i svih prethodnih izbornih godina. Iako je službeni početak izborne kampanje za Lokalne izbore u BiH 2. septembar 2016. godine i traje 30 dana, postoji niz obaveza koje prethode ovom datumu, a odnose se na dostavljanje rasporeda planiranih izbornih programa i cjenovnika za plaćeno političko oglašavanje.
Vrijedi ponovo podsjetiti na obavezu da se pravično, profesionalno i stručno prate izborne aktivnosti uz dosljedno poštivanje novinarskog kodeksa, te opšteprihvaćenih demokratskih principa i pravila, a posebno osnovnog principa slobode izražavanja. Takođe, neophodno je da se posebno vodi računa o tome da se principi uravnoteženosti, poštenja i nepristrasnosti poštuju u informativnim emisijama, pogotovo u emisijama aktuelnih vijesti, zatim u intervjuima, te u raspravama o aktuelnim političkim temama, poput okruglih stolova i slično, koje tematski nisu u direktnoj vezi s izbornim aktivnostima političkih subjekata, ali bi mogle imati uticaj na raspoloženje birača.

ONASA: Kakva je pozicija RAK-a danas? Živimo u vremenu brzog razvoja modernih tehnologija – može li BiH ići u korak sa ubrzanim razvojem?

PRAVDIĆ: Agencija može pratiti trendove, ali neophodno je donošenje strateških dokumenata. Ogroman je potencijal tržišta kojeg regulišemo za BiH, i važno je da to izvršna vlast primijeti. Činjenica je da zaostajemo među drugim zemljama u našem okruženju, ali to je isključivo zbog nedostatka strateških dokumenata. Ilustracije radi, BiH je jedina u region koja nema Strategiju o širokopojasnom internetu.
Po ugledu na slične institucije u Evropi, nadležnosti Agencije su zasnovane na principima nezavisnosti, provođenju regulacije i monitoringu poštovanja zakona i pravila, i osiguranju tehničkih, finansijskih i kadrovskih preduslova za efikasno izvršavanje zadataka.
Tržište elektronskih komunikacija je sektor naprednih tehnologija, a njegove osnovne karakteristike su razvoj tehnologija, stalno uvođenje novih usluga i konstantan razvoj poslovnih modela. To je takođe sektor u kojem vladaju dominantni učesnici sa znatnom marketinškom snagom.
Izazovi stavljeni pred regulatora ovakog tržišta su usmjereni na uspostavljanje ravnoteže među zainteresovanim stranama: korisnika na jednoj i tržišta na drugoj strani, štiteći interese korisnika na konkurentnom tržištu, te podržavajući ulazak novih sudionika. (kraj)