INTERVJU: AMBASADORICA AUSTRIJE U BIH ULRIKE HARTMANN
Razgovarala: Ajsela Mekić
SARAJEVO, 22. MAJA (ONASA) – Ambasadorica Austrije u BiH Ulrike Hartmann, u intervjuu za Agenciju ONASA između ostalog govori, o prioritetima u radu, saradnji između BiH i Austrije na ekonomskom i političkom nivou, te kojom dinamikom se razvija put BiH ka EU i članstvu u NATO.
ONASA: S obzirom da ste na početku godine preuzeli funkciju ambasadorice, koji će biti prioriteti u Vašem radu?
HARTMANN: Prioriteti su mi, sa jedne strane bilateralna saradnja i sa druge strane, kao ambasadorici jedne članice EU, podrška BiH na njenom putu ka približavanju Evropskoj uniji (EU).
Bilateralna saradnja ima politički, kulturni, ekonomski aspekt, naši odnosi su tradicionalno prijateljski, jako dobri i uspješni. Biće mi zadovoljstvo da doprinesem njihovom daljem jačanju. Imamo dosta uzajamnih posjeta na visokom nivou, što je jako važno. Radićemo na tome i u narednom periodu. Posjete na visokom nivou daju signal o značaju BiH i cijelog regiona za Austriju i ja ću se založiti da intenziviramo naše odnose u svim oblastima i na različitim nivoima.
Krajem prošle godine smo otvorili Austrijski kulturni forum, koji već redovno organizuje kulturne događaje širom BiH. Želimo da bh. publici približimo austrijsku modernu umjetnost, ali i da tijesno sarađujemo sa lokalnim djelatnicima u oblasti kulture.
ONASA: Austrija je pomogla razvoj BiH putem mnogih donacija, koje će oblasti u narednom periodu biti u fokusu?
HARTMANN: Odmah nakon rata Austrija je, kao i druge zemlje, dala puno donacija za BiH koje su bile usmjerene na infrastrukturu, kao na primjer u oblasti vodosnabdjevanja, zatim na saniranje oštećenih zgrada, dakle na ono što je bilo potrebno BiH nakon ratnog perioda. Sada više nije potrebno da dajemo donacije. Bosna i Hercegovina ima svoje kapacitete da se, recimo, kroz funkcionalan poreski sistem koji ovdje postoji, dakle novcem poreskih obveznika, brine za svoje građane.
Austrijska pomoć sad se više fokusira na podršku samoodrživosti, a ne na direktne donacije.
Projekti su fokusirani na mlade ljude, obrazovanje, priladgodbu obrazavanja potrebama tržišta rada, što može značajno doprinijeti smanjenju nezaposlenosti mladih u BiH i mnogima dati bolju perspektivu za budućnost.
Nedavno smo počeli projekat, u okviru kojeg pozivamo mlade novinare u studijsku posjetu Austriji koja im omogućava napredak u profesionalnom razvoju, korisne kontakte i razmjenu iskustva sa kolegama. Kao drugi primjer bih spomenula finansiranje studije za uvođenje sistema kategorizacije osoba sa tjelesnim invaliditetom po međunarodno važećim kriterijima, kao pilot projekat koji će se realizovati za područje grada Banjaluka.
ONASA: BiH bilježi sve veći broj odlazaka visokoobrazovanih mladih iz države. Koje su vaše preporuke da se taj trend zaustavi?
HARTMANN: Kretanje, odnosno mobilnost mladih ljudi je nešto što mi promovišemo. To je mobilnost u smislu da mladi ljudi idu vani da studiraju ili da stiču nova iskustva na poslu.
To što sada vidimo ovdje, da mladi ljudi emigriraju i da se ne vraćaju u svoju zemlju, je jako loš trend.
U isto vrijeme, Vaše pitanje se treba postaviti izabranim predstavnicima vlasti, oni moraju da odgovore na pitanje zašto ljudi odlaze.
Novi fenomen je, da čak i oni ljudi koji imaju posao odlaze, jer ne vide perspektivu ni za sebe ni za djecu. Prirodno je da roditelji žele da svojoj djeci obezbijede bolji život.
Dakle, problematika je mnogo šira, nije samo riječ o radnom mjestu, riječ je o uslovima života uopšte, tj. recimo, kako funkcioniše zdravstveni sistem, kakva je situacija sa okolišem, infrastrukturom, koliko su građani zadovoljni javnim uslugama, javnom administracijom…
Često čujemo da Austrija traži radnu snagu, što je i tačno, ali mi želimo da BiH kao buduća članica EU uslove života približi prosjeku u EU. Za taj zadatak su ovdje u zemlji potrebni dobro obrazovani ljudi.
Trend odlaska ne postoji samo u BiH, vidimo isti trend u čitavom regionu i moramo da se pitamo zašto je to tako.
ONASA: U BiH posluje dosta austrijskih firmi, koje su privredne grane najinteresantnije austrijskim privrednicima?
HARTMANN: Dinamiku određuju akteri vlasti u BiH, perspektiva već odavno postoji, ima diskusija u EU koliko brzo to može i mora da bude, ali buduće članstvo BiH u EU se ne dovodi u pitanje.
Svi vide da sve relativno sporo ide, ali više volim da pričam o pozitivnim stvarima, završeni su odgovori na upitnik Evropske komsije, što je bio jako veliki posao i nije bilo lako zbog strukture ove zemlje.
Zahvaljujući mehanizmu koordinacije, na koncu je bilo moguće da se upitnik kompletira. Završeni su odgovori i na dodatna pitanja, sad slijedi sljedeći korak, da se dobije mišljenje Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine za sljedeću fazu u procesu EU integracije. I tek poslije toga će sve članice EU, uzimajući u obzir političku situaciju u BiH, raspravljati o kandidatskom statusu.
Kako je rekao evropski komesar za proširenje Johannes Hahn, bez novog Vijeća ministara teško da će se vidjeti napredak, političari moraju da daju jasne signale, ne samo izjave da žele da rade na tom putu, nego da to i urade, da se vide rezultati.
OONASA: Bili ste na čelu OHR-a u Banjaluci, koliko Vam to iskustvo pomaže u obnašanju trenutne funkcije, te kakva bi danas trebala biti uloga međunarodne zajednice?
HARTMANN: Tri godine u Sarajevu i tri u Banjaluci su za mene bile jako korisne i vrijedne, i za sadašnji posao. Sada je fokus više na bilateralnim pitanjima i saradnji naše dvije zemlje.
Sama činjenica da razumijem jezik je velika prednost, kao i to, da sam upoznata sa nekim političkim kontekstima. Ukupno, ipak nije lako razumjeti strukturu i sistem u BiH. On jeste komplikovan, ali uz političku volju može da funkcioniše.
Što se tiče međunarodne zajednice, ona je znatno pomogla i dalje pomaže BiH.
Nakon rata, međunarodna zajednica je omogućilada se stvore i da profunkcionišu institucije u BiH. Takođe, međunarodna zajednica je imala i ima ulogu da javno reaguje kada legalni i politički potezi u BiH nisu u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima.
Sada, svi hoćemo da BiH bude samoodrživa, ne vidim da će zauvijek ostati ovdje iste međunarodne organizacije, to nije slučaj u drugim zemljama i neće biti ni ovdje. Smatram, ipak, da su međunarodne organizacije još uvijek potrebne BiH, ali i njihovo prisustvo indirektno zavisi od političke situacije u BiH.
ONASA: Koliko je BiH sa svojim kulturnim sadržajem prisutna u Austriji, obzirom da veliki broj bh. građana živi u Austriji?
HARTMANN: U Austriju su dolazili ljudi iz ovog regiona, najprije kao gastarbajteri, zatim je, u vrijeme i nakon rata, veliki broj ljudi, pa i cijelih porodica, svoj novi dom našao upravo u Austriji, mnogi od njih su danas Austrijanci, ima dosta studenata iz BiH na univerzitetima u Austriji, i danas dolazi dosta mladih ljudi da rade.
Postoji veliki broj bh. kulturnih društava u Austriji. Znam da Ambasada BiH u Beču ima veoma dobar uvid u njihove aktivnosti i kulturne sadržaje koji se nude. Dok sam radila u Beču rado sam posjećivala različite kulturne događaje sa sadržajima povezanim sa BiH.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
HARTMANN: Nezavisno novinarstvo jako je bitno u svim zemljama.
Često čujemo da su novinari ili neki mediji u vezi sa nekim strankama, ali takođe u BiH vidim da ima i novinara koji nastoje da zadrže profesionalni pristup i da se bore za dignitet profesije.
Novinarska profesija jako je odgovorna i zahtjevna, te smatram da novinari imaju ulogu kontrole u jednoj državi zbog čega moraju biti nezavisni.
Smatram da su novinari treći stub kontrole izvršne vlasti u jednoj zemlji, pored parlamenta i nezavisnog sudstva. To je njihova uloga i zbog toga moraju da budu kritični i da postavljaju možda i neprijatna pitanja predstavnicima vlasti. Ako novinari samo prate šta se dešava i ne insistiraju da dobiju jasne i konkretne odgovore, onda javnost neće imati dobru sliku šta se dešava u državi.
Agencija ONASA ili neki drugi mediji koji su nezavisni od određenih struktura vlasti ili neke političke stranke imaju mnogo više kredibiliteta u radu. (kraj)