Vijesti

MEMORIJALNI CENTAR SREBRENICA IZRADIO NACRT KALENDARA SJEĆANJA: ZAJEDNIČKI TEMELJ ZA SJEĆANJE NA UBIJENE I NESTALE






SARAJEVO, 28. NOVEMBAR (ONASA) – U okviru projekta “Istina, dijalog, budućnost”, Memorijalni centar Srebrenica je danas predstavio prvi Nacrt kalendara sjećanja, kojim ova institucija želi uspostaviti okvir za listu datuma sjećanja na rat i genocid u Bosni i Hercegovini, ali i postaviti okvir obilježavanju važnih međunarodnih datuma sjećanja na genocide, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.
“Koristimo ovu priliku da se zahvalimo svima koji su dali svoj doprinos dosadašnjoj izradi Nacrta kalendara sjećanja. Želimo pozvati predstavnike i predstavnice udruženja žrtava da daju svoje prijedloge za dopunu ovog dokumenta, kako bismo uspostavili okvir za međuetnički i međureligijski dijalog o zajedničkom okviru obilježavanju datuma sjećanja na žrtve”, poručila je Almasa Salihović, portparol Memorijalnog centra.
Nacrt kalendara sjećanja je poseban i po tome što je Memorijalni centar uz brojne datume stradanja bošnjačkog stanovništva širom BiH, napravio iskorak i uvrstio u svoj program datume sjećanja na zločine u Grabovici i na Kazanima, odajući poštu civilnim žrtvama hrvatske i srpske nacionalnosti. Dokument se smatra radnom verzijom koja će proći svoje dopune i dorade u javnoj raspravi do kraja ove godine. 
“Kao državna institucija koja nosi odgovornost za istraživanje i sjećanje na genocid nad Bošnjacima, smatramo da moramo biti predvodnik u stvaranju jedinstvenog pristupa suočavanju sa prošlošću. Ovaj Kalendar je početak tog procesa, koji želimo zaokružiti do marta 2024. godine sa jedinstvenom Platformom odbora za dijalog koja će objediniti sve aktere u tom procesu i osigurati da ponudimo adekvatne mehanizme kojim ćemo mi iz Srebrenice poslati poruku ostatku zemlje i bh. društvu u cjelini”, zaključila je Salihović.
Projekat “Istina, dijalog, budućnost” već tri godine, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, služi kao temelj istraživačkog i zagovaračkog rada Memorijalnog centra Srebrenica.
Iz rezultata rada ovog projekta potekla je i inicijativa te argumenti za uspostavu Odjela za istraživanje genocida i drugih izmjena zakonskog okvira koji uređuje status Memorijalnog centra. (kraj)