SARAJEVO, 9. APRILA (ONASA) – Vjernici katoličke vjeroispovijesti danas slave Uskrs, koji uz Božić, spada među najveće kršćanske praznike. Iskrsom se obilježava jedan od stubova kršćanske vjere, uskrsnuće Isusa Krista nakon njegovog raspeća na krstu.
Uskrs pada u nedjelju, međutim blagdan traje duže, jer pripreme i obilježavanje Uskrsa počinju još u četvrtak uvečer večernjom misom. Pripreme za Uskrs i u zapadnom i u istočnom kršćanstvu počinju korizmom. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica (Velika sedmica), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu prije uskršnje nedelje, što čini sveto trodnevlje. Prema kršćanskom vjerovanju Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Na Veliki četvrtak nema dnevnih misa, nego jedna večernja misa. Ta večernja misa u četvrtak vuče korijenje još od jevrejskog načina računanja praznika, kod kojih su se veliki blagdani počinjali slaviti večer ranije. Potom slijedi Veliki petak, a onda Velika subota koja prolazi u šutnji crkve, da bi uvečer uslijedilo Uskršnje bdijenje.
Simbol Uskrsa je jaje, koje predstavlja rađanje.
U zapadnom kršćanstvu prije Uskrsa prethodi korizma, period posta i pokore u pripremi za Uskrs, koji započinje u srijedu Pepela i traje 40 dana (ne računajući nedjelju). Tjedan prije Uskrsa, poznat kao Sveta sedmica, u kršćanskoj je tradiciji vrlo poseban.Zadnja tri dana prije Uskrsa su Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota (koji se ponekad naziva i Tiha subota).
Uskrs se slavi u nedelju koja slijedi nakon prvog punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice. Zbog toga Uskrs može biti na bilo koji datum između 21. marta i 25. aprila (razlika između vremena obilježavanja Uskrsa i Vaskrsa je zbog toga što katolici koriste gregorijanski kalendar, a neki pravoslavci julijanski kalendar).
Svim vjernicima koji slave Uskrs redakcija Agencije ONASA čestita ovaj veliki praznik.(kraj)