Razgovarala: Ajsela Mekić
SARAJEVO, 24. APRILA (ONASA) – Ambasador Republike Sjeverne Makedonije u BiH Ekrem Ebibi u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o saradnji između BiH i Sjeverne Makedonije na ekonomskom i političkom nivou, trgovinskoj razmjeni, putu BiH ka EU i članstvu u NATO, uspostavi aviolinije Sarajevo- Skoplje, te o epidemiji koronavirusa i trenutnoj situaciji
ONASA: Kako ocjenjujete saradnju između BiH i Sjeverne Makedonije na ekonomskom i političkom nivou?
EBIBI: Republiku Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu karakteriše visoki stupanj bilateralnih odnosa u svim oblastima i u svim nivoima bez otvorenih pitanja, odlična saradnja i interes za njeno intenziviranje. Visoki stepen međusobnog prijateljstva i razumijevanja, karakterišu velike sličnosti i tradicionalno snažno prijateljstvo, identični pogledi za pitanja razvoja međunarodne i regionalne saradnje, zajedničke strateške ciljeve, članstvo u EU i evroatlantskim strukturama. Na svim susretima u svim nivoima zajednička je konstatacija da postoji značajan napredak u odnosima dviju zemalja u proteklih dvije godine, u više oblasti od značaja građanima, kao što je međusobno priznavanje vozačkih dozvola, prelazak državne granice sa ličnim kartama i stvoreni su uslovi za bolju ekonomsku saradnju. Opredjeljenje Republike Sjeverne Makedonije je da još intenzivnije nastavi i unapređuje dobre prijateljske i partnerske odnose između naših dviju država. Prijateljstva i jačanje ekonomske saradnje omogućiti će ostvarivanje zajedničkog cilja, motivisanje mladih ljudi da ostanu da žive i rade u svojim rodnim zemljama. Sa kolegama iz oblasti privrede na svim nivoima saglasili smo da nam je potrebna aktivnija saradnja između naših dviju zemalja u dijelu povezivanja privrednih komora, kao i direktno između kompanija u oblasti poljoprivrede, prometa, turizma i u svim drugim oblastima od značaja za kvalitetan život građana.
ONASA: Koji je nivo trgovinske razmjene između BiH i Sjeverne Makedonije?
EBIBI:Ukupna trgovinska razmjena RSM-e sa BiH za 2019. godine bila je 150.461.624 eura, od čega izvoz RSM-e u BiH bio je 74.363.993 eura, a uvoz iz BiH 76.097.631 eura. Trgovinski saldo iznosio je 1.733.638 eura u korist BiH. Ovo nije dovoljno i treba se povećati. Ako su politički odnosi između naše dvije države odlični tada je potrebno još više intenzivirati ekonomsku saradnju u narednom razdoblju.
ONASA: BiH bilježi sve veći broj odlazaka visokoobrazovanih mladih iz države. Koje su vaše preporuke da se taj trend zaustavi?
EBIBI: Prije svega raduje fakt što u BiH postoji studija „Masovni odlazak mladih iz BiH: potraga za poslom ili bijeg od stvarnosti“, u cilju aktualiziranja i definiranja problema masovnog odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, pokušavajući otkriti stvarne uzročno posljedične veze odlaska mladih ljudi u potrazi za boljim i sigurnijim životom. Prema studiji i stvarnog života mladih ljudi, oni se isjeljavaju iz više razloga: sigurnosnih, ekonomskih (potraga za poslom), zbog boljih uslova života sa većim životnim standardima i potrebe za ličnu i porodičnu budućnost. Za BiH zabrinjavajuće je to što stopa njene emigracije (44.5%) je veća čak od Albanije (43,6%) i što državu napuštaju kompletne porodice i skoro 30% visokoobrazovanih ljudi. Ja smatram da ako hoćemo iskorijeniti jedan fenomen, događaj ili pojavu uopće, moramo uložiti više napora u otkrivanju uzročnika tih pojava i nakon toga produžiti sa ostvarivanjem novih boljih uslova kako ne bi se ponovili. Znači, mora se raditi intenzivnije u poboljšanju funkcionalnosti državnog sistema, umanjiti korupciju i nepotizam. Puno političkih lidera izjavljuju da “svijet i budućnost ostaje mladima” a sa druge strane kao moćnici ne otvaraju nova radna mjesta i ne angažuju mladi kadar u upravljanju državnim strukturama. Međutim, pojava Emigracija – Imigracija, kao globalni fenomen, osim spomenutih razloga, motivirana je i ljudskom pohlepom za boljim, ugodnijim i luksuznijim životom.
ONASA: Po Vašem mišljenju, s kojom dinamikom se put BiH ka EU i članstvu u NATO razvija?
EBIBI: Mislim da se put BiH ka članstva EU i NATO razvija veoma sporo. Odgovornost za sporo napredovanje europskih i euroatlantskih procesa BiH trebaju podijeliti i same bh. političke strukture sa vodstvom EU i NATO Saveza.Trebamo praviti malu digresiju između puta ka EU i ka NATO članstva. Mislim da je NATO proces vrlo važan za BiH, jer znači mir, stabilnost, ekonomski razvoj, nova ulaganja i dobru saradnju na globalnom nivou. Uprkos neprihvatanju od strane entiteta Republike Srpske, koji se zalaže za vojnu neutralnost i smanjenje oružanih snaga BiH, krajem 2019., Predsjedništvo BiH je uspjelo postići konsenzus o planu reformske suradnje sа NATO Savezom. BiH je 29. maja 2019. od Europske komisije dobila pozitivnu preporuku o statusu kandidata. Za dobivanje statusa kandidata, BiH se preporučuje da poduzme mjere kako bi se ispunili prioriteti EU, te potiče Vijeće ministara BiH da ispunjava svoje obaveze suglasno Ustavu BiH i u koordinaciji sа međunarodnom zajednicom u duhu Dejtonskog međunarodnog sporazuma. Izjave šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, “da je EU najbolje rješenje za BiH, ali i EU je nepotpuna bez BiH i regije” kao i preporuke o ispunjavanju reformi BiH u pravosuđu, Izbornom zakonodavstvu, poštovanju ljudskih prava, jačanju ekonomskih kapaciteta BiH, reforme u zdravstvenom sistemu itd. ulivaju veliki optimizam za put BiH ka EU. Vjerujem da, pored političko sigurnosne stabilnosti i podizanja ekonomsko – finansijskih standarda, potrebno je ispuniti i političke i demokratske standarde, prema preporukama Europske komisije, jer članice EU i NATO-a odluke usvajaju sа konsenzusom, a zemlje koje teže integraciji trebaju zatvoriti unutrašnje nesporazume kao i otvorena pitanja sa susjedima.
ONASA: Obzirom da ste već zemja članica NATO Saveza koliko vaše iskustvo može pomoći BiH da ubrza svoj put prema NATO Savezu?
EBIBI: Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku u ime državnog vodstva Sjeverne Makedonije, Ambasade i u svoje ime, da se još jednom zahvalim rukovodstvu NATO-a i svim državama NATO članicama koje su podržale i pomogle našim težnjama da postanemo punopravna zemlja članica ove najveće svjetske vojne i političke organizacije. Zahvalni smo što je moja zemlja ostvarila svoj najveći san i postala punopravna članica NATO-ove porodice od 30 nacija i gotovo milijardu ljudi. Moram istaći da je moja zemlja od sigurnosnog korisnika u kratkom vremenu prerasla u pouzdanog i kompatibilnog partnera Alijanse, koji aktivno doprinosi mirovnim misijama NATO-a, EU-a i UN-a u regiji i svijetu. Nakon ratifikacije protokola o članstvu u NATO Republike Sjeverne Makedonije u Senatu Kraljevine Španjolske, 18.03.2020. i deponiranja instrumenta za pristupanje Sjevernoatlantskom paktu u State Departmentu 27.03.2020, naša država je službeno postala 30. članica Saveza. Svečana ceremonija podizanja zastave Republike Sjeverne Makedonije ispred sjedišta NATO-a u Briselu bila je 30.03.2020. Mislim da za Sjevernu Makedoniju članstvo u NATO-u je veoma važan elemenat, jer to je bio jedan od tri strateška prioriteta vanjske politike zemlje. Imali smo opšti stranački i politički konsenzus o članstvu u NATO-u, propraćen snažnom podrškom građana. Parlament Sjeverne Makedonije još 1993. godine je usvojio Rezoluciju o članstvo zemlje u NATO-u i EU. Naravno to znači i mir, stabilnost, privredni razvoj, nova ulaganja i dobru saradnju na regionalnom i globalnom nivou. U okviru Jadranske povelje daje doprinos daljnjem razvoju stabilnog sigurnosnog i ekonomskog prosperiteta regije. Naša Vlada, Ministarstvo odbrane i druge nadležne institucije su spremni da svoja iskustva prenesu institucijama Bosne i Hercegovine, u procesu pristupanja BiH u NATO.
ONASA: Iako BiH i Sjeverna Makedonija nemaju otvorenih pitanja, postoji prostor za poboljšanje ekonomske saradnje, a kao potreba nameće se i uspostavljanje aviolinije između Sarajeva i Skoplja. Kada bi se mogla očekivati uspostava aviolinije?
EBIBI: Sa Stašom Košarcem, ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Vojinom Mitrovićem, ministrom prometa i komunikacija, sa predstavnicima privrednih komora na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, kao i sa puno drugih domaćih sagovornika, složili smo se da je prioritet Regiona infrastrukturno povezivanje – putno, željezničko, vazdušno i pomorsko-riječno, kao i telekomunikacijsko. Pozdravljamo inicijativu BiH za otvaranje zajedničkih graničnih prelaza sa susjednim zemljama (proces koji je RS Makedonija već otpočela) jer će doprinijeti bržem protoku ljudi i dobara u Regionu. Aviolinija je zajednički interes za povezivanje glavnih gradova naših zemalja, istražujemo potencijalne niskobudžetske aviokompanije, ali i druge koji bi prijavili interes. Ipak, otvaranje aviolinije je poslovna odluka ekonomskog operatera, no nadamo se da zajedničkim zalaganjem institucija obje zemalje i podrškom državnim subvencijama uspjeti da uspostavimo redovnu avioliniju između Sarajeva i Skoplja. Otvoreni smo za ideje i sugestije. Ambasada, kako bi dodatno intenzivirala i produbila ekonomsku saradnju, započela je proces pronalaženja odgovarajućih kandidata i otvaranja počasnih konzularnih predstavništva RSM-e u BiH, otvaranju izravne aviolinije između Skoplja i Sarajeva, animiranje velikih bh. kompanija za suradnju sa subjekatima iz RS Makedonije, organizacija nastupa naših kompanija na sajamskim manifestacijama u BiH i obratno, kao i unapređenje saradnje u oblasti turizma. U tom pravcu, usaglašeni su i spremni su za potpisivanje: Sporazum o ekonomskoj saradnji i Sporazum o saradnji u oblasti turizma između Vlade Republike Sjeverne Makedonije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
ONASA: Koliko je BiH sa svojim kulturnim sadržajem prisutna u Sjevernoj Makedoniji, obzirom na malu geografsku udaljenost?
EBIBI: Ministarstvo kulture, Akademija nauka i umjetnosti Republike Sjeverne Makedonije i druge institucije iz oblasti kulture, kao Makedonski narodni teatar i Makedonska opera i balet, svesrdno su podržali brojne aktivnosti Ambasade Bosne i Hercegovine u Skoplju za promociji bh. kulture u Makedoniji protekle tri godine. Naša Ambasada i Ambasada BiH u Skoplju sa ministarstvima kulture saglasni su da je saradnja Bosne i Hercegovine i Republike Sjeverne Makedonije u oblasti kulture, kako kroz saradnju nadležnih ministarstava i proširenje pravnog okvira, tako i kroz saradnju uglednih institucija kulture i međunarodnih festivala, intenzivirana na svim nivoima i očekujemo da će pozitivan trend biti nastavljen i u budućnosti.Ambasada je pokrenula inicijativu za uzajamno otvaranje kulturno-informativnih centara u Sarajevu i Skoplju, koja je u fazi realizacije, što će doprinijeti daljem produbljenju saradnje u oblasti kulture između dviju prijateljskih zemalja.Takođe, htio bih napomenuti da Republiku Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu u oblasti kulture povezuju i zajedničko historijsko naslijeđe, od davnih vremena preko otomanskog naslijeđa do perioda življenja u zajedničkoj državi. Kulturna saradnja je prevazišla sve prepreke.
ONASA: I u Sjevernoj Makedoniji poduzete su mjere povodom suzbijanja epidemije koronavirusa, kakva je trenutna situacija?
EBIBI: Republika Sjeverna Makedonija 13. marta, zbog korone virusa COVID-9, proglasila je vanredno stanje koje je produženo za još mjesec dana do 19.05. 2020. Do 20.04.2020, ima potvrđeno slučajeva 1225 zaraženih osoba, 179 osoba su izliječene, ima 51 smrtnih slučajeva i trenutno 977 aktivnih slučajeva. Očekujemo, u zavisnosti od situacije i procjena Ministarstva zdravlja i drugih nadležnih institucija, postepeno ublaživanje restriktivnih mjera u prestojećem periodu. Premijer Oliver Spasovski i ministar zdravlja Venko Filipce rekli su da vlada priprema ozbiljan plan za povratak u normalu i izrazili su optimizam da dosad poduzete mjere daju rezultate. Moja zemlja je takođe od članica NATO-a zatražila da se, u uslovima vanrednog stanja, aktiviraju mehanizmi civilne zaštite u Euroatlantskom centru za koordinovanu reakciju u slučajevima katastrofe. Kako bi se lakše i efikasnije prevladale ekonomske posljedice coronavirusa, Vlada Sjeverne Makedonije postavila je prioritetne i jasne ciljeve da se spasi svako radno mjesto i svaka kompanija. U tom pravcu je usvojena Uredba sa zakonskom snagom koja predviđa oslobađanje od plaćanja iznosa avansa poreza na dohodak i poreza na dobit za mjesece mart, april i maj 2020. godine. A iste su namijenjeni i pravnim osobama koje su direktno pogođene corona krizom.Već su odobrena 254 kredita malim, mikro i srednjim preduzećima iz beskamatne kreditne linije Razvojne banke. U toku je drugi paket ekonomskih mjera koji uključuje 235 eura mjesečno po zaposlenom, pomoć sportistima 235 eura, pomoć umjetnicima i novčanu naknadu za građane koji su zbog krize ostali bez posla.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
EBIBI: EBIBI: U današnjim dinamičnim i vanrednim uslovima pandemije, ljudi su se pretvorili u uši i baš kao što učenici očekuju da im nastavnici ispričaju nešto važno o životu, okolini i pandemiji, tako i oni svu svoju pažnju posvećuju medijima u iščekivanju nekih ohrabrujućih, vjerodostojnih i objektivnih vijesti. Bosna i Hercegovina nalazi se na 58. mjestu u svijetu prema indexu slobode medija, objavila je organizacija Reporteri bez granica (RSF). BiH je u odnosu na prošlu godinu napredovala za pet mjesta. Posebno treba istaći da se ispod BiH na listi novinarskih sloboda našlo pet zemalja članica EU (Hrvatska, Poljska, Grčka, Malta, Mađarska). Mediji, ukoliko su nepristrasni, objektivni i pravovremeni u svojim izvještavanjima oni mogu direktno uticati na razvoj demokratskog društva. Smatram da u BiH postoji određeni stepen objektivnosti i nezavisnosti uređivačke politike novinarstva uprkos teškoj finansijskoj situaciji. Meni je drago što je ONASA renomirana novinska agencija, koja daje značajan doprinos razvoju demokratije i nezavisnog novinarstva u BiH svojim objektivnim i nepristrasnim pristupom i da danas ljudi od njenih informacija mogu prepoznati što je to što je ispravno, tačno, istinito u cilju općeg napretka i dobrobiti države i društva. (kraj)