Razgovarala: Ajsela MEKIĆ
SARAJEVO, 5. DECEMBRA (ONASA) – Predsjednik Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH Miro Džakula, u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o prihodima od indirektnih poreza u 2017. godini, o novom Prijedlogu zakona PDV-a, koliko UNO izdvaja na infrastrukturu, te kako spriječiti “sivu ekonomiju” u BiH.
ONASA: Prihodi od indirektnih poreza u 2017. godini sad su značajno veći u odnosu na isti period 2016. godine, kako je postignut ovaj porast prihoda?
DŽAKULA: Točno je i evo prvi put iznosimo informaciju da smo u jedanaest mjeseci 2017. godine prikupili rekordnih šest milijardi i 477 milijuna KM neizravnih prihoda i veći su za 428 milijuna KM ili 7,07 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine kada su iznosili šest milijardi i 49 millijuna KM. UNO je u razdoblju od 1. siječnja do 30. studenog 2017. godine gospodarstvu vratila milijardu i 180 milijuna KM što je za 180 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u razdoblju od 1. siječnja do 30. studenog 2017. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su pet milijardi i 297 milijuna KM i veći su za 247 milijuna KM u odnosu na prihode koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili u istom razdoblju 2016. godine. U studenom 2017. godine prikupljeno je 631 milijun KM neizravnih poreza što je za 41 milijun KM više u odnosu na studeni 2016. godine.
ONASA: Šta novi Prijedlog zakona o PDV -a nudi našim građanima, da li će biti olakšica za privredna društva, te koje su njegove prednosti a koje su mu mane i da li postoji mogućnost ukidanja PDV-a na osnovne životne namirnice?
DŽAKULA: Osnovni razlog za donošenje novoga Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) je da se izvrši potpuno usklađivanje i harmonizacija s propisima Europske unije (EU) koji reguliraju sustav plaćanja poreza na dodanu vrijednost, čime će se stvoriti uvjeti za brzu, učinkovitu i dosljednu implementaciju europskih pravila u praksi, što je i jedna od obveza preuzetih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Europske zajednice i njenih članica i Bosne i Hercegovine. Prethodno navedeno podrazumijeva potrebu usklađivanja s poreznim institutima koji se preuzimaju iz Direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. godine, uključujući sve kasnije izmjene i dopune iste. Pri izradi Prednacrta Zakona o porezu na dodanu vrijednost izvršen je značajan broj izmjena odredaba sadašnjeg zakona u cilju usklađivanja nedosljednosti s odgovarajućim pravnim pojmovima, kao i jezičko usklađivanje termina kojim se otklanja mogućnost različitog tumačenja pojedinih odredbi, a što doprinosi olakšavanju u pravilnom ispunjenju obveza i ostvarivanju prava na povrata gospodarskih društava. Posebno treba ukazati na to da izmjenama odredbi koje reguliraju pravo na povrat stranim pravnim osobama, iako je isto vezano odredbom recioprociteta, znatno je prošireno u odnosu na postojeći zakon i doprinosi većoj mogućnosti ostvarivanja povrata naših gospodarskih društava u drugim državama. U pogledu oslobađanja od plaćanja PDV zadržan je postojeći princip oslobađanja transakcija od javnog interesa (usluga i s njima neposredno povezanih prometa dobara), što je obveza i u potpunosti sukladno Direktivi. Prema Direktivi nema mogućnosti oslobađanja za osnovne životne namirnice nego samo mogućnost snižene stope, što nameće pitanje uvođenja dvije ili više stopa.
ONASA:Da li će novi zakon PDV-a donijeti pomjeranje roka za plaćanje PDV-a i smanjenje dnevne zatezne kamatne stope za kašnjenje u plaćanju, te kad bi trebao da novi zakon stupi na snagu?
DŽAKULA: Promjena roka za plaćanje PDV-a je u proteklom razdoblju nekoliko puta inicirana, pri čemu je uvijek zauziman stav da dana inicijativa nije prihvatljiva. Izmjena roka za plaćanje PDV-a sa 10. na posljednji dan u mjesecu po isteku poreznog perioda, odnosno prethodnog mjeseca, zahtijevala bi promjene brojnih zakonskih i podzakonskih akata kao i promjene poslovnih procesa u administraciji. Pomjeranje roka plaćanja za sobom povlači i izmjene u smislu potrebe produženja roka za povrat PDV-a u odnosu na sada važeći, čime bi se otežalo poslovanje urednom poreznom obvezniku. Nije sporno da se nacionalnim zakonodavstvom reguliraju rokovi plaćanja PDV-a, što daje mogućnost različitih pristupa u drugim državama. Međutim, činjenica je da pomjeranje roka plaćanja PDV-a sa sredine mjeseca na kraj mjeseca ne može značajno doprinjeti likvidnosti poslovnih subjekata, a uvođenje takve izmjene u već uspostavljenom sustavu obračuna i naplate PDV-a, sasvim sigurno bi zahtijevalo značajne troškove njegovog uvođenja, te na početku primjene izazvalo veliki poremećaj u naplati, a time i raspodjeli ostvarenih prihoda, kao i pravovremenom izvršavanju obveza koje proizlaze iz raspodjele prikupljenih prihoda po toj osnovi. Kamate zbog nepravovremenog plaćanja nisu predmet odredba Zakona o PDV nego predmet Zakona o postupku neizravnog oporezivanja. Mišljenja smo da visinu stope zatezne kamate i inicijativu za njeno smanjenje treba posmatrati kroz principe na kojim počiva uopće uvođenje instituta zatezne kamate u sustav neizravnog oporezivanja, a koji se ogledaju u tome da ista predstavlja kaznu za dužnika zbog njegovog kašnjenja uplate neizravnih poreza, te da pruža osnovu da javni prihodi budu realno nadoknađeni bez obzira na dužinu prekoračenja roka za uplatu. Također, visina zatezne kamate izravno utiče na dužnika da plaćanje neizravnih poreza vrši na vrijeme, što znači da ima podsticajni karakter i predstavlja značajan mehanizam za osiguravanje redovitog priliva sredstava. Stoga, smatramo da bi daljnje smanjenje stope zatezne kamate sasvim sigurno narušilo navedene principe i značaj ovoga instrumenta kao mjere osiguranja pravovremene naplate prihoda po osnovi neizravnih poreza u njegovom punom iznosu i izravno se odrazilo na buduće prilive sredstava.
ONASA: Da li i kada možemo očekivati plaćanje PDV-a nakon naplate faktura?
DŽAKULA: U svezi s prijedlogom da se plaćanje PDV vrši po naplaćenoj realizaciji UNO je u više navrata iskazala stav kojim ne podržava takav prijedlog, odnosno podsticaj u poboljšanju likvidnosti na ovaj način. Naime, promjena Zakona o PDV i uvođenje sustava obračuna i plaćanja PDV-a po naplaćenim računima, umjesto po izdanim računima, zahtijevala bi drugačiji pristup u prikupljanju, obradi i kontroli podataka obveznika kojim bi bilo odobreno ovakvo postupanje, što bi predstavljalo složeniji način vršenja nadzora nad zakonitošću rada poreznih obveznika, te povećanje administracije u cilju sprječavanja porezne evazije. U svezi s naprijed navedenim, smatramo za potrebnim istaći da je iz prakse okolnih zemalja vidljivo da je uzak krug obveznika koji ispunjavaju uvjete kojim bi bio odobren ovaj način plaćanja PDV, čime se gubi značaj takve izmjene, pogotovo u našem sustavu razdvojenih izravnih i neizravnih poreza, te određenja visine praga oporezivosti za obvezni ulazak u sustav (s tendecijom njegovog uvećanja u idućem razdoblju). Ovim se želi naglasiti da određeni porezni obveznici koji bi ulazili u ovu kategoriju su najvjerojatnije registrirani po sustavu dragovoljne registracije, odnosno prema važećim propisima nisu morali biti u sustavu, već je registracija izvršena po njihovom zahtjevu. U kontekstu navedenoga, potrebno je imati u vidu da i kada bi se uveo predloženi sustav naplate PDV-a, u cilju sprječavanja evazije, normativno bi se morao definirati rok u kojem bi se izvršio obračun i plaćanje PDV, neovisno od toga da li je naplata potraživanja izvršena. Uvođenjem sustava plaćanja po naplaćenim računima, podstakla bi se daljnja nelikvidnost poreznih obveznika i gospodarstva u cjelini, te značajno narušila neutralnost PDV-a u odnosu na cjelokupno poslovanje. Ujedno napominjemo da poduzimanje mjera na osiguranju likvidnosti i riziku u financijskom poslovanju su predmet reguliranja drugih zakona kao što je zakon o financijskom poslovanju kojima su ograničeni rokovi za izvršenje novčanih obveza, kao i posljedice dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza. Posebno naglašavamo da je nelikvidnost, obveze i rokovi plaćanja, regulirana zakonom na entitetskoj razini i da izmjene Zakona o PDV-u ne mogu biti osnova za utvrđivanje roka plaćanja koji proizilazi iz nastalog obligacionog odnosa subjekta koji sudjeluje u danom prometu. Međutim, smatramo za potrebnim istaknuti da UNO je također usmjerena na poboljšanje stanju u likvidnosti, odnosno naplati potraživanja te je tom cilju kroz odredbe Prednacrta Zakona o PDV uvjetovala obvezu ispravka ulaznog PDV obvezniku koji u zadanom roku ne plati svoje dugovanje dobavljaču.
ONASA: Koji su najveći problemi sa kojima se susreće Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) BiH zbog nemogućnosti redovne napalate PDV-a?
DŽAKULA: UNO ima dosta dobru redovitu naplatu svih neizravnih poreza, pa tako i PDV. Problemi s kojima se UNO po pitanju naplate PDV susreće najčešće proizlaze iz situacija u kojima je nad obveznicima otvoren stečajni postupak čime se (na isti način kao i ostali povjeritelji) gubi u određenom dijelu mogućnost naplate.
ONASA: Osim oslobađanja plaćanja carine na uvoz mašina, neke od najvažnijih novina u novom zakonu o carinskoj politici su elektronski postupak provoza i elektronsko podnošenje carinskih prijava. Možete li nam reći nešto više o tome?
DŽAKULA: Novim carinskim propisima, tj. Zakonom o carinskoj politici u BiH i njegovim provedbenim propisom po prvi put je uređen elektronski provozni postupak tkz. NCTS. To je novi kompjuterizirani provozni postupak (New Computerised Transit System) bez papira, a temelji se na elektronskom podnošenju provoznih deklaracija i na elektronskoj razmjeni podataka putem elektronskih poruka svih sudionika u provoznom postupku, uz uporabu elektronskog potpisa. Poruke zamjenjuju provozna dokumenta u papirnom obliku, kao i neke formalnosti starog (papirnog) provoznog sustava. Brojne su prednosti primjene NCTS-a na nacionalnoj razini tj. u Bosni i Hercegovini: · prvi carinski postupak e-carine u Bosni i Hercegovini, dakle provedba jednog od carinskih postupaka bez papira · elektronski potpisane provozne deklaracije i elektronske poruke u sustavu provoza · primjena elektronskog potpisa u carinskom poslovanju · on-line povezani svi carinski uredi nadležni za postupak provoza · nema papirnih dokumenata, osim pratećeg provoznog dokumenta otiskanog na temelju podataka iz elektronske provozne deklaracije · gospodarski subjekti (špediteri, firme, …) šalju provozne deklaracije elektronskim putem · postepeno prilagođavanje gospodarstvenika i carinskih službenika za primjenu elektronskog poslovanja u sustavu e-carina · brže, jeftinije, sigurnije i jednostavnije kretanje roba, a time i ubrzanje prometa na granici · omogućava nadzor nad kretanjem pošiljke · jednostavnije i brža provedba okončanje postupka provoza · smanjenje broja carinskih barijera između gospodarstvenika i trgovinskih partnera · smanjenje troškova prijevoza robe u vanjskotrgovinskoj razmjeni · automatsko, i brže, zaduživanje i razduživanje jamstva u postupku provoza · glavni obveznik je elektronski obaviješten o zaključenju provoznog postupka Uvođenje u primjenu NCTS-a i njegovo korištenje najmanje godinu dana u Bosni i Hercegovini je uvjet za pristupanje BiH Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku, a za pristupanje Europskpoj uniji uvjet je da je Bosna i Hercegovina potpisnica te Konvencije. Tek pristupanjem toj konvenciji BiH ulazi u zajednički provozni postupak na razini te konvencije. U NCTS na razini navedene konvencije kretanje jedne pošiljke odvija se jednim elektronskim provoznim postupkom od polaznog do odredišnog carinskog ureda kroz države članice Konvencije (sada se primjenjuje u 35 država, a to su 28 država članice EU i sedam drugih država koje su članice te konvencije: Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska, Turska, Makedonija i Srbija). Također novi carinski propisi daju mogućnost uvođenja u primjenu i elektronskih (bezpapirnih) deklaracija i u uvoznim i izvoznim postupcima uz također uporabu elektronskog potpisa. Prema novom Zakonu o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini i novoj Odluci o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih pristojbi (koja je upućena u proceduru donošenja), oprema za proizvodnju koja se ne proizvodi u Bosni i Hercegovini, koja se uvozi za novu ili proširenje postojeće proizvodnje, moderniziranje proizvodnje, uvođenje nove odnosno osuvremenjenje postojeće proizvodne tehnologije, a kojom se obavlja neposredna proizvodna djelatnost može biti oslobođena od plaćanja uvoznih pristojbi (carine), na zahtjev. To će gospodarskim subjektima biti značajna pogodnost za njihovo poslovanje u financijskom smislu jer mogu (na njihov zahtjev) koristiti oslobađanje od plaćanja iznosa carine na vrijednost navedene opreme pri uvozu. U svezi predmetnih pitanja, prema novoj Odluci o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih pristojbi (koja je upućena u proceduru donošenja) predviđena su sljedeća oslobađanja: Za građane kada ulaze u BiH predviđeno je oslobađanje od plaćanja uvoznih pristojbi na vrijednost nekomercijalne robe do 300 KM po putniku i danu, neovisno od vrste prijevoznog sredstva kojim putnik putuje. Od plaćanja uvoznih pristojbi oslobađa se roba vrijednosti do 300 KM sadržana u pošiljci poslanoj izravno iz druge države primatelju u Bosni i Hercegovini. Sada je takvo oslobađanje od plaćanja uvoznih pristojbi propisano na vrijednost robe do 50 KM. Od plaćanja uvoznih pristojbi oslobađa se roba nekomercijalnog karaktera sadržana u pošiljci koju besplatno šalje fizička osoba iz druge države fizičkoj osobi u Bosni i Hercegovini na robu vrijednosti do 90 KM po pošiljci. U svrhu primjene ovoga oslobađanja, “pošiljke nekomercijalnog karaktera” smatraju se povremene pošiljke koje sadrže isključivo robu namijenjenu osobnoj uporabi ili uporabi članova kućanstva korisnika oslobađanja, koja po svojoj vrsti i količini ukazuje da se ne radi o komercijalnom karakteru i da ih je pošiljatelj primatelju poslao besplatno.
ONASA: Kako spriječiti “sivu ekonomiju” u BiH, te koliko je ona zastupljena na našim prostorima?
DŽAKULA: Siva ekonomija je prisutna u BiH kao što je prisutna i zemljama u okruženju i zemljama Europske unije. Nažalost, u BiH nikad nije urađena dovoljno stručna i činjenična analiza o količini sive ekonomije. Uvođenje poreza na dodanu vrijednost koji je zamijenio porez na promet, svakako je jedan dobar dio sive ekonomije prebacio u realnu. Fiskalizacija cijele države trebala bi biti još jedan korak u smanjenju sive ekonomije. Nažalost to nije slučaj. I danas imamo situaciju da u Distriktu Brčko nikad nije provedena fiskalizacija i često se dešava da se upravo koz pravne osobe registrirane u ovom dijelu BiH provode značajne poslovne aktivnosti potpuno izvan zakonskih okvira. To pokazuju i rezultati o količinama oduzete robe koja se ilegalno prodavala, a koju su službenici grupa za sprječavanje krijumčarenja i prekršaja UNO oduzimali u ovoj, ali i u svim ranijim godinama. Osim kvalitetne zakonske regulative sve agencije za provođenje zakona i nadzora nad tržistem moraju učiniti više u sprječavanju sive zone poslovanja. Mi kao Uprava imamo konstantan rast prihoda, i značajne aktivnosti na terenu gdje su oduzete velike količine razne robe koje su se suprotno zakonskim propisima prodavale na tržištu BiH. Bilo bi dobro vidjeti i rezultate ostalih nadležnih tijela, prije svega entitetskih tržnih inspektorata, čija je nadležnost kontrola tržnica širom BIH i maloprodajnih objekata. Samo jednim kvalitetnim zajedničkim pristupom u sprječavanju nezakonitog poslovanja BiH može pružiti značajniji otpor sivom tržištu.
ONASA: Koliko Uprava za neizravno oporezivanje izdvaja na infrastrukturu i imate li u planu izgradnju novih graničnih prelaza?
DŽAKULA: UNO ima nadležnost za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza u BiH. U okviru proračunom odobrenih sredstava, koja nažalost nisu velika, pokušavamo stanje na graničnim prelazima dovesti na barem zadovoljavajuću razinu. Tijekom 2017.godine uradili smo zaista mnogo. Izvršena je rekonstrukcija i izgradnja novoga prelaza Ivanica u vrijednosti 1.850.000 KM, u tijeku su aktivnosti na izgradnji radova II faze izgradnje novog terminala i prelaza u Gradišci čija ukupna vrijednost iznosi 22,5 milijuna KM. U tijeku je izvođenje radova na izgradnji novoga objekta u Zračnoj luci Mostar, a rješavamo i imovinsko-pravne odnose nakon čega slijedi pribavljanje dozvola za izgradnju Zračne luke Tuzla. Pripremljena je tehnička dokumentacija i u tijeku je ishođenje dozvola i odobrenja za gradnju novoga graničnog prelaza Svilaj na Koridoru 5C. Pored Bijače ovo će biti najveći terminal i granični prelaz u BiH. U tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za igradnju graničnih prelaza Bratunac i Vardište, što nas čeka u 2018. godini. Ovisno o sredstvima koja Upravi budu na raspolaganju za kapitalna ulaganja u 2018. godini, planirali smo i izgradnju prelaza Doljani, Čepikuće, Orahov Do i Osoje.
ONASA: Kakve nas novine očekuju u 2018. godini, te kakvi su rezultati poslovanja UIO BiH u 2017. godini?
DŽAKULA: Najvažnija novost u 2018. godini je činjenica da će porezni obveznici svoje PDV i trošarinske prijave moći podnositi elektronskim putem. Mi ćemo sve velike porezne obveznike registrirati na novi e-portal Uprave do kraja ove godine i to predstavlja početak pružanja čitavog seta elekronskih usluga poreznim obveznicima. Siječanjska PDV prijava koja se mora podnijeti do 10. veljače 2018. moći će se podnijeti elektronskim putem. Isto vrijedi i za podnošenje trošarinskih prijava. Ovo se odnosi na velike porezne obveznike, dok će sve druge srednje i male kompanije tijekom 2018. godine podnositi zahtijeve za registraciju na e-portal, nakon čega će i te tvrtke moći koristiti elektronsko podnošenje prijava. Cilj nam je da do početka 2019. godine potpuno pređemo na elektronsku komunikaciju s poreznim obveznicima. Na ovaj način ćemo olakšati ispunjavanje obveza i pružiti bolji servis svim poreznim obveznicima registriranim u UNO.
ONASA: Kakva je saradnja UIO sa zemljama EU?
DŽAKULA: Uprava ima jako dobru suradnju s poreznim i carinskim upravama Regiona i EU. U UNO je u tijeku treći po redu Twinnig projekat koji se financira iz IPA sredstava, a putem kojeg s kolegama iz poreznih i carinskih uprava Austrije, Slovenije i Hrvatske usklađujemo svu legislativu sa standardima EU. Izaslanstvo EU u BiH je zaista velika podrška Upravi u smislu stručne pomoći i tehničkih i materijalnih resursa. Uz to, u tijeku je vrlo važan projekat s Poreznom upravom Švedske gdje želimo postići značajan napredak u segmentu promjene svijesti zaposlenih u UNO, u pružanju usluga poreznim obveznicima i analizi rizika. Pomoć nam pruža i Veleposlanstvo Velike Britanije financirajući projekat kojim želimo skratiti postupak registracije u sustav PDV-a i uvesti novi način kontrole poreznih obveznika poznatiji kao horizontalni monitoring. Uprava je korisnik i dva programa EU, a to su Fiscalis 2020 za poreze i Customs 2020 za carine, koje koristimo za studijske posjete i slanje naših službenika na radionice gdje se stiču nova znanja i razmjenjuju iskustva s kolegama iz EU. Na kraju svakako moram spomenuti i MMF koji nam nastoji pomoći da sve poslovne procese u Upravi optimaliziramo.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
DŽAKULA: Neovisno novinarstvo, bazirano na činjenicama, moralo bi biti jedan od stubova za razvoj društva u cjelini. U tom smislu mediji bi zaista trebali biti izvan bilo kakavih političkih i ekonomskih utjecaja. Građanima prenijeti samo istinito činjenično stanje, a svaki gledatelj ili čitatelj sam treba stvoriti sliku o određenoj temi ili događaju. Što se tiče institucija vlasti, mišljenja sam da svi trebaju biti puno više otvoreni i transparentni. Od dolaska na čelo Uprave, zajedno sa svojim timom, zalažemo se da pružimo točnu i objektivnu informaciju na svako postavljeno pitanje, bez obzira da li je ono upućeno od strane politike, institucija vlasti, novinara, ili sasvim običnog građanina. U tom pravcu transparentnosti trebali bi se svi kretati i jedino na takav način možemo doći do razvoja demoratskog društva u državi. Agencija ONASA ima veliki uticaj na nezavisno novinarstvo, između ostalog, olakšava drugima da se bave novinarstvom na način na koji to ona radi. Mislim da ima ovdje mnogo otpora tuđim željama da se novinarstvo stavi pod nečiji uticaj, a od velike je važnosti nezavisno novinarstvo za razvoj demokratskog društva i svih onih vrijednosti kojim težimo. (kraj)