INTERVJU: MAHMUTAGIĆ MIRSAD, NAČELNIK OPĆINE MAGLAJ
Razgovarala: Emina Osmanbegović
SARAJEVO, 16. MARTA (ONASA) – Načelnik Općine Maglaj Mirsad Mahmutagić, u intervjuu za Agenciju ONASA između ostalog govori o prioritetnim zadacima u svom mandatu, procesu oporavka od prirodnih nepogoda iz 2014. godine, turizmu i međunarodnoj saradnji sa investitorima.
ONASA: Kakvo je trenutno stanje i kvalitet života u Općini Maglaj?
MAHMUTAGIĆ: Nije baš za pohvaliti se, prije svega socio-ekonomsko stanje u općini Maglaj nije zadovoljavajuće. Osim toga treba reći da na području Maglaja imamo problema u putnoj i komunalnoj infrastrukturi, cijelo područje općine nije obezbjeđeno pitkom vodom, niti su izgrađeni kanalizacioni sistemi. Imamo oko 6.000 nezaposlenih i otprilike toliko i uposlenih. Ako se nezaposlenim doda još i cifra onih koji su brisani sa evidencije nezaposlenih, a koji su otišli izvan Maglaja ‘trbuhom za kruhom’, jer se nisu redovno javljali na Biro, ta brojka je još veća. Treba napomenuti da je nakon 2014. godine i prirodnih nepogoda koje su zadesile općinu, zahvaljujući ljudima dobre volje i raznim donatorima dosta toga sanirano i obnovljeno, ali i da je pred nama još mnogo posla na stvaranju osnovnih životnih uvjeta.
ONASA: Koji su planirani projekti za tekuću godinu i koji su prioritetni zadaci u Vašem mandatu?
MAHMUTAGIĆ: Treba, prije svega, napomenuti da sam na ovoj funkciji tek četiri mjeseca što znači da sam tek stigao izvršiti određene analize i provjere. Kada su u pitanju projekti za ovu godinu moramo riješiti određene infrastrukturne probleme u samom gradu. Vrlo brzo moramo riješiti problem blokade ulaska i izlaska u grad koje se dešavaju tokom jačih padavina zbog nakupljanja oborinskih voda na sjevernom i na južnom ulazu. Vrlo brzo ćemo ići u rješavanje sjevernog ulaza, a u sklopu rekonstrukcije ulice Srebreničkih žrtava rata, riješit ćemo i južni ulaz. Kada sam preuzeo funkciju načelnika zatekao sam, odnosno živio sam u gradu, gdje je zapravo ‘zona sumraka’ u samom centru Maglaja. Većina ulične rasvjete nije bila u funkciji, čak niti u zonama oko škola. Vrlo je zapuštena i zastarjela instalacija, kao i energetski neefikasna. To je također jedan od prioriteta tokom ove godine da bismo enormne utroške smanjili na prihvatljiv nivo, uz energetski efikasnu javnu rasvjetu. Imamo još projekata koji su u planu tokom ove godine na području općine, ali ih ne bi sad nabrajao dok ne zaokružimo finansijski dio. Planiram rekonstrukciju i modernizaciju općinske administracije. Uvođenje efikasnijeg poslovanja i kroz mjere štednje, povećati stepen realizacije projekata. Moram ovdje istaći da imamo još priličan broj infrastrukturnih projekata , kao i rekonstrukcije stambenih objekata oštećenih u poplavama i klizištima koji nisu sanirani od 2014. godine. Moramo dati sve od sebe da pronađemo donatore ili investitore koji će nam pomoći u ovom dijelu, jer našim budžetom ne možemo riješiti te probleme. Imamo i određenih dugovanja prema oštećenima koja nisu izmirena evo već tri godine. I naravno, moramo dati sve od sebe da pomognemo našim privrednicima.
ONASA: Da li ste zadovoljni trenutnom zaposlenošću u Vašoj općini i da li imate u planu neke programe zapošljavanja ili pomoći pri zapošljavanju?
MAHMUTAGIĆ:Moram reći da nisam zadovoljan trenutnim stanjem s brojem nezaposlenim. Prema mojim saznanjima i kontaktima sa privrednicima očekujem ove godine određeni pomak kroz otvaranje novih radnih mjesta. Kako sam napomenuo, naš budžet je skroman, ali smo i sa takvim budžetom planirali određeni iznos za poticaj privredi, tako da se nadamo da će biti efekata. Osim toga, radimo na razvoju poljoprivredne djelatnosti, te se nadamo da ćemo kroz određene projekte uspjeti da potaknemo i projekat samozapošljavanja u poljoprivredna gazdinstva.
ONASA: Svjedočili smo velikim razaranjima tokom prirodnih nepogoda 2014. godine. U kojoj fazi je proces oporavka i na koji način Općina doprinosi samom procesu?
MAHMUTAGIĆ: Zahvaljujući ljudima dobre volje, međunarodnoj zajednici, partnerskim gradovima i raznim humanitarnim organizacijama dobar dio je saniran. Sve javne ustanove su sanirane, osim Vatrogasnog doma, pa i same vatrogasne jedinice, koja danas radi u lošijim uslovima nego 2014. godine. Problem nam je i značajan broj kolektivnih i individualnih stambenih objekata, te štete na putnoj, vodnoj i kanalizacionoj infrastrukturi zbog pomjeranja tla nakon poplava. Također, imamo problem sa nekoliko mostova na pritokama rijeke Bosne, koji su značajno oštećeni i koji su apsolutno nesigurni za upotrebu. Želim istaći da je jedna kategorija privrednih subjekata doživjela potpunu katastrofu, a da nisu uspjeli tokom oporavka dobiti potporu. Tu se, prije svega, radi o malim firmama i radnjama na užem dijelu gradske jezgre, čije su radnje potpuno stradale. Dakle, stradala je oprema, jer je dobar dio nje bio zahvaćen poplavom u stambenim jedinicama, a nekima se na sve to dodalo još i stradanje automobila, te voznih jedinica koje su koristili za rad. Sve su ovo problemi koje moramo na svakom koraku i svakom mjestu isticati kako bismo eventualno pronašli način putem dodatnih programa oporavka i pomoći, da se pomogne i ovim kategorijama. U narednom periodu moramo posebnu energiju utrošiti na rješavanje tih problema, pogotovo što smo, od trenutka kada se sve to desilo pa do sada, sve manje interesantni potencijalnim donatorima i investitorima.
ONASA: Prije nekoliko dana Armina Mačković iz Maglaja je dobila zlatnu medalju na sajmu inovacija u Istanbulu za novi građevinski materijal i blokove recikliranjem otpada koji se brže i lakše zidaju. Da li smatrate da bi općina Maglaj mogla iskoristiti takvu vrstu materijala za izgradnju i renoviranje stambenih objekata?
MAHMUTAGIĆ: Ono što sigurno mogu reći jeste da sam upoznat s tim projektom i da je to jedna praktična stvar jer pojednostavljuje sam proces izgradnje objekata. Ono što je najbitnije jeste da se tim procesom eliminiše otpad koji se potom koristi za izgradnju tih blokova, a da pritom nema štetnih utjecaja po zdravlje ljudi. U narednom periodu će predstavnici Općine Maglaj, zasigurno, razgovarati sa Arminom o daljim projektima.
ONASA: Jedna od najvećih kompanija u regionu je zasigurno Natron-Hayat Maglaj koja predstavlja pozitivan primjer međunarodne saradnje. Na koji način planirate doprinjeti stvaranju uslova za nova investiciona ulaganja na području općine Maglaj?
MAHMUTAGIĆ: Da, Natron-Hayat je zasigurno u srcima Maglajlija i moram istaći da se radi o vrlo dobroj kompaniji, koja se modernizovala prema evropskim i svjetskim standardima. To je kompanija koja ima vrlo pozitivan odnos prema uposlenima, koja je pozitivan primjer tranzicije iz državne kompanije u privatnu. Vjerovatno ste upoznati da su, nažalost, prošle godine u junu imali veliku havariju i da od tada ne rade sa integralnom proizvodnjom, ali evo pri kraju je sanacija pa se iskreno nadamo da će u narednom kraćem periodu krenuti integralni proces proizvodnje u punom kapacitetu i sa punom sigurnošću. Osim Natron-Hayata moram istaći da u Maglaju još imamo vrlo značajne firme u tekstilnoj branši HM PROMET I BONTEX kao i jednu firmu koja proizvodi komunikacione kablove za saobraćajnu industriju EXCEL ASSEMBLIES. Ove firme zapošljavaju značajan broj radnika i sve imaju tendenciju proširenja kapaciteta. Bitno je istaći da sve ove firme rade u potpunosti za inostrano tržište, što znači da u Maglaju imamo kvalitetnu radnu snagu, dobre stručnjake i da općenito imamo radnu i tehničku kulturu.
Moj cilj je da općinska administracija širom otvori sva vrata za potencijalna ulaganja, da budemo servis, a ne kočnica. Mislim da ćemo brzo dokazati da ćemo upravo biti pozitivan dio takve priče. Mogu najaviti da nakon dvije godine lutanja zbog naših procedura, ne računajući samo općinu, za kratak period smo otvorili vrata stranom investitoru čija izgradnja upravo kreće ovih dana.
ONASA: Kakva je saradnja sa drugim općinama na području Zeničko-dobojskog kantona?
MAHMUTAGIĆ: Pa moram reći da je ovo kratak period za generalnu ocjenu, ali lično mislim da je saradnja dobra. Mi na općinskom nivou se borimo sa istim problemim tako da se lakše i razumijemo. Svakako, zajedničkim nastupom možemo doći do realizacije značajnijih projekata. Ja kao načelnik pokušavam ovu saradnju prošititi i izvan Kantona, te preći entitesku granicu.
ONASA: Poznata je Tvrđava u Maglaju. Da li smatrate da turizam može doprinjeti razvoju općine?
MAHMUTAGIĆ: Poznata je tvrđava, ali moram napomenuti da mi u Maglaju pored Tvrđave imamo još niz kulturno-historijskih objekata, kao i dobar geografski položaj sa potencijalnim terenima za rekreativni sport, brdski turizam i slično. Od značajnih objekata želim istaći Delibegov han, Uzeirbegov konak, Jusuf-pašina “Kuršumlija” džamija, Svetište sv. Leopolda Mandića i Hram Svetog Ilije Proroka. Od lijepih prirodnih lokacija imamo lokacije poput izletišta Borik, rijeke i špilje Megare, izletište Ošve i Bistrica, kao i niz drugih sličnih lokacija.
Već smo na tragu da pokušamo nešto značajnije, ili barem da napravimo prve korake, u smislu podizanja interesa za Maglaj kao turističku destinaciju.
ONASA: Kakva je perspektiva mladih u Vašoj općini?
MAHMUTAGIĆ: Nažalost, do sada smo imali tendenciju odliva mladih unutar same BiH. Moram reći da nemamo nekih značajnijih aktivnosti niti programa koji bi mlade zadržali u Maglaju, izuzev vrijednih sportskih klubova i sportskih entuzijasta. Ovo je zaista oblast gdje nam predstoji mnogo truda da bi došli do određenih rezultata.
ONASA: Koji biste projekat posebno izdvojili kao Vaš doprinos općini Maglaj?
MAHMUTAGIĆ: Ovaj dio bih s obzirom na činjenicu da sam tek četiri mjeseca na funkciji načelnika, ostavio za period kada prođe malo više vremena. Ipak želim istaći da sam u potpunosti zadovoljan sa onim što je urađeno u veoma kratkom periodu. Mislim da će vremenom efikasnost samo rasti.(kraj)
