INTERVJU: DAVOR PEHAR, DIREKTOR ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO FBIH
Razgovarao: Tarik MOČEVIĆ
SARAJEVO, 13. NOVEMBRA (ONASA) – Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (FBiH) Davor Pehar u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o strateškim ciljevima Zavoda, planovima u slučaju većeg priliva izbjeglica u BiH, istraživanjima u oblasti javnog zdravstva,…
ONASA: Koji su strateški ciljevi Zavoda za javno zdravstvo FBiH?
PEHAR: Strateški ciljevi Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH su, pored jačanja kapaciteta i vodeće uloge kroz unapređenje temeljnih funkcija, kontinuirano proaktivno djelovanje na donosioce odluka i politika, ali i struku i javnost. Što se tiče zakonskih obveza, naša kuća radi na unapređenju monitoringa, promotivno-preventivnih, edukativnih te stručno-referalnih aktivnosti. Važno je napomenuti jačanje i razvoj ljudskih resursa i povećanje kapaciteta Zavoda, kako bi nas struka, ali i javnost, prepoznala kao referalnu kuću iz oblasti javnoga zdravstva.
ONASA: Da li je opravdan strah roditelja od kontraindikacija vakcinacije djece, te da li je vakcinacija obavezna i sa kakvim se eventualno sankcijama mogu susresti roditelji čija djeca nisu redovno vakcinisana?
PEHAR: Strah je bez osnova, jer nema znanstvenih dokaza koji vakcinaciju dovode u vezu sa ikakvim teškim i ozbiljnim ishodima. Strah roditelja vezan je za moguće, opisane i poznate, postvakcinalne reakcije, ali i za pretpostavljene, a nedokazane – smrtni ishod, autizam i slično. Vakcinacija djece u našoj zemlji je obavezna prema Programu imunizacije za čiju realizaciju Ministarstvo zdravstva FBiH, na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo, svake godine izdaje naredbu. Za neodazivanje na redovnu vakcinaciju djece predviđena je, prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH, novčana kazna, ali se ona rijetko provodi u praksi.
ONASA: Da li je u planu nabavka zmijskog seruma, s obzirom na to da pojedini domovi zdravlja nisu imali dovoljne količine, ko ovaj serum testira?
PEHAR: Nabavka Serum antiviperinuma, odnosno seruma protiv zmijskog otrova, nije u nadležnosti Zavoda, već kantonalnih/županijskih zdravstvenih ustanova.
ONASA: Da li Zavod i koliko ima utjecaja na formiranje esencijalnih lista lijekova u kantonima?
PEHAR: Mi nemamo nikakvog direktnog utjecaja na formiranje esencijalnih listi lijekova, kako na federalnom, tako ni na kantonalnom/županijskom nivou.
ONASA: Da li zdravstvene institucije FBiH imaju dovoljan broj lijekova za oboljele od težih bolest (npr. karcinom, AIDS…)?
PEHAR: Broj lijekova je dostatan, osim povremenih nestašica uzrokovanih tenderskom procedurom nabavke.
ONASA: BiH je u vrhu liste zemalja u kojoj se najviše konzumiraju duhanski proizvodi. U posljednje vrijeme sve više se konzumira nargila. Šta Zavod poduzima na prevenciji ovih poroka, i da li je nargila u istoj mjeri štetna kao i drugi duhanski proizvodi?
PEHAR: Zavod za javno zdravstvo FBiH je, u skladu sa svojim zakonom definiranim funkcijama, uključen u aktivnosti kontrole duhana kroz učešće u izradi relevantnih strateških i zakonskih dokumenata. To su, između ostalog, monitoring pušačkih navika i trendova pušenjem uzrokovanih oboljenja i uzroka smrtnosti, kao i edukacija i promocija zdravlja. Takođe, putem zdravstvenog statističkog sistema, Zavod prati trendove oboljenja vezanih za pušenje i u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo svake godine priprema Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva FBiH kojeg kasnije usvaja Parlament. Svakih tri do pet godina naša kuća obavlja periodična populaciona istraživanja kojima prati trendove pušačkih navika kod stanovništva, sa ciljem procjene efikasnosti intervencija. Svi rezultati istraživanja se javno prezentiraju u suradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva, sa definiranjem preporuka za adekvatne sistemske intervencije kontrole duhana.
Kada je u pitanju konzumacija nargile, trenutno vlada mišljenje da su nargile bezopasne i da se koriste samo čajevi. Međutim, u pripremi nargile često se koriste posebne vrste duhana, najčešće tamni aromatizirani duhan pomiješan sa medom, čajevima različitih aroma suhog voća, a umjesto vode mogu se koristiti i alkoholna pića. Dodatni problem može predstavljati dodavanje opojnih tvari kao što su marihuana i hašiš, što se radi u nekim zemljama. Konzumacija nargile treba biti zakonom definirana i kontrolirana baš kao i konzumacija drugih duhanskih proizvoda.
ONASA: U Zenici je nedavno otvoren Centar za dojenje. Da li Zavod ima u planu da pokrene otvaranje ovakvih centara i u manjim bh. gradovima?
PEHAR: Zavod za javno zdravstvo FBiH je, zajedno sa Federalnim ministarstvom zdravstva, Federalnim ministarstvom obrazovanja, UNICEF i drugim partnerima, učesnik u implementaciji aktivnosti predviđenih usvojenom Strategijom i Politikom za unapređenje ranog rasta i razvoja djece u FBiH, te usvojenom Politikom za unapređenje ishrane djece u FBiH. Aktivni smo partneri u zagovaranju i ohrabrivanju svih aktivnosti koje doprinose unapređenju ishrane djece, s posebnim akcentom na dojenje, odnosno prirodnu prehranu djece. lako otvaranje centara za dojenje nije u našoj nadležnosti, u našoj ingerenciji je pružanje stručne metodološke pomoći, te saradnja u zajedničkim promotivno-preventivnim aktivnostima. Centri predstavljaju ciljna mjesta kroz koja se pruža podrška dojenju i Zavod podržava njihovo što masovnije otvaranje.
ONASA: Da li Zavod ima plan u slučaju ulaska većeg broja izbjeglica u BiH?
PEHAR: Za sada nemamo plan za slučaj većeg priliva izbjeglica u FBiH, ali je od strane Federalnog ministarstva zdravstva iz Zavoda imenovan koordinator za javno-zdravstvena pitanja prim. dr. Željko Ler.
ONASA: Koliko FBiH ulaže u istraživanja u oblasti javnog zdravstava?
PEHAR: Aktivnosti poput redovnih zdravstveno-statističkih istraživanja, koje su sastavni dio rada zdravstvenih djelatnika na svim razinama zdravstvene zaštite, dio su postojećeg budžeta sektora zdravstva. Što se tiče brojnih populacionih istraživanja, koja su, zajedno sa statističkim, temelj donošenja relevantnih odluka zdravstvene politike istrategije, Zavod provodi uz finansijsku pomoć međunarodnih organizacija sa kojima ima vrlo uspješnu dugogodišnju suradnju. Posebno bih istakao suradnju sa WHO, UNDP, UNICEF, UNFPA i WB, bez čije finansijske pomoći ne bi bilo moguće realizirati mnoga istraživanja koja omogućavaju komparabilnost BiH sa zemljama u regionu.
ONASA: Koje konkretne korake Zavod poduzima kada je u pitanju edukacija kadra?
PEHAR: Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH i Pravilniku o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora stomatologije, magistara farmacije i inženjera medicinske biokemije, Zavod je obavezan provoditi edukaciju stažera i specijalizanata. Takođe, u skladu sa Pravilnikom o kontinuiranoj profesionalnoj edukaciji iz zdravstvenog menadžmenta, Zavod obavlja edukaciju zdravstvenih radnika i suradnika, te drugih profesionalaca uposlenih u zdravstvenom sektoru. Program se provodi u tri nivoa, a cilj je dobiti specijalizirano znanje iz menadžmenta u zdravstvu, usmjereno modernim metodama rukovođenja i interdisciplinarnim pristupom složenom sustavu kakav imaju zdravstvene ustanove. (kraj)