INTERVJU: ELVIR KAZAZOVIĆ, MINISTAR ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I MLADE KANTONA SARAJEVO
Razgovarao: Tarik MOĆEVIĆ
SARAJEVO, 28. JUNA (ONASA) – Ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (KS) Elvir Kazazović u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o prioritetima tokom četverogodišnjeg mandata, reformi zakonske legislative, saradnji sa Ambasadom Turske u BiH, slučaju hapšenja direktora “Desete osnovne škole” Ilidža Sude Lavića…
ONASA: U martu ove godine imenovani ste na funkciju ministra za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Koji su vaši prioriteti za mandatni period?
KAZAZOVIĆ: Obzirom na tešku finansijsku situaciju, prioritet je prije svega racionalizacija sredstava, sa čim je saglasna cijela Vlada Kantona. Potrebna je da bi uopšte opstao sistem i da ne bi ušli u drugu tešku fazu, koja podrazumijeva kašnjenje i smanjivanje plata, otpuštanje radnika i slično. Analizirali smo budžet Kantona i utvrdili niz anomalija. Prije svega, 91 posto budžeta usmjereno je na isplaćivanje plata i naknada. Bilo je neophodno da nešto hitno poduzmemo. Primijetili smo kroz statistiku da imamo veliki broj uposlenih koji nisu potrebni sistemi. Međutim, bilo bi jako nepopularno otpustiti te radnike, pa smo se opredijelili za sistem prirodne selekcije. Tako se svake godine penzioniše od 100 do 150 radnika, te bi u roku od četiri godine, koliko traje mandat, trebali rasteretiti sistem. On bi nam omogućio godišnji suficit od oko 10 miliona, te bi na taj način riješili najteži zadatak, finansijski opstanak budžeta Kantona i Ministarstva. Durgi pravac, koji je direktno vezan za struku, je reforma zakonske legislative. Počeli smo Zakonom o obrazovanju odraslih, koji bi do septembra trebao biti usvojen. Već je završena forma nacrta, prošao je javnu raspravu i sad ga usklađujemo sa smjernicama na državnom nivou. Imali smo prije dvije sjednice okrugli sto sa svim partnerima. Kritike su jako pozitivne, partneri smatraju da je sigurno nakvalitetniji zakon o obrazovanu odraslih u odnosu na slične zakone u ostalim kantonima. Osim toga, uradili smo prečišćeni tekst zakona o osnovnom obrazovanju. Formirali smo radne grupe koje će raditi na zakonskim podacima, pravilnicima i slično. Partneri su nam direktori škola, sindikat i Vijeće roditelja. Obzirom da svi oni imaju različite interese, mi se fokusiramo na to da nađemo najmanji zajednički sadržilac. Nadamo se da ćemo mi uspjeti napraviti kvalitetan sistem. U septembru bi trebala početi reforma kurikuluma, odnosno nastavnih planova i programa. Na državnom nivou, agencija već radi na tome, te ćemo u saradnji sa njima raditi na reformi. Nadamo se da ćemo za sljedeću školsku godinu imati reformisane planove i programe. Imamo velike primjedbe roditelja i učenika da je gradivo preopširno, da se ponavlja i slično. Čak se od sindikata javila i ideja da vratimo osmogodišnji sistem školovanja. Međutim, za takvu odluku odgovara državni nivo, ali obavićemo razgovore sa predstavnicima drugih kantona. Uglavnom, inicijativa postoji.
ONASA: U toku je izrada Zakona o obrazovanju odraslih u KS u saradnji sa relevantnim obrazovnim i privrednim subjektima u Federaciji BiH (FBiH), te nevladinim organizacijama. U kojoj fazi je izrada teksta ovog dokumenta, te šta će Zakon donijeti novo kada je u pitanju osiguranje školovanja, obuke i prekvalifikacije odraslih nezaposlenih osoba?
KAZAZOVIĆ: Trenutno imamo situaciju da kroz formalno obrazovanje ne možete steći kompetencije da odmah pristupite procesu rada. Neophodno je, prije svega zbog razvoja novih tehnologija, raditi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, te uvesti radnike u nova zanimanjima i pružiti im mogućnost direktnog rada u privredi. Zainteresovanost je najveća bila kod privrednika, od kojih veliki broj ima potrebu da radi prekvalifikaciju kadrova. Svi oni koji ispune uslove imaće mogućnosti da pristupe neformalnom obrazovanju. Uposlenici javnih subjekata moći će raditi prekvalifikaciju uz saglasnost Vlade i Ministarstva. Nadamo se da ćemo na taj način znatno unaprijediti edukaciju i školovanje odraslih osoba. Prije svega imamo obavezu prema romskoj populaciji, čiji pripadnici uglavnom ne završavaju redovno školu, već tek kao odrasli. Novi zakon i njima će omogućiti dodatno školovanje. Također, omogućiće svim zainteresovanim da se edukuju nakon redovnog formalnog školovanja. U Minhenu, naprimjer, trećina stanovništva svake godine radi prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Novim zakonom mi ćemo to omogućiti i građanima Kantona Sarajevo.
ONASA: Nedavno ste potpisali Memorandum o saradnji i razumijevanju sa predsjednicom Udruženja “Dajte nam šansu” Ines Kavalec, te Protokol o saradnji sa predsjednicom Udruženja “Društva ujedinjenih građanskih akcija – DUGA” Ankom Izetbegović u cilju unaprjeđenja procesa odgoja i obrazovanja djece s poteškoćama u razvoju u školama u KS? Šta konkretno novo donosi Memorandum, te na koji način će uticati na poboljšanje statusa učenika sa poteškoćama u razvoju?
KAZAZOVIĆ: Trenutno je situaicija takva da je inkluzivna nastava ušla u redovnu nastavu. Međutim, to je samo formalno, mi trenutno nemamo kadrove obučene za nastavu sa djecom sa poteškoćama u razvoju. Najveći partner, kao alternativa tom procesu, osim naših specijalnih škola za djecu sa posebnim potrebama “Vladimir Nazor” i “Mjedenica”, su nevladine organizacije. One nam puno pomažu kroz svoje projekte. Prije svega, pomažu nam u edukaciji kadrova jer u KS nemamo nijednu visokoškolsku ustanovu koja školuje kadrove za rad sa djecom sa posebnim potrebama. Napravili smo inicijativu prema Filozofskom fakultetu da otvori studijski program, kakav ima, naprimjer, u Tuzli, gdje bi mogli kroz redovno školovanje edukovati takve kadrove. Dok se to ne desi, koristimo alternativna rješenja obuke sa nevladinim organizacijama.
ONASA: Sporazumom o saradnji između Ministarstva i Ambasade Turske u BiH 2013/2014 školske godine počeo je proces uvođenja turskog jezika u osnovne škole KS, a u razgovoru sa ambasadorom Erginayem pomenuti su i drugi modeli saradnje. Koji su to modeli, te na koji način saradnja sa Ambasadorom Turske može poboljšati obrazovni proces u KS?
KAZAZOVIĆ: Na osnovu potpisanog Sporazuma o saradnji između Ministarstva i Ambasade Turske u BiH, 2013/2014. školske godine počeo je proces uvođenja turskog jezika u osnovne škole gdje trenutno predaje pet nastavnika za koje je Ambasada Turske u protekle dvije godine plaćala sve neophodne naknade. Prema Nacrtu izmjena i dopuna Budžeta KS za 2015. godinu pomenuti nastavnici uvedeni su u sistem finansiranja. Također, u određenim školama u Kantonu učenici neke predmete slušaju na turskom jeziku. BiH i Turska imaju razvijenu privrednu, kulturnu i sportsku saradnju, a smatram da je saradnja u obrazovnom sektoru posebno bitna za odnose dvije države.
ONASA: Direktor “Desete osnovne škole” Ilidža Sudo Lavić prije nekoliko dana je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo spolnog odnosa sa djetetom. Može li Ministarstvo usvojiti određene mehanizme koji bi spriječili slične slučajeve u budućnosti?
KAZAZOVIĆ: Mi, nažalost, nismo bili upoznati sa dešavanjima jer nismo dobijali nikakve prijave, i mislim da je to najveći problem. Pokušavamo pronaći preventivni mehanizam, i trenutno smo najbliži pokretanju mehanizma anonimnog prijavljivanja sličnog ili bilo kojeg nepriličnog ponašanja članova nastavnog osoblja u školama. Nadam se da ćemo time stimulisati prijavu takvih događaja, jer smatram da je upravo neprijavljivanje istih najveći problem i da bez toga ne možemo pristupiti procesu rješavanja ovog problema.
ONASA: Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH nedavno je proglasilo neustavnim Prijedlog zakona o udžbenicima i nastavnim sredstvima za osnovne i srednje škole u Kantonu 10. Vijeće je raspravljalo po zahtjevu Kluba Srba u Skupštini Kantona 10 jer se, prema prijedlogu spornog zakona, udženici ne bi štampali na srpskom jeziku i ćirilićnom pismu. Kakva je situacija u školama KS kada je u pitanju ravnopravnost konstitutivnih naroda, te da li su slične apelacije, prema Vašem mišljenju, moguće i u KS?
KAZAZOVIĆ: Mi, kada je to u pitanju, pokušavamo uspostaviti mehanizam koordinacije na nivou FBiH u kojem, međutim, nisu bila uključena četiri kantona, među kojima I Kanton 10. Radi se o sistem “jedan predmet – jedan udžbenik” na entitetskom nivou. U Kantonu Sarajevu nastojimo osigurati ravopravnost naroda, iako se ni u KS ne štampaju udžbenici na ćirilićnom pismu. Za sada, međutim, nema nikakvih primjedbi, a ako ih bude, mi ćemo ih poslušati i odlučivati o njima. (kraj)