INTERVJU: AHMET ŠANTIĆ, PREDSJEDNIK CENTRALNE IZBORNE KOMISIJE BIH
Razgovarao: Tarik MOĆEVIĆ
SARAJEVO, 3. JUNA (ONASA) – Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Ahmet Šantić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o nepravilnostima u radu biračkih odbora tokom Opštih izbora 2014, konferenciji “Opšti izbori 2014 – naučene lekcije”, potrebi za izmjenama Izbornog zakona BiH,…
ONASA: Krajem marta izabrani ste za predsjednika Centralne izborne komisije BiH. Koji su vaši planovi za mandatni period, smatrate li da su potrebne promjene u radu CIK BiH?
ŠANTIĆ: Dužnost predsjednika Centralne izborne komisije BiH trebao bih obnašati 21 mjesec, od kojih su već prošla dva. Nadležnosti CIK BiH eksplicitno su utvrđeni Izbornim zakonom BiH i, imajući u vidu tu činjenicu, ne može biti posebnih aktivnosti. Naravno, realizacija aktivnosti utvrđenih Izbornim zakonom BiH zavisi i od predsjednika CIK. Uzimajući u obzir da, osim mene, CIK BiH čini još šest članova, ja sam prvi među jednakima. Tako kaže Izborni zakon i tako se i ponašam. Tu je sedam profesionalaca sa dugogodišnjim iskustvom koji rade svoj posao. Sam radim u CIK BiH već dvije i po godine, a imam i praktičnog iskustva u provedbi izbora. Bio sam član Izborne komisije Grada Mostara sedam godina i Općinske izborne komisije Stari Grad Mostar. Osim praktične provedbe izbora, bavim se i teorijom, proučavam izborne sisteme, a pisao sam i različite publikacije. Smatram da će mi taj spoj praktičnog i teorijskog djelovanja pomoći u daljnjim aktivnostima.
Trenutno vlada zatišje pred lokalne izbore koji bi trebali biti održani naredne godine. To vrijeme koristimo da izvršimo konsolidaciju unutar CIK BiH.
Prije svega, popunićemo upražnjena mjesta.
Također, pokušaćemo završiti sve aktivnosti koje će nam pomoći u narednoj izbornoj godini.
ONASA: Centralna izborna komisija BiH je na 32. sjednici početkom mjeseca usvojila Izvještaj o uočenim nepravilnostima u radu članova biračkih odbora nakon zatvaranja biračkih mjesta na Opštim izborima 2014. godine, sa prijedlogom za pokretanje postupaka utvrđivanja odgovornosti. Nepravilnosti su utvrđene u radu biračkih odbora u 46 osnovnih izbornih jedinica na 88 biračkih mjesta. Dokle je došao ovaj proces i da li će doći do pokretanja utvrđivanja odgovornih?
ŠANTIĆ: Nakon svakih održanih izbora, CIK BiH održava godišnju konferenciju na kojoj vrši analizu izbora.
Analiza posljednjih izbora sumirana je u brošuri koja će uskoro ugledati svjetlo dana. Evidentno je da smo na Opštim izborima 2014, prilikom ponovnog brojanja glasova u Glavnom centru za brojanje, utvrdili nepravilnosti koje se prije svega odnose na rezultate glasanja na obrascima koje popunjavaju birački odbori.
Sačinili smo kompletan izvještaj o svim biračkim mjestima gdje su izvršena ponovna brojanja.
Taj izvještaj poslužiće nam da pokrenemo proceduru utvrđivanja eventualne odgovornosti predsjednika ili članova biračkih odbora.
Do sada smo pokrenuli postupak na dva biračka mjesta za ukupno deset članova biračkih odbora.
Da li će doći do uvođenja sankcija ili suprotno, do obustave postupka ukoliko se tokom njega utvrdi da nije došlo do prekršaja, trenutno ne možemo predvidjeti.
Sankcije odgovornim za nepravilnosti u radu biračkih odbora kreću se u novčanom iznosu od 300 do 500 KM.
ONASA: Postoji li utvrđena granica stepena nepravilnosti nakon koje bi legitimitet izbornog procesa bio doveden u pitanje?
ŠANTIĆ: Izborni proces u BiH je u potpunosti zaštićen Izbornim zakonom BiH.
CIK BiH, osim što ima mandat da naredi ponovno brojanja glasačkih listića, može i poništiti izbore na jednom ili više biračkih mjesta ukoliko utvrdi nepravilnosti koje bi mogle uticati na izborni rezultat. Dakle, svaki birački odbor se analizira posebno i rezultati se mogu ponišiti u pojedinim biračkim odborima.
ONASA: CIK BiH je, u saradnji sa Udruženjem izbornih zvaničnika u BiH, u martu održao konferenciju “Opšti izbori 2014 – naučene lekcije” na kojem su analizirani izbori, te sumirani zaključci i formulisani prijedlozi za poboljšanje cjelokupnog izbornog procesa. Koji su zaključci konferencije, koja je ocjena Opštih izbora 2014, te da li su formulisani navedeni prijedlozi?
ŠANTIĆ: Konferenciju smo organizovali kroz tri radionice sa različitim temama. Izazovi u izbornom procesu, sa naglaskom na nevažeće listiće i rad izborne administracije, bila je tema jedne radionice, tema druge radionice bili su izborni rizici, dok se na trećoj govorilo o potrebama izmjene i dopune Izbornog zakona. Na konferenciji su usvojeni i određeni zaključci, među kojima je i uređivanje administracije, odnosno imenovanja predsjednika i članova biračkog odbora, kao i njihovih zamjenika.
Zatim, na osnovu uočenih problema u finansiranju izbornog procesa i izborne administracije, predloženo je da se sredstva za provođenje izbora osiguraju u budžetima institucija i međunarodnim izvorima finansiranja.
Također, zaključeno je da je potrebno unaprijediti sistem obuke, informatiziranja i slično.
Zaključci će biti prezentovani i članovima Interresorne grupe koja će raditi na izmjenama Izbornog zakona BiH.
ONASA: Veliku pažnju javnosti nakon izbora privukao je slučaj kandidata koji su promijenili izjašnjavanje o etničkoj pripadnosti u odnosu na 2012. godinu. Možete li pojasniti detalje pravila CIK BiH kada su u pitanju ovakvi slučajevi?
ŠANTIĆ: Još jedno od pitanja regulisano Izbornim zakonom BiH. Izjašnjavanje o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih koristi se kao osnov za ostvarivanje prava na izabranu, odnosno imenovanu funkciju.
U jednom izbornom ciklusu, naprimjer prilikom neposrednog, te kasnije posrednog biranja na određenu funkciju u vlasti, kandidati ne mogu mijenjati etničko izjašnjavanje.
Želio bih naglasiti kako CIK BiH nikome ne oduzima pravo promjene izjašnjavanja o etničkoj pripadnosti, ali ono uslovljava izbor na određene funkcije u vlasti.
ONASA: Da li su poduzeti koraci kako se slične situacije ne bi ponovile u budućnosti?
ŠANTIĆ: Mi primjenjujemo odredbe Izbornog zakona BiH, koji barem donekle eliminiše zloupotrebu etničkog izjašnjavanja kandidata.
Možda bi se mogao uspostaviti i kvalitetniji sistem, ali o tome odlučuje Parlament BiH.
ONASA: Smatrate li da su BiH potrebne izmjene izbornog zakona i ukoliko je odgovor potvrdan, koje?
ŠANTIĆ: Mislim da među svima koji prate izborni proces, strukturama koje ga provode i političkim subjekatima koji u njemu učestvuju, postoji konsenzus da je davno bilo vrijeme za korjenite promjene i reforme Izbornog zakona BiH. Izborni zakon pretrpio je izmjene već 18 ili 19 puta. Takav zakon je jako teško primjenjivati.
Postoji mnogo nelogičnosti koje otežavaju primjenu samog zakona. Naime, svaki zakon sadrži i materijalno-pravne i procesno-pravne norme. Materijalno-pravne norme su one koje utvrđuju prava i obaveze učesnika u izbornom procesu. To su, međutim, politička pitanja i o tome odluku treba da donese Parlament BiH.
Radi se o pitanju izbornih jedinica, izbornog prava, broja mandata, izborne formule, magnitude i sličnog.
Želio bih naglasiti da bi izmjene bile dobre, ali ne želim ništa prejudicirati.
CIK BiH učestvuje u radu Interresorne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH. Mi možemo ponuditi stručnu pomoć, ali nećemo predlagati nikakva rješenja. (kraj)