INTERVJU: ELVIRA DILBEROVIĆ, MINISTRICA OBRAZOVANJA I NAUKE FBIH
Razgovarala: Ajsela ZAHIROVIĆ
SARAJEVO, 27. APRILA (ONASA) – Ministrica obrazovanja i nauke Federacije BiH (FBiH) Elvira Dilberović u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o stanju u oblasti obrazovanja i nauke u FBiH, ključnim aktivnostima i projektima na kojima će Ministarstvo raditi u narednom periodu, načinu rješavanja problema segregacije i diskriminacije u obrazovanju…
ONASA: Da li ste zadovoljni stanjem u oblasti obrazovanja i nauke u Federaciji BiH?
DILBEROVIĆ: S obzirom da smo tranzitno društvo, krize skoro svih vrsta koje su nas zadesile nisu zaobišle ni obrazovanje ni nauku, tako da nisu bile osigurane ni neophodne pretpostavke za njihov snažniji i kvalitetniji razvoj. Dosadašnji pristup svi zajedno trebamo mijenjati, jer su ovo razvojne i pokretačke snage našeg društva i kao takve zaslužuju i puno više pažnje i puno više ulaganja. Jedini put ka kvalitetnijim rješenjima u obrazovanju i nauci jeste u saradnji i zajedničkom djelovanju svih aktera u sistemu obrazovanja.
Svjesna sam svih problema u oblasti obrazovanja i nauke u FBiH, ali i spremna da ih sa svojim timom rješavam, kako bismo napravili neophodne pozitivne pomake radi stvaranja kvalitetnijih uvjeta obrazovanja, istraživanja i znanstvenog rada te studiranja.
Znanje nije samo jedan od činilaca razvoja, nego i sam razvoj, a ulaganje u obrazovanje se višestruko vraća.
ONASA: Koje su ključne aktivnosti i projekti na kojima će Ministarstvo raditi u narednom periodu?
DILBEROVIĆ: Ministarstvo ima značajnu ulogu u koordiniranju i ostvarivanju prava u području obrazovanja i nauke, koju ćemo narednim planiranim aktivnostima učiniti još vidljivijom.
Moji prethodnici su već napravili određeni pomak u svim segmentima obrazovne reforme, a tako ćemo nastaviti i dalje funkcionirati s ciljem provođenja reformskih aktivnosti na svim nivoima obrazovanja.
Postoje, naravno, i prioriteti, a, prije svega, posvećeni smo poboljšanju inkluzivnosti u obrazovanju, kako bi ostvarili pravo na jednakost, obrazovanje i život bez diskriminacije i omalovažavanja.
Prioritet je svakako i stavljanje u daljnju proceduru Zakona o principima obrazovanja odraslih, koji je Zastupnički dom odobrio, pa slijedi parlamentarna procedura kroz Dom naroda.
To je, zbilja, neophodno radi usklađivanja obrazovanja i tržišta rada, ali i potpora za odrasle koji iz različitih razloga nisu stjecali obrazovanje.
Uglavnom, Ministarstvo obrazovanja i nauke će i ove godine, u okviru različitih programa, podržavati projekte iz oblasti obrazovanja i nauke u ukupnom iznosu od blizu osam miliona KM.
Ova će sredstva biti realizirana za (su)finansiranje programa i projekata iz oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg, te visokog obrazovanja i studentskog standarda, kao i iz oblasti nauke od značaja za FBiH.
Ove godine pokrećemo i novi program kroz koji ćemo podržati opremanje biblioteka osnovnih škola u FBiH i nabavku neophodne školske lektire.
ONASA: Da li je zakonska regulativa u ovoj oblasti usklađena sa propisima Evropske unije (EU)?
DILBEROVIĆ: Kada su u pitanju okvirni zakoni u oblasti obrazovanja, od predškolskog do visokog, možemo reći da je postignut dobar nivo usaglašenosti sa evropskim i međunarodnim standardima.
Dalji procesi svakako će od nas zahtijevati dodatne napore kako bi se u potpunosti provela pravna tekovina EU u ovim oblastima.
Ministarstvo će, u skladu sa svojom ulogom, nastaviti sa praćenjem implementacije okvirnih zakona, te pružati potrebnu podršku.
Sigurna sam da su nadležne obrazovne vlasti svjesne važnosti ovih obaveza i da će intenzivirati svoje aktivnosti na usklađivanju vlastitih sa okvirnim zakonima.
ONASA: Kako riješiti problem segregacije i diskriminacije u obrazovanju?
DILBEROVIĆ: Jedan od prioriteta Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH je pomoći nadležnim obrazovnim vlastima u eliminiranju “dvije škole pod jednim krovom”, pomoću konkretnih mjera i aktivnosti.
Sadržano je to i u našim Preporukama za eliminiranje segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH, dokumentu koji je izrađen još 2012. godine.
Posvećeni smo rješavanju segregacije i diskriminacije u obrazovanju, uz puno poštivanje ustavne nadležnosti u oblasti obrazovanja koja se u FBiH nalaze na kantonalnom nivou.
U tom smislu svjesna sam i prepreka, s obzirom na ulogu koju Ministarstvo ima, ali obrazovno-odgojne institucije će, sigurna sam, svjesne pojave “dvije škole pod jednim krovom”, pokazati volju za saradnjom, kako bismo svim građanima pružili jednake uvjete na obrazovanje uz jačanje svijesti da trebamo živjeti jedni s drugima, ne jedni pored drugih.
Dobra obrazovna politika je zajednički cilj i Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH i kantonalnim ministarstvima.
Naprosto moramo biti svjesni da svi profesionalno i moralno odgovaramo građanima za svoje postupke.
Kantonalni ministri koji imaju takvu svijest, motivirani su postizanju općeg dobra, i oni će, prirodno, sarađivati s nama, a mi ćemo uvijek nastojati pružiti svu raspoloživu i stručnu i materijalnu podršku.
ONASA: Da li je moguće uskladiti školski program na nivou cijele FBiH?
DILBEROVIĆ: Koliko sam informisana, već je okončana evaluacija nastavnih planova i programa prve trijade, a provedene su javne rasprave o Okvirnom nastavnom planu i programu za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji.
Sve je to urađeno, upravo, da bi se sagledali efekti koncepcije devetogodišnjeg obrazovanja, te da bi se pronašli najadekvatniji načini za modernizaciju, rasterećivanje i ujednačavanje nastavnog plana i programa u FBiH, s obzirom na njihovu nejednaku implementaciju na kantonalnom nivou.
Mijenjanje nastavnih planova i programa je složen i dugotrajan posao, a finaliziranjem ovih aktivnosti, prvi put u FBiH, bi trebao biti objavljen sveobuhvatan i cjelovit Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu, što će doprinijeti kvalitetnijem i ujednačenijem obrazovnom sistemu u FBiH, zasnovanom na savremenim principima učenja.
Također, ujednačavanje nastavnih planova i programa znatno će doprinijeti i racionalnijem sistemu udžbeničke politike i efikasnijoj prohodnosti učenika.
ONASA: Na osnovu kojih kriterija se vrednuju i odobravaju udžbenici?
DILBEROVIĆ: Dosadašnja praksa, odnosno odredbe prema kojima su se recenzirali, vrednovali i odobravali udžbenici, rezultirali su dosta metodološki loše urađenim udžbenicima, sadržajem koji ne potječe na izražavanje pojedinčeve kreativnosti, niti njegova razumijevanja za “druge”, “drugačije”, nacionalne manjine, marginalizirane grupe…
Jasno je da su nastavni planovi i program polazišna osnova udžbeničkog sadržaja, dakle, treba reformirati nastavne planove i programe, pa koncepciju udženika.
Revidiranje udžbenika, uopće udžbenička politika u Federaciji, zatjeva rad stručnjaka iz različitih oblasti.
Dakle, to treba raditi tim stručnjaka, pedagoga, psihologa, nastavnika, metodičara, sociologa…
U našem društvu se uporno zaobilaze stručnjaci, nažalost, cijena koja se zato plaća je previsoka. (kraj)