INTERVJU: NEMANJA VASIĆ PREDSJEDNIK VANJSKOTRGOVINSKE KOMORE BIH
Razgovarala: Ena ČOLPA
SARAJEVO, 11. MARTA (ONASA) – Predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Nemanja Vasić u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o rezultatima vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za 2014. godinu, o prednostima Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i zemalja članica EFTA-e, o saradnji s diplomatsko-konzularnom mrežom BiH…
ONASA: Ove sedmice prezentirani su podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom za 2014. godinu. Da li ste, generalno, zadovoljni tim rezultatima i kakvi se trendovi mogu očekivati u ovoj godini?
VASIĆ: S obzirom da su rezultati pokazali da je povećana vanjskotrgovinska razmjena sa svijetom, trebali bismo biti zadovoljni. Međutim, činjenica je da je povećan deficit Bosne i Hercegovine koji iznosi oko 6,8 milijardi KM. Zabilježeni znatno veći uvoz u odnosu na izvoz roba na svjetsko tržište za nas nije zadovoljavajući. Ako se kvartalno posmatraju uvoz i izvoz, onda je vidljivo da je u prvom i četvrtom kvartalu prošle godine zabilježen rast, a u drugom i trećem kvartalu pad, što je bilo i za očekivati zbog katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH. Prema statističkim podacima, u 2014. godini iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti 8.939.844.544 KM, a uvoz roba iznosio je 15.789.140.137 KM. Očekujemo da će u ovoj godini biti ostvareni bolji rezultati, a za ostvarenje tog cilja potrebno je prilagoditi zakonsku regulativu. Također, očekujemo dosta i od programa EU kojima je planiran priliv sredstava za region od 15 milijardi eura, a BiH bi od tog iznosa trebala dobiti oko 500 miliona eura, namijenih za privredni podsticaj.
ONASA: U kojoj mjeri je Komora uključena u aktivnosti iznalaženja rješenja u trgovini s Hrvatskom i prema Vašem mišljenju, hoće li uskoro biti otklonjene barijere koje onemogućavaju izvoz proizvoda iz BiH u EU?
VASIĆ: Bitno je naglasiti da Hrvatsku više ne možemo posmatrati kao ranije iz razloga što je ona sada jedna od zemalja EU. Prema tome, sve barijere i pogodnosti koje imamo prema EU, imamo i prema Hrvatskoj. Otvaranje granica prema Hrvatskoj za robe koje se uvoze iz ove zemlje značilo bi i otvaranje granica za robe iz EU, što bi bilo pogubno za našu privredu. Činjenica je da Hrvatska ima mnogo bolje uslove za poslovanje, te bi se na taj način “ugušilo” poslovanje u BiH. Naime, Sporazum koji imamo sa EU definisao je da robe koje se izvoze iz BiH imaju carinu, dok robe koje se uvoze iz EU ne moraju imati carinu. Također smo imali i Sporazum CEFTA o slobodnoj trgovini, u kojem su Hrvatska i Srbija iskoristile pogodnosti koje je dobila naša zemlja, te smo tako spriječeni da dostignemo nivo kompanija iz okruženja. Hrvatska je ulaskom u EU dobar dio kompanija preselila u BiH, npr. Meggle u Bihać, Podravka u Prnjavor, Gavrilović dio proizvodnje preselila je u Grude,.. Kada bi se taj proces prekinuo i kada bi se pustila slobodna trgovina na teritoriji BiH, uništila bi se naša proizvodnja. Strašan je pritisak Hrvatske da se taj Sporazum promijeni, tačnije da prestane njegovo važenje. Kada je u pitanju izvoz u Hrvatsku i EU, problem predstavlja to što se nije nastavila inicijativa za otvorenjem laboratorije koja bi vršila inspekciju proizvoda životinjskog porijekla. Naše kompanije zadovoljavaju standarde za izvoz u EU, ali država nema mogućnost, odnosno nije ispunila uslove da odobri taj izvoz.
ONASA: Da li mogućnost značajnijeg izvoza bh. proizvoda vidite na ruskom tržištu, s obzirom na to da je Rusija zabranila uvoz proizvoda iz EU?
VASIĆ: Najveća prepreka je što je procedura izvoza roba u Rusiju dosta komplikovana. Njihove komisije treba da pregledaju proizvodne pogone bh. kompanija kako bi usvojile listu kompanija kojima je dozvoljen izvoz. Mi smo poslali zahtjev za dolazak tih inspekcija, a prije 15 dana smo dobili odgovor da oni dolaze tek krajem godine. To, nažalost, znači da se njima ne žuri.
ONASA: Rusija je, evidentno je, zainteresovana za uvoz bh. proizvoda životinjskog porijekla. Smatrate li da će dolazak inspekcije Carinskog saveza biti pozitivan za bh. proizvođače, a posebno za mljekare?
VASIĆ: Standardi za izvoz roba u Rusiju su nešto strožiji u odnosu na one koje zahtjevaju zemlje EU. U svakom slučaju, nadamo se da će većina kompanija zadovoljiti kriterije veterinarske inspekcije.
ONASA: Od početka ove godine na snazi je Sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i zemalja članica EFTA-e. U kojoj mjeru su bh. proizvođači počeli koristiti prednosti ovog sporazuma? Koji se proizvodi već izvoze na tržišta tih zemalja?
VASIĆ: Imamo sporazum sa zemljama članicama EFTA-e koji je skoro isti kao i sporazum sa onim koji imamo sa zemljama EU, on je također asimetričan. Dakle, isti sporazum i isti problemi se vežu za njega. Do izrgradnje laboratorija mi i dalje nećemo biti u mogućnosti da izvozimo, jer su kriteriji za dozvoljavanje uvoza roba slični. Bitno je napomenuti da Švicarska uvozi čak 60 posto prehrambenih proizvoda, te da je velika šteta što tu priliku ne možemo sada iskoristiti. Osim Švicarske, u sličnoj situaciji su i Norveška, Lihtenštajn i Island. Šansa BiH je izvoz upravo prehambenih proizvoda, pored naravno industrije namještaja, te industrije papira, drveta i metala, gdje smo zabilježili suficit u vanjskotrgovinskom poslovanju.
ONASA: Da li direktni susreti privrednika na sajmovima u BiH i svijetu rezultiraju konkretnom saradnjom i kakvi su Vaši planovi kada je riječ o ovogodišnjem predstavljanju na ovim manifestacijama?
VASIĆ: VTK BiH u svom programu ima planiran odlazak privrednika na sajmove u svijetu, ali i na one domaće. To je način da se robe iz BiH promoviše u svijetu. U ovoj godini imamo Sajam tehnologije u Hanoveru, Sajam prehrane i turizma u Splitu, Opšti sajam u Tirani, Sajam voća i povrća u Berlinu, Sajam organskih proizvoda u Ninbergu, te Sajam prehrane ANUGA2015.
ONASA: Komora je aktivni sudionik i u rješavanju problema u vezi afere TUŠ. Imate li informaciju u kojoj fazi je rješavanje ovog problema i kakvi su izgledi da će dobavljači uspjeti naplatiti svoja potraživanja?
VASIĆ: Naša obaveza je da podržimo kompanije koje imaju problema sa “Tušem”, ali nije u našoj mogućnosti da riješimo ovaj problem. Ono što mi možemo da uradimo i što smo već uradili je da vršimo pritisak, da savjetujemo dobavljače kako da vode taj proces, te da pokušamo da vršimo pritisak na vlasti da poduzmu nešto po tom pitanju. Siguran sam da će ova situacija imati sudski epilog, jer to nije nešto što se može postići dogovorom.
ONASA: U medijima se ovih dana pojavila informacija da je slovenačka kompanija Intermerkur Nova također u sličnoj situaciji kao kompanija TUŠ. Kako komentarišete činjenicu da je ova kompanija već pokrenula prethodni stečajni postupak, te da li smatrate da će dobavljači doživjeti sličnu sudbinu kao i dobavljači TUŠ-a?
VASIĆ: Moguće je. Slovenci očito imaju razrađen model kako iz Bosne i Hercegovine uzeti novac i kako upropastiti naše kompanije. Također, u Republici Srpskoj smo imali slučaj sa firmom Alpos koja je preko prodaje svojih roba izgubila 18 miliona KM uz pomoć matične firme u Sloveniji.
ONASA: Kakva je saradnja Vanjskotrgovinske komore BiH s diplomatsko-konzularnom mrežom BiH i u kojim segmentima planirate unaprijediti saradnju?
VASIĆ: Nažalost, više susreta imamo sa ambasadorima drugih država nego sa ambasadorima iz naše zemlje. Postoji pravilo da se prilikom odlaska naših ambasadora u druge države, prethodno obave razgovori sa članovima Komore. Prilikom odlaska na sajmove ili skupove u drugim zemljama, predstavnici Komore se obavezno jave ambasadorima BiH s ciljem ostvarenja bolje koordinacije koja trenutno nije na zavidnom nivou.
ONASA: Koji su prioriteti Vašeg rada, kao predsjednika VTK BiH, u predstojećem periodu?
VASIĆ: Obzirom da se Komora finansira kroz obavezno članstvo, mi praktično pokušavamo da saradnju sa privredom ostvarimo na način koji je od interesa za privredu. Intenzivno radimo na programima samofinansiranja, a posebno u sektoru za edukaciju. (kraj)