INTERVJU: HEINRICH MAURER, AMBASADOR ŠVICARSKE U BIH
Razgovarao: Ajdin BEGANOVIĆ
SARAJEVO, 4. MARTA (ONASA) – Ambasador Švicarske u BiH Heinrich Maurer u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o saradnji dvije države, evropskim integracijama BiH, ciljevima Švicarske u BiH, te o bh. dijaspori u toj zemlji,…
ONASA: Od 1. januara 2015. godine na snagu je stupio sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i EFTA zemalja. Koliko je značajno tržište BiH za Švicarsku?
MAURER: Kao strani ulagač Švicarska u BiH zauzima sedmo mjesto i trgovina je u stalnom porastu, iako još uvijek na jednom skromnom nivou. Sporazum o slobodnoj trgovini između EFTA zemalja i BiH nudi nove mogućnosti za obje strane. EFTA čine četiri zemlje članice Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska sa 13 miliona stanovnika. Odlikuje ih razvijena ekonomija i potrošači sa jednom od najviših kupovnih moći u svijetu. Kombinovani ekonomski učinak EFTA zemalja je jednako visok kao učinak ekonomije jedne zemlje kao što je Turska, a koja broji 70 miliona stanovnika. Dosadašnja iskustva pokazuju da je stopa rasta trgovinske razmjene između EFTA zemalja i trgovinskih partnera sa kojima je zaključen sporazum o slobodnoj trgovini, u prvih nekoliko godina nakon stupanja sporazuma, u prosjeku dvostruko veći u odnosu na razmjenu sa ostalim trgovinskim partnerima. Švicarska, također podržava proizvođače u BiH kroz švicarski program za promociju uvoza (SIPPO) koji im pomaže otkriti i osvojiti nova tržišta kao što je švicarsko. Ovdje nije samo riječ o trgovini, već i o investicijama koje naše zemlje međusobno povezuju. Poznajem neke švicarske poduzetnike koji ulažu u ovu zemlju i izrađuju proizvode uglavnom namijenjene švicarskom tržištu.
ONASA: Koji su osnovni ciljevi Programa saradnje koje Vlada Švicarske provodi u BiH?
MAURER: U proteklih 19 godina Švicarska je u BiH implementirala jedan raznovrstan i značajan program saradnje. Glavni domeni te saradnje bili su jačanje decentraliziranih demokratskih mehanizama na nivou općina, uz usku saradnju sa jedinicama lokalne samouprave, kako bi one postale učinkovitiji davaoci usluga stanovništvu, ali i jačanjem civilnog društva da bi se snažnije uključilo i preuzelo odgovornost lokalnog razvojnog partnera. Nadalje, program saradnje obuhvata uspostavu tržišnih ekonomija koje uključuju društveno ranjive kategorije, kroz osiguranje instrumenata za učinkovita investiranja u sektorima lokalnog biznisa, s posebnim fokusom na zapošljavanje mladih nudeći im mogućnosti izgradnje vještina prema potrebama tržišta rada i sarađujući tako sa privatnim sektorom da ponude mladima atraktivne i pristojne poslove. Konačno, naš Program saradnje podupire reforme u sistemu bh. zdravstva, uglavnom u oblasti razvoja pružanja kvalitetnih usluga medicinskih sestara/tehničara i zaštite mentalnog zdravlja. Kroz švicarski Program saradnje, također nastojimo uključiti bh. dijasporu u Švicarskoj da postanu partneri razvoja unutar svoje domovine.
ONASA: Kakav je stav Švicarske o evropskim integracijama BiH?
MAURER: Iako nije članica Evropske unije, Švicarska snažno podupire demokratsku i ekonomsku tranziciju BiH na putu prema evropskim integracijama. Švicarska je, također zainteresovana da ovaj proces integracija BiH bude uspješan. Nadam se da će proces, sa jakim naglaskom na društveno-ekonomskom polju, dobiti jedan novi zamah nakon usvojene izjave institucija BiH i stranačkih lidera, vezane za proces reformi ka EU integracijama.
ONASA: Može li se švicarski princip uređenja države primijeniti na BiH?
MAURER: Švicarska i BiH nalaze se na raskrižju različitih kultura što samo od sebe dovodi i do jedne raznolikosti populacije. Uvjeren sam da raznolikost može predstavljati snagu, pod uvjetom da se poštuju određena pravila kao što su tolerancija, poštivanje manjina i spremnost na kompromis. Svaka zemlja mora pronaći vlastitu i odgovarajuću državnu strukturu. Zemlje sa raznolikim stanovništvom često biraju federalne sisteme. Sve veći izazovi sa kojima se moderne države susreću zahtijevaju da se državno uređenje stalno preispituje. Švicarski kantoni su, naprimjer, prenijeli dio nadležnosti na nacionalni nivo u skladu sa načelom supsidijarnosti koji kaže da će javni zadatak biti pomaknut na viši nivo, ako niži nivo nije više u stanju tome adekvatno odgovoriti.
ONASA: Koliko bh. dijaspora doprinosi razvoju švicarskog društva i koliko mogu doprinijeti u odnosima dviju država?
MAURER: Bh. dijaspora u Švicarskoj broji oko 60.000 osoba i oni predstavljaju važan most i odskočnu dasku za bliske i intenzivne odnose između naše dvije zemlje. Bilo da je u području ekonomije, kulture ili nauke, članovi ove dobro integrisane dijaspore su često na čelu inicijativa za poticanje saradnje između Švicarske i BiH. Naprimjer, oni su bili i još uvijek su vrlo velikodušni u pružanju pomoći stradalima nakon prošlogodišnjih poplava. (kraj)