INTERVJU SA AMBASADOROM GRČKE U BiH, GEORGIOSOM ILIOPOULOSOM
SARAJEVO, 9. NOVEMBRA (ONASA) – Ambasador Grčke u Bosni i Hercegovini Georgios Iliopoulos u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o političkoj situaciji u BiH, evroatlantskim inegracijama zapadnog Balkana, podršci Grčke na evropskom putu BiH, unapređenju bilateralnih odnosa BiH I Grčke, vanjskotrgovinskoj razmjeni ove dvije države.
Kako ocjenjujete političku situaciju u BiH i trenutnu krizu u vladi?
PRAVDIĆ: Često smo svjedoci da pitanja koja se ne bave stvarnim potrebama ljudi preuzimaju političke debate. Lično, više bih volio pristup fokusiran na stvarne probleme i njihova praktična rješenja. Nakon što sam rekao ovo, čvrsto vjerujem da je evropski put BiH jedina vjerodostojna perspektiva za njene građane. Ostali pristupi mogu ponuditi sentimentalno zadovoljstvo u trenutku, ali ništa na duže staze. Imajući ovo u vidu nam pomaže da zaključimo šta zapravo služi narodu, a šta ne.
ONASA: Kakvi su vaši dojmovi o regionalnoj saradnji i da li ona može da doprinese ubrzanju procesa euroatlantskih integracija zapadnog Balkana?
PRAVDIĆ: Na Balkanu, svi imamo i ponosni smo na našu dugu historiju. Naša historija je blagoslov; međutim, moramo izbjeći da je pretvorimo u prokletstvo. Ponekad je potrebno distancirati se od prošlosti kako bi se postigla bolja budućnost. U tom procesu, napredak kroz saradnju je jednosmjerna ulica. Na kraju krajeva, šta su EU i NATO, do veliki forum saradnje? I nije li to glavni razlog njihovog uspjeha? Šta bi bilo od Europe danas, da države članice nisu ostavile gorku prošlost iza sebe za svjetliju budućnost …
ONASA: Da li smatrate da bi se BiH uskoro mogla pridružiti NATO-u kao punopravna članica?
PRAVDIĆ:To ovisi isključivo o BiH i njenim građanima. Siguran sam da će NATO biti spreman kada bude i BiH spremna.
ONASA: Može li BiH i dalje očekivati podršku Grčke na putu ka EU?
ILIOPOULOS:Grčka se zalagala za evropski put svih zemalja zapadnog Balkana, prije nego su ostali prepoznali tu potrebu. To je čak dobilo i formalni oblik u 2003. godini sa Solunskom agendom. Prepoznali smo vrlo rano potrebu da se uključe sve zemlje regiona u saradnju koja nudi i podsticaje i perspektive. Okvir saradnje koji postavlja pravila i omogućava im da rade u korist svojih članova.
Veoma smo ponosni što je ovaj pristup dobio zamah i sada se smatra glavnim. Dakle, odgovor na vaše pitanje je lagan i jasan. Grčka će bez sumnje i dalje podržavati evropski put BiH.
ONASA: Da li ima prostora za poboljšanje odnosa između Grčke i BiH u svim oblastima djelovanja i rada, prije svega u ekonomskim, trgovinskim i kulturnim sferama?
ILIOPOULOS: Ima dosta prostora za poboljšanje ekonomskih i trgovinskih odnosa između Grčke i BiH. Potencijal za širenja poslovnih aktivnosti grčkih kompanija u BiH je veliki, posebno u područjima kao što su turizam, građevinarstvo, sektor hrane i pića, tekstilna industrija i modna konfekcija, energija (OIE) i konsultantske usluge. Isto važi i za perspektivu proširenja poslovnih aktivnosti kompanija iz BiH u Grčkoj, u područjima kao što su turizam, poljoprivredni proizvodi (posebno voće), prerada drva i namještaj, obrada metala i energija.
Posebno je turizam veoma obećavajući sektor kojem obje naše zemlje pridaju veliku važnost i ulažu mnogo sredstava i napora. Nepostojanje direktnog leta između BiH i Grčke je, nažalost, ograničavajući faktor. Međutim, nakon uspješnog završetka bilateralnog poslovnog foruma između BiH i Grčke prošlog marta optimista sam za budućnost.
Sve u svemu, izvozne performanse Grčke u BiH su daleko od zadovoljavajućih, kao i izvoz BiH u Grčku. Isto važi i za ulaganje grčkih kompanija u BiH.
Što se tiče kulturne saradnje, ovo nije bio vrlo produktivan period. Uz izuzetak Sarajevo Film Festivala i Festivala Sarajevska zima koji rade izvrstan posao, kurseva grčkog jezika koje nudi ambasada i povremenih događanja, kulturna razmjena je oskudna. Moramo učiniti mnogo više. Ipak, moramo biti i pragmatični. Kultura obično dolazi sa značajnom cijenom.
ONASA: Na poslovnom forumu “B2B” susret BiH – Grčka, saopćen je podatak da je Grčka do sada uložila 37 miliona eura u BiH i da ukupno 100 miliona eura trgovinske razmjene između dvije zemlje nije pretjerano velik iznos. Po vašem mišljenju, koja su zanimljiva područja u kojima postoji prostor za poboljšanje trgovinske razmjene između dvije zemlje?
ILIOPOULOS: Ukupan obim trgovinske razmjene između Grčke i BiH u proteklih pet godina je zaista zabilježio stabilan rast, a 2011. godina je bila najbolja godina u bilateralnoj trgovini., Međutim, to nije zadovoljavajuće za nas, posebno u odnosu na količinu i vrijednost naše bilateralne transakcije s drugim zemljama u regiji. Područja s značajnim prostorom za poboljšanje u našoj trgovinskoj razmjeni uključuju poljoprivredne proizvode (posebno voće, povrće i mliječne proizvode), građevinski materijal, namještaj i proizvode od drveta, pojedine artikle u tekstilnoj industriji (npr. grčke kompanije su vrlo zainteresirane za izvoz neobrađenog pamuka i krzna u BiH), kozmetički proizvodi, ljekovito bilje i farmaceutski proizvodi.
ONASA: U kojoj mjeri su grčke kompanije prisutne na tržištu BiH i da li postoji prostor za aktivnosti kompanija iz BiH u Grčkoj?
ILIOPOULOS: Prisustvo grčkih investicija u BiH, u najmanju ruku, je ograničeno. Oko 15 grčkih kompanija je trenutno registrovano i radi u BiH, a najvažnija, u smislu aktivnosti i godišnjeg prometa, je Alpro a.d. Vlasenica u vlasništvu Alumil S.A. grupe u Grčkoj.
Nakon uspjeha pomenutog poslovnog foruma ”B2B” susret BiH-Grčka (u martu 2016. godine), identifikovana su nova područja vrijedna ulaganja u BiH, kao što su turizam, energetika, građevinski projekti i ICT sektor.
Što se tiče BiH kompanija u Grčkoj, tu svakako ima prostora za poboljšanje aktivnosti, posebno u oblasti izvoza, kako skupocjenog namještaja tako i hrane i pića (posebno voća kao što su bobice, šljive, kruške, dunje i voćni sokovi). Ohrabrujemo bh. poduzetnike da traže partnerstvo sa grčkim kolegama i ciljaju grčko tržište. Buduće članstvo u EU će biti olakšavajući faktor u tom smislu.
ONASA: Šta smatrate osnovnim prednostima i nedostatcima za strana ulaganja u BiH?
ILIOPOULOS: Najvažnije prednosti BiH uključuju dostupnost prirodnih resursa i prekrasnu prirodu, dugu tradiciju u različitim granama industrije, obilje industrijskih zona, atraktivne lokacije i raspoloživost proizvodnih postrojenja, povoljno pravno okruženje za strane investitore (uprkos birokratskim preprekama), niske stope poreza, dostupnost visoko obrazovane i konkurentne radne snage, stabilna domaća valuta (BAM) vezana za euro, članstvo u regionalnim i bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini i, na kraju, ali ne i najmanje važno, njena EU perspektiva.
Međutim, političko okruženje i složene strukture vlasti u BiH istovremeno stvaraju značajne prepreke za ekonomski razvoj i direktne strane investicije. Investitori se i dalje suočavaju sa velikim brojem ozbiljnih prepreka, uključujući komplikovano poslovno okruženje, složene pravne i regulatorne okvire, strukture vlasti, nedovoljna zaštita imovinskih prava, složeni zakoni o radu i penziji, nedostatak jedinstvenog ekonomskog prostora i tako dalje.
ONASA: Da li ste zadovoljni ovogodišnjim rezultatima turizma u Grčkoj?
ILIOPOULOS: Ovo je bila prekretna godina za Grčku u oblasti turizma bila je s više od 25 miliona posjetitelja do kraja augusta. Dakle, nemam razloga da ne budem zadovoljan; još više ako se uzme u obzir da se turizam tradicionalno predstavlja kao ”teška industrija” Grčke i najveći je sektor u pogledu godišnjih prihoda i zapošljavanja. (kraj)