POSJETA AMBASADORA ISLAMSKE REPUBLIKE IRANA U BIH MAHMOUDA HEIDARIJA
Razgovarala: Emina Osmanbegović
SARAJEVO, 10. APRILA (ONASA) – Ambasador Islamske Republike Iran u BiH Mahmoud Heidari u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o ekonomskoj i političkoj saradnji BiH i Islamske Republike Iran, o sunitsko-šiitskom sukobu na Bliskom istoku, o ukinutim sankcijama na nuklearni program, naftnom tržištu …
ONASA: Kako vidite političku situaciju u regionu Balkana i Bosne i Hercegovine, kakav je stav Islamske Republike Iran u tom pogledu?
HEIDARI:Mi vjerujemo da Balkan treba stabilnost i razvoj, a ovo se ne može ostvariti osim u svjetlu međusobnog približavanja i saradnje svih naroda i vlada u regionu. Islamska Republika Iran, stoga, podržava mir, stabilnost i razvoj Balkana i u tom pravcu nastoji uspostaviti korisne i konstruktivne odnose sa svim državama regiona. Islamska Republika Iran, na tom osnovu, nakon raspada bivše Jugoslavije i promjene struktura vlasti u istočnoj Evropi i na Balkanu, je bila među prvim državama koje su priznale nove države u regionu i pokrenula je uspostavu političkih, ekonomskih i kulturnih veza s balkanskim državama, a otvaranjem ambasada u regionalnim državama pokazala je svoju odlučnost i volju zasnovanu na širenju saradnje.
Islamska Republika Iran je bila među prvim državama koje su zvanično priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine, uvijek je bila uz narod i vlasti BiH, tokom rata je narodu slala humanitarnu pomoć, a nakon toga pomagala povratak izbjeglica i obnovu porušenih objekata. Iran je, podržavajući narod Bosne i Hercegovine, štitio nezavisnost, teritorijalnu cjelovitost i mirnodopski suživot svih naroda u ovoj zemlji. Vjerujemo da jačanje odnosa Irana i Bosne i Hercegovine, također, može biti učinkovito i po pitanju poboljšanja regionalnih odnosa Balkana i Bliskog istoka.
ONASA: Kako ocjenjujete kulturnu i obrazovnu saradnju Irana i Bosne i Hercegovine s obzirom na aktivnosti Kulturnog centra Irana i Instituta Ibn Sina i kako se ona može poboljšati?
HEIDARI:Mnogi afiniteti i sličnosti naroda Irana i Bosne i Hercegovine u kulturi, jeziku, običajima, tradiciji, rukopisi na perzijskom jeziku u bosanskim bibliotekama, kulturno-umjetnički izvori, historija zvaničnog predavanja i učenja perzijskog jezika u BiH, kao i prisustvo određenog broja bosanskih studenata u Iranu samo su dio kulturnog zajedništva dviju država. Proteklih godina dvije države su potpisale Sporazum o kulturnoj, naučnoj i istraživačkoj saradnji, bratimljenje Teherana i Sarajeva u 2016. godini, što predstavlja vrijedan kulturni događaj za dvije države.
Iranske institucije, uključujući i Kulturni centar Islamske Republike Iran, organiziranjem Sedmice filma, Sedmice kulture Irana, brojnih umjetničkih izložbi, uz prisustvo iranskih umjetnika i koncerata tradicionalne muzike, čine napore u pravcu poboljšanja kulturne saradnje dvije države. Međutim, smatram da u ovoj oblasti imamo mnoge neiskorištene kapacitete koje trebamo iskoristiti za produbljivanje odnosa, pritom apostrofiram širenje saradnje umjetničkih i naučnih centara dviju država.
ONASA: Kako vidite ekonomsku saradnju Bosne i Hercegovine i Irana?
HEIDARI: Ambasada Islamske Republike Iran u Sarajevu je odlučna da prati i u svakom smislu pomogne proces razvoja i jačanja ekonomskih odnosa u različitim privrednim oblastima, uključujući i privatni sektor i vjerujem da Iran i BiH imaju visoke kapacitete za svestranim razvojem odnosa i da postoji i politička volja iranskih i bh. zvaničnika za njihovim aktiviranjem.
Nakon osamostaljivanja BiH, ove dvije države su potpisale više ekonomskih sporazuma u oblastima trgovine, bankarstva, zajedničkih investicija, transporta, saradnje privrednih komora i drugih i prije sankcija bh. privrednici su bili jedni od izvoznika roba u Islamsku Republiku Iran, a trgovinska razmjena dvije države je tada dostigla veliki nivo. Nažalost, nakon implementacije sankcija ovi odnosi su drastično pali, a iranske kompanije su, usljed izazvanih ograničenja, bile prisiljene zamijeniti bosanske proizvode onim iz drugih zemalja. Situacija se promjenila i, na sreću, poslije sporazuma Irana i zemalja 5+1 svjedoci smo velikog prisustva evropskih, azijskih, čak i američkih kompanija, na osmadesetmilionskom tržištu Irana. Pored ukidanja sankcija, bh. kompanije još nisu prisutne na tržištu Irana. Nadam se da ćemo, što prije, rješenjem nekih problema i prepreka, svjedočiti prisustvu i efikasnim aktivnostima bh. kompanija na tržištu Irana. Uz investicione olakšice iranske kompanije su spremne učestvovati u ekonomskim i investicionim projektima BiH. Potpisivanje Memoranduma o saradnji malih i velikih preduzeća dviju država tokom prošlogodišnje posjete tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, putovanja brojnih privrednih delegacija, uključujući i delegacije privatnog sektora iz Tuzle i Tešnja su značajni koraci u pravcu poboljšanja odnosa. Postoje brojni kapaciteti za privrednu saradnju Irana i BiH, posebno u oblasti turizma, poljoprivrede, energije, raznih inudstrijskih grana, petrohemije kao i industrije autodijelova i vjerujem da mediji svojim djelovanjem mogu osvjetliti prisutne kapacitete čime bi doprinjeli razvoju što bolje komunikacije i saradnje, koja će na kraju biti od koristi građanima i narodima dviju država.
.
ONASA: Kakva je uloga Irana u borbi protiv ISIL-a?
HEIDARI: Danas više nego ikada ranije u regionu i svijetu osjećamo veliku opasnost terorizma, a veliki broj stanovnika Iraka, Sirije, Libije i Jemena je raseljen u izbjeglištvu, a njihovi domovi su razrušeni. Islamska Republika Iran je, od samog početka pojave radikalnog pokreta u regionu, upozoravala da će upotreba terorističkih grupa i promovisanje ekstremističkih ideja na Bliskom istoku imati velike i teške posljedice za čitav svijet. Danas, nakon brutalnih zločina ISIL-a, rijeke izbjeglica i terorističkih napada u nekim evropskim državama, svi tvrde kako žele uništiti ekstremizam i nema sumnje da su tekfir ideologija i ekstremizam osuđeni na propast. Terorizam i ekstremizam nemaju granice i očigledni su kao dva velika problema za cijeli svijet, uključujući Balkan i BiH.
Ne postoji rješenje izuzev umjerenosti, očuvanja granica, poštivanja nezavisnosti država i iskrene saradnje za uspostavom stabilnosti i mira u svijetu. Islamska Republika Iran, kao zemlja predvodnica u praktičnoj i ozbiljnoj borbi protiv terorizma, uložit će sve napore u borbi protiv ove pošasti, spremna je podržati suprotstavljanje ekstremizmu u svim oblastima i svoja iskustva podijeliti s prijateljskim zemljama, a ova spremnost je iskazana i tokom posljednjih susreta sa visokim bh. zvaničnicima.
ONASA: Da li imate preciznu procjenu sunitsko-šiitskog sukoba na Bliskom istoku?
HEIDARI: Stav Islamske Republike Iran u vanjskoj politici nikada nije bio etnički i plemenski, nikada nije promovirao nacionalizam i sektaštvo, već islamski svijet vidi i priznaje dijelovima jednog tijela, sve muslimane drži braćom, a u ovom bratstvu nije dozvoljena i ne postoji rasna razlika, Perzijanac, Arap, Šiit i Sunit.
Iran svake godine, uz prisustvo islamske uleme iz cijelog svijeta, organizira brojne međunarodne konferencije u svrhu približavanja mezheba, a na posljednjoj konferenciji Islamskog jedinstva, održanoj u decembru 2016. godine, predsjednik Irana je, pozivajući sve muslimane na jedinstvo i bratstvo u svjetlu učenja Poslanika islama (s.a.v.s), ponovio “da su šiitski polumjesec i sunitski trougao pogrešni, da su šiiti i suniti braća, sljedbenici islama i Poslanika”.
Vanjska politika Irana se uvijek ogledala u prijateljstvu i povezanosti muslimana, a pristup vanjske politike Irana prema muslimanima sunitima Palestine i drugih islamskih zemalja pokazatelj je ove činjenice. Izgovori ekstremističkih ideja, terorističkih akata i megalomanskih politika koji pokrivaju i podstiču spor šiita i sunita su neprihvatljivi i nerealni.
ONASA: Kakav je stav Islamske Republike Iran u vezi sa pitanjem budućnosti Palestine, kako vidi rješenje ove krize?
HEIDARI: Kao što je vrhovni vođa Islamske revolucije Irana rekao, plan Irana za rješenje pitanja Palestine i njene budućnosti je jasan i logičan, prva faza je povratak i učešće svih raseljenih Palestinaca u određivanju budućnosti Palestine. Siguran sam da stanovništvo BiH, koje je osjetilo gorčinu rata, više od bilo koga u svijetu zna šta znači prisilno protjerivanje, raseljavanje i povratak. Druga faza podrazumijeva referendum, glasanje svih Palestinaca, muslimana, jevreja i hrišćana, o budućnosti ove okupirane zemlje. Ustvari, palestinski narod, na demokratskim principima, mora donijeti odluku o budućnosti Palestine, a doseljenička naselja i dodatni pritisci na palestinski narod su nezaboravno nasilje i zulum o kojem historija neće imati pozitivan sud i koje je osuđeno na propast.
ONASA: Kakva je Vaša procjena o budućnosti nuklearnog sporazuma s obzirom na novu američku administraciju i predsjednički mandat Donalda Trumpa?
HEIDARI: Sveobuhvatni sporazum (Bardžam) je međunarodni sporazum koji je u prilogu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, nije dakle bilateralni sporazum Irana i Amerike koji bi bio podložan promjeni s promjenom američke vlade. Iran je potpuno dosljedan u provođenju preuzetih obaveza, što je potvrdila i Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA), te stoga ima pravo da i od drugih strana očekuje da ispune svoje obaveze. Nažalost, kod nekih sila, učesnica u pregovorima, evidentno je kašnjenje u ispunjavanju obaveza. Iran se obavezao na implementaciju Sporazuma, ali neće biti ravnodušan na njegovo kršenje.
ONASA: Kakvo je stanje u automobilskoj industriji Irana nakon ukidanja sankcija?
HEIDARI: Iran posjeduje najveću automobilsku industriju na Bliskom istoku, ova industrijska grana, sa udjelom od 10 posto u BDP-eu, predstavlja drugi po veličini ekonomski sektor Irana, poslije nafte i plina. Ova industrijska grana je posljednjih 15 godina za Iran imala prioritet, čak je i u vrijeme sankcija (2014. godine) proizvedeno više od milion automobila, a očekuje se da će, nakon nuklearnog sporazuma, do 2020. godine proizvodnja automobila iznositi blizu dva miliona, odnosno do 2029. godine šest miliona automobila u godini. To znači veliku potrebu razvoja industrije autodijelova što u konačnici predstavlja priliku za prisustvo i angažiranje kompanija koje imaju iskustva u ovoj oblasti. Kompanije Pežo, Citroen i Renault su kompanije koje su prve reagovale u ovom sektoru, i u prvoj prilici po ukidanju sankcija ušle su na tržište Irana i potpisale ugovore vrijedne nekoliko desetina miliona eura.
ONASA: Kako procjenjujete sporazum OPEC-a iz decembra prošle godine o smanjenju proizvodnje i udio Irana?
HEIDARI: Ekonomija Irana, među zemljama izvoznicama nafte, ima posebno važno mjesto. Iran po rezervama plina zauzima prvo, odnosno po rezervama nafte četvrto mjesto u svijetu (potvrđene rezerve nafte više od 157 milijardi barela, potvrđene rezerve plina 1201 trilion kubnih metara). Nakon potpisivanja nuklernog sporazuma Iran želi brže iskoristiti svoje ogromne rezerve prirodnog plina, kako bi se transformisao u važnog izvoznika plina u svijetu. Očekuje se da će realizacijom planova u ovoj oblasti, tržišta susjednih zemalja, čak i Evrope, postati najvažniji potrošači prirodnog plina Irana. Zemlje članice OPEC-a su na 171. redovnom zasjedanju prvi put od 2008. godine postigle konsenzus i dogovor o smanjenju proizvodnje sirove nafte. Dogovoreno je dnevno smanjenje proizvodnje u prvih šest mjeseci 2017. godine za 1,2 miliona barela, istovremeno zemlje članice su se složile sa dnevnom proizvodnjom Irana od 3,9 miliona barela sirove nafte, što je gotovo ekvivalentno dnevnoj proizvodnji Irana prije sankcija. Članice OPEC-a su potvrdile da još uvijek i u teškim uslovima mogu donositi važne odluke i imati važnu ulogu na energetskom tržištu svijeta. Vjerujem da će, kada je cijena nafte niska, atraktivnost investiranja u projekte naftne industrije Irana biti izraženija, a novi model naftnih ugovora Irana je spreman i inostrani partneri u novom formatu ulaze u naftnu industriju Irana.
ONASA: Kakav je stav Irana u vezi sa raketnim napadom Amerike na jednu zračnu bazu u Siriji?
HEIDARI: Islamska Republika Iran, kao najveća žrtva hemijskog oružja u savremenoj historiji, osuđuje bilo kakvu upotrebu ovog oružja bez obzira na to ko su njegovi počinioci i žrtve i istovremeno, korištenje ovog alibija za jednostrane poteze smatra opasnim i destruktivnim i kršenjem imperativnih principa međunarodnog prava. Mi, uz snažnu osudu bilo kakvog jednostranog vojnog poteza i raketnog napada američkih brodova na zračnu bazu “El-Širat” u Siriji, smatramo da ovakvi postupci pod izgovorom sumnjivog hemijskog napada u Han Šejhunu u Idlibu čiji su počinioci, vrijeme i oni koji su se okoristili njime u potpunosti pod velom sumnje, doprinose jačanju terorista koji su pred slomom i povećavaju kompliciranost situacije u Siriji i regionu.(kraj)