SARAJEVO, 5. OKTOBRA (ONASA) – Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zoran Tegeltija u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o ključnim izazovima ekonomije u zemlji, o potrebi donošenja novog zakona o PDV-u, o sprječavanju „sive“ ekonomije, o kadrovskoj situaciji u UIO BiH,…
Razgovarala: Lamija Silajdžić
ONASA: Bili ste ministar u Vladi Republike Srpske, u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, a sada ste direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Sve funkcije direktno se odnose na finansije i ekonomiju. Gdje Vi vidite najveće izazove kada je riječ o ekonomiji BiH?
TEGELTIJA: Ključni problemi u svjetskoj ekonomiji koji su i danas značajno prisutni u Bosni i Hercegovini nastali su u trenutku pojave pandemije virusa korona, došlo je do ukidanja lanaca snabdijevanja, svi su zatvorili svoje domaće tržište i jednostavno nije bilo načina ni sigurnosti na tržištu kad je u pitanju robna razmjena.
Globalna ekonomska kriza samo je nastavljena početkom rata u Ukrajini i taj trend, nažalost, traje još i danas. Sve pomenuto je značajno uticalo na katastrofalna pomjeranja cijena energenata i hrane, kao i pitanje inflacije, sa kojom se do današnjeg dana borimo.
Ugrožena je monetarna stabilnost u najrazvijenijim zemljama svijeta, koje svaki dan povlače različite poteze koji izuzetno negativno utiču na male ekonomije kao što je ekonomija Bosne i Hercegovine. Nama je najizazovnije kretanje privrednog rasta u zemljama zapadne Evrope jer smo u ogromnoj mjeri naslonjeni na njih.
Privreda BiH se u ovom trenutku susreće sa problemom cijene kapitala sa jedne strane, a sa druge visokim cijenama i hrane i energenata, te poremećenim lancima snabdijevanja. Ono što dosad nije bio problem za nas i sa kojim se nismo toliko susretali jeste radna snaga. Naša privreda sve više počinje da uvozi radnike za pojedina zanimanja. Ovi problemi će trajati još godinu-dvije dana, odnosno dok se inflacija ne stavi pod kontrolu.
ONASA: Da li ste zadovoljni stanjem koje ste zatekli u Upravi za indirektno oporezivanje BiH?
TEGELTIJA: Uprava za indirektno oporezivanje je najveća institucija na državnom nivou i jedna od najkompleksnijih kad su u pitanju nadležnosti. Mnogi poslovni procesi su uspostavljeni i dobro funkcionišu, ali prostora za napredak uvijek ima. Tu prije svega mislim na odnos sa poslovnom zajednicom i uvođenje novih usluga koje će privrednicima olakšati ispunjavanje zakonski propisanih obaveza. Pored povećanja broja i kvalitete usluga koje Uprava treba ponuditi poslovnoj zajednici, definitvno se mora raditi na jačanju pravne sigurnosti, kako bi obveznici bili u potpunosti upoznati sa svojim pravima i obavezama.
ONASA: Koji će biti prioriteti u Vašem radu u UIO BiH?
TEGELTIJA: Moj cilj je da UIO u narednom periodu osigura uvođenje novih elektronskih usluga i procedura, jer je to realnost u modernim poreskim i carinskim administracijama u Evropi i šire. S jedne strane to će osigurati brže, lakše i jeftinije ispunjavanje obaveza poslovnoj zajednici, a s druge strane upravo prelazak na elektronsku komunikaciju može smanjiti rizik od potencijalnih koruptivnih djelovanja.
ONASA:Koji su najveći problemi sa kojima se susreće Uprava za indirektno oporezivanje BiH?
TEGELTIJA: Nedovoljna i neadekvatna kadrovska popunjenost Uprave svakako je jedan od većih problema, izuzetno loši uslovi za rad, prije svega u Banjaluci. Pored toga, neophodna je bolja tehnička opremljenost cijele institucije kako bi se ostvario još značajniji napredak u pravcu digitalizacije institucije. Umjetna inteligencija se već uveliko koristi u mnogim razvijenim zemljama u različitim oblastima i mišljenja sam da i carinske i poreske adminstracije to trebaju iskoristiti za poboljšanje svojih poslovnih procesa.
ONASA: Kako spriječiti “sivu” ekonomiju u BiH, te u kojem obimu je ona zastupljena u BiH?
TEGELTIJA: Siva ekonomija je prisutna u svim zemljama, prisutna je u zemljama koje su na mnogo većem stepenu ekonomskog i svakog drugog razvoja u odnosu na BiH. Potpuno precizne procjene sive ekonomije u BiH ne postoje, ali je zadatak UIO i ostalih agencija i tijela za provođenje zakona na svim nivoima vlasti da sve privredne aktivnosti pokušaju uvesti u sferu realnih. Smanjenje sive ekonomije može se postići kada imamo potpuno jasne zakonske propise, bez prostora za različita tumačenja, kako obveznika tako i kontrolnih organa, te uz još bolje kontrole koje će se bazirati na dobroj analizi rizika.
ONASA: Da li je pokrenuta procedura za kupovinu zgrade (UIO BiH) i da li će konačno biti kupljena te koliko će to olakšati rad UIO BIH?
TEGELTIJA: U toku su pripremne aktivnosti za raspisivanje oglasa za kupovinu objekta za smještaj zaposlenih u Sjedištu UIO i Regionalnom centru Banjaluka. Iskreno se nadam da će ovaj dugogodišnji problem koji opterećuje Upravu biti uskoro riješen, jer su uslovi u kojima rade službenici Uprave u Banjaluci jako loši. Mislim da je ovo pitanje nepotrebno ispolitizovano, a da niko nije došao da vidi u kakvim uslovima rade službenici u Banjaluci. Isto tako, u prethodnom periodu je riješen smještaj zaposlenih u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, pa se nadam da ćemo problem smještaja zaposlenih u Banjaluci uskoro konačno riješiti.
ONASA: Da li će u Upravi doći do kadrovskih promjena, te da li će biti otvorena za mlade i stručne ljude iz BiH?
TEGELTIJA: Jedan od većih problema sa kojima se trenutno susrećemo je starosna struktura zaposlenih u UIO. U naredne četiri godine oko 500 službenika treba da ode u penziju. Drugi problem je nedostatak određenog profila kadrova, a treći potrebno vrijeme da se ti ljudi uvedu u posao. Ono što ću predložiti Savjetu ministara BiH i Parlamentu BiH jeste da primimo najmanje stotinu mladih kadrova, najboljih studenata, pripravnika, ljudi koji će u UIO BiH doći sa svojim znanjem. Moj sljedeći zahtjev biće uspostavljanje školskog centra UIO gdje ljudi mogu da uče i da se pripremaju za rad u oblasti poreskih i carinskih propisa u BiH.
ONASA: Kakva je saradnja UIO BiH sa zemljama EU?
TEGELTIJA: Postoji uspostavljena međunarodna saradnja UIO sa poreskim i carinskim administracijama sa zemljama u okruženju i sa zemljama članicama Evropske unije. Ona se bazira na osnovu potpisanih međunarodnih sporazuma između BiH i drugih zemalja, kao i na osnovu memoranduma o razumijevanju koje Uprava ima potpisane sa drugim administracijama. Skoro na dnevnom nivou vrši se razmjena određenih akata i informacija, što je zaista dobro u prevenciji bilo kakvih nezakonitosti. Upravo iz tog razloga moj je cilj da u narednom periodu pokušamo unaprijediti međunarodnu saradnju.
ONASA: Da li će se u skorije vrijeme raditi na tehničkom opremanju Uprave i na taj način skratiti čekanje na granicama?
TEGELTIJA: UIO je pristupila nizu aktivnosti kojim bi ubrzala protok kapitala, roba i putnika preko graničnih prelaza. U pregovorima smo sa Svjetskom bankom oko uvezivanja svih institucija unutar BiH u program “single window” kako bi se obezbijedio jednošalterski sistem za širu poslovnu zajednicu. UIO je u tom pravcu potpisala sporazum sa UNCTAD-om na pet godina o podršci u implementaciji u program “single window”.
Kad je u pitanju ubrzanje protoka roba u narednom periodu moramo obezbijediti sve što je neophodno za pristupanje međunarodnoj NCTS Konvenciji, od sve potrebne tehničke opreme do povećanja propusne moći komunikacionih veza. Radi se o međunarodnom provozu gdje se svi dokumenti predaju isključivo elektronski.
Očekuje nas u narednoj godini nadogradnja carinskog informacionog podsistema, razvoj i implementacija sistema za kontrolu uvoza i izvoza usklađenog sa sistemom EU, razvoj i integracija dodatnih servisa za elektronsku razmjenu podataka neophodnih u postupku carinjenja i uvođenje potpuno digitalne carine što je prema EU direktivama obaveza od 2025. godine.
ONASA: Šta mislite o uvođenju diferencirane stope PDV-a u BiH?
TEGELTIJA: Uvođenje diferencirane/snižene stope jeste praksa koja je postojala i postoji u Evropi i niko ko je uvodio sistem PDV-a osim Danske i nas nije uveo jedinstven sistem. Najčešće objašnjenje zašto je BiH uvela takvu stopu jeste zbog jednostavnosti primjene Zakona o PDV-u i to ima nekog smisla. Sa druge strane, uvoditi diferenciranu stopu PDV-a u trenutku kada imate manjak prihoda na neki način ima smisla. Ali, uvoditi diferenciranu stopu kada imate viška prihoda, nema smisla. Prikupljene prihode treba onda usmjeriti ka onima kojima je to potrebno. Korist od diferencirane stope u suštini imaće oni koji su najbogatiji, jer oni najviše imaju i najviše troše. Zato mislim da je izdvajanje više novca za socijalno ugrožene kategorije društva i pomaganje onima kojima je to najpotrebnije najbolje rješenje. UIO BiH će implementirati bilo kakvu odluku parlamenta, jednu stopu, dvije ili tri stope, kako god da odluče, s tim što moramo biti jasni da su troškovi implementacije diferencirane stope jako visoki i da donose veliki trošak javnoj vlasti, a male benefite građanima. Sve to će se izgubiti negdje na relaciji trgovca, uvoznika i proizvođača. Samo minimalni dio prostora doći će do krajnjih potrošača. Evo primjer, kada smo uvodili jedinstvenu stopu od 17 odsto, mi smo do tada imali opštu stopu 20% odsto. Ništa tada nije pojeftinilo, ni automobili, ni cigarete, ni alkohol, jer se tih tri odsto izgubilo na pomenutoj relaciji.
ONASA: Rekli ste da je u BiH potreban novi zakon o PDV-u. Koliko je moguće bilo šta u BiH promijeniti po pitanju PDV-a?
TEGELTIJA: Mislim da sistem PDV-a u BiH dosta dobro funkcioniše i da niko od nas ne bi trebalo da ima bilo kakve ozbiljne primjedbe na PDV. Činjenica je da je Zakon o PDV-u davno usvojen, da je on podložan prilogođavanjima, prije svega implementirajući određene EU direktive. Dugi niz godina ne postoji nikakva spremnost za korekciju Zakona o PDV-u, zato što se sve ovdje svodi na to kako omogućiti da ljudi ne ulaze u sistem PDV-a sa jedne strane, a sa druge neprestana igra sa stopama PDV-a. Naime, oni koji vrše vlast često vide tu kao mogućnost da nadomjeste nedostatak pojedinih prihoda. Opozicija se ponaša vrlo lagodno i predlaže smanjenje stope PDV-a, ukidanje stope PDV-a na određene proizvode i slično. Suština Zakona o PDV-u nije stopa PDV-a, već kako da taj sistem obezbijedi fiskalnu stabilnost u ovoj zemlji. Ja sam zagovornik da poslovna zajednica u BiH sa stručnjacima i UIO BiH treba da pripremi Prijedlog zakona o PDV-u i takav da se usvoji u Parlamentu BiH. Svako igranje sa stopama PDV-a dovelo bi do finansijske nestabilnosti BiH, što nama nije potrebno.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
TEGELTIJA: Slobodni mediji i nezavisno izvješatavanje predstavljaju jedan od osnovnih stubova demokratije svakog društva. U tom smislu izuzetno je važna medijska nezavisnost, bilo politička, ekonomska, ali i svaka druga, jer jedino na takav način jedan medij može potpuno objektivno izvještavati o svim temama važnim za jedno društvo. Mišljenja sam da mediji trebaju preuzeti i veću edukativnu ulogu na društvo, posebno kad je u pitanju oblast poreza, prihoda i generalno finansija.