Razgovarala: Lejla Trle
SARAJEVO, 2. AUGUSTA (ONASA) – Načelnik Opštine Nevesinje Milenko Avdalović za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o onome po čemu se Opština Nevesinje ističe u odnosu na druge Opštine, o privredi, turističkim potencijalima, o projektima vezanim za ovu Opštinu.
ONASA: Po čemu je prepoznatljiva Opština Nevesinje?
AVDALOVIĆ: Opštinu Nevesinje opisuju tri stvari, prva je istorijski momenat u kom se kroz istoriju Nevesinje spominje kroz bune i ratove i taj nevesinjski ustanak koji je nazvan Nevesinjska puška s kraja 19. vijeka koji je otvorio to, istoričari bi rekli, istočno pitanje i pad Otomanskog carstva. Druga nevesinjska odrednica je “Nevesinjska olimpijada”, kulturno-sportska manifestacija koja se svake godine održava u avgustu. Manifestacija obuhvata tradicionalne i savremene sportske discipline i naravno kao “šlag” na sve to konjske trke, koje se tradicionalno održavaju na Bratničkom lugu kod Nevesinja. U posljednje vrijeme ova manifestacija, mi bar tome težimo, postaje i turistička manifestacija koja privlači veliki broj ljudi iz Hercegovine i iz cijele regije. Treća stvar koja karakteriše Nevesinje je nevesinjski krompir koji se tradicionalno proizvodi na ovom kraju, koji je odličnog kvaliteta i poznat na tržištu. Mi smo ove godine ušli u proces zaštite, ili kako je moderno reći, brendiranja krompira. Mislim da ćemo nekoj naučnoj instituciji u BiH dati uskoro dati da uradi eloborat tako da bi trebalo da taj nevesinjski krompir bude do kraja ove ili početka naredne godine zaštićen i brendiran. Samim tim krompir bi se trebao pojaviti u svim našim marketima u pakovanjima sa svojim logom, zaštitnim znakom. Zasad možete vidjeti svuda po magistrali kako ljudi prodaju nevesinjski krompir, a naravno taj krompir dovezu sa nekog drugog tržišta ili mjesta. Četvrta stvar koju bih dodao, a po čemu bih želio da Nevesinje bude prepoznatljivo je energetski projekat “Gornji horizonti”, koji je počeo prošle godine. Taj projekat podrazumjeva dva hidrotunela, jedan od Dabra do Nevesinja, drugi od Nevesinja do Rilja u Gacku i kupi sve vode istočne Hercegovine i dovodi ih do korita rijeke Trebišnjice. To bi Nevesinju donijelo dosta dobra. Prije svega dvije velike akumulacije vode u Nevesinju i Riljima, druga stvar proizvodila bi se velika količina struje. Nevesinje bi u budžetu od te dvije brane imalo oko tri miliona konvertibilnih maraka (KM). S tim projektima zadržali bi se i ljudi. Prvog septembra počeli su radovi na dionici tunela Zovi do – Dabar koji je dug 12.5 kilometara, a rok za završetak radova je četiri godine. Vrijednost projekta je 113.000.000 KM, a finansira ga Elektroprivreda Republike Srpske (RS).
ONASA: Kako vidite Opšinu do kraja mandata i šta smatrate da bi trebalo poboljšati na prostoru opštine?
AVDALOVIĆ: U kampanji smo obećali da ćemo riješiti problem sa vodosnabdijevanjem. Nevesinje sa vodom ima dva problema. Prvi je da je nema dovoljno, a drugi je ispravnost vode. Ove godine otvaramo tender za prečistač na jezeru Alagovac i sa tim prečistačem riješit ćemo kvalitet vode. Međutim, u jezeru Alagovcu je nedovoljno vode, a taj problem želimo riješiti projektom “Gornji horizonti”.
ONASA: Na čemu će biti Vaš fokus rada u narednom periodu, odnosno koji su najznačajniji projekti koje planirate realizirati?
AVDALOVIĆ: Pored rješavanja problema sa vodosnabdijevanjem posebnu pažnju pružit ćemo sređivanju užeg gradskog jezgra. Posljednjih godina opštinska vlast više je ulagala u sela. Gradsko jezgro je potpuno zapušteno, ruinirano, sportska dvorana je pred rušenjem, Dom kulture je ruiniran, gradske ulice su pune rupa. Mi smo već kroz zaduženja i uz pomoć Vlade Republike Srpske dogovorili obnovu sportske dvorane, u koju će biti uloženo oko 700.000 KM, obnovu Doma kulture u vrijednosti od 200.000 KM i za presvlačenje asfalta 1.000.000 KM. Također, ove godine planiramo izgradnju centralnog spomen-obilježja na gradskom trgu, koji će biti namjenjen svim borcima za slobodu.
ONASA: Koji su ključni projekti koje ste ostvarili ili pokrenuli u ovoj godini?
AVDALOVIĆ: Pokrenuli smo za sve projekte procedure. Moram spomenuti da procedure oduzimaju ogromnu energiju, vrijeme i novac, a ponekad nanose i veliku štetu opštinama. Često tenderi propadaju zbog procedura. Na tenderu su prošli projekat spomenika, a očekujemo da će ovih dana “proći” i projekat obnove sportske dvorane koji bi trebao biti povjeren kompaniji Krivaja Zavidovići.
ONASA: Kakva je saradnja sa susjednim opštinama?
AVDALOVIĆ: Saradnja je dobra. Ja kao načelnik nisam imao nikakvih problema ni u jednom mjestu u kome sam boravio u BiH. Prošle sedmice je Opštinu Ljubinje zadesio veliki požar i sve okolne opštine su nastojale pomoći onoliko koliko su bile u mogućnosti. I to je jedan od pokazatelja naše saradnje. Mi pokušavamo preko Regionalne razvojne agencije za ekonomski razvoj REDAH iz Mostara da kandidujemo naše projekte .Trudimo se, ali opet se javlja problem procedura. Osim toga svi naši budžeti su ograničeni. Manje opštine su opterećene socijalnim aspektom. U manjim opštinama ima 40 posto ljudi koji su stariji od 60 godina, napuštenih ljudi, demobilisanih boraca, ljudi bez penzije ili sa minimalnom penzijom. Mi im ne možemo mnogo pomoći, izdvaja se neki “sitni novac”.
ONASA: Imate li saradnju sa višim nivoima vlasti i na koji način vas oni podržavaju?
AVDALOVIĆ: Sa Vladom Republike Srpske imamo korektnu saradnju. Očekujemo uskoro dolazak premijerke Željke Cvijanović, koja će nas posjetiti vjerovatno prije Nevesinjske olimpijade, koja će početi šestog avgusta. Mislim da će Vlada odgovoriti na naše projekte jednim dijelom preko Fonda za zaštitu životne sredine, a jednim dijelom preko Energetske efikasnositi za utopljavanje sportske dovrane, za promjenu krova. Već smo kroz zajedničku saradnju pomogili preduzeću Komus koje brine o čistoći, kupili smo im jedno vozilo specijalizirano za njih, nove kontejnere. Mislim da smo postigli najbolje rezultate u posljednjh šest mjeseci. Tu sam veoma zahvalan Vladi RS na pomoći. Što se tiče Savjeta ministara BiH , jednom sam bio ovdje u Sarajevu, da potpišem ugovor koji je Savjet ministara prije mog mandata obećao, a radi se od dvadesetak hiljada KM za održavanje Nevesinjske olimpijade.
ONASA: Osnovne privredne grane Vaše opštine su poljoprivreda i stočarstvo. Da li ima nekih značajnijih ulaganja i projekata koje biste izdvojili kada su u pitanju ove dvije grane privrede?
AVDALOVIĆ: Trenutno nam je jedan od važnijih projekata brendiranje, odnosno zaštita nevesinjskog krompira. Krompir bi na osnovu toga trebao da bude skuplji 30 posto što bi puno značilo za proizvođače i stimulisalo bi ih na daljnju i veću proizvodnju. Ove godine smo izdvojili dio sredstava za poljoprivrednike koje je prošle godine zadesila nesreća, kada je bila aktuelna bolest tzv. plavi jezik. Tu smo uz pomoć vlade RS osigurali sredstva za lijekove iz veterinarskih stanica. Ove godine stimulišemo mljekare. Imamo podsticaje oko 95.000 KM, a nešto ćemo izdovjiti i za pomoć pčelarima, koji imaju velikih problema zbog katastrofalne suše. Također, moja je ideja da poljoprivrednu službu u opštini ojačam i da ti agronomi malo više izlaze na teren i da pomognu ljudima koji se tradicionalno bave poljoprivredom, a malo zaostaju za tredovima tržištima, a manje da budu u kancelarijama.
ONASA: Uzimajući u obzir prirodne ljepote Nevesinja, kao i blizinu Mostara, Blagaja mislite li da turizam može biti jedna od značajnijih privrednih grana Opštine Nevesinje?
AVDALOVIĆ: Mislim da je turizam “šlag na tortu”. Moram da budem realan, Nevesinje ne može govoriti o turizmu ako nema bar sto kreveta smještajnog kapaciteta i ne može se pričati o turizmu ako su nam gradske ceste pune rupa, a seoski putevi makadamski. Zato nisam preveliki optimista da u kratkom roku možemo da postignemo neke velike efekte. Nevesinjska olimpijada nam je veliki adut, koja je stara 142. godine, ali ako nam ona svake godine predstavlja trošak to nije dobro. Nadam se da će se to vremenom promijeniti, posebno jer tu značajnu ulogu igraju konjičke trke. Ove godine ušli smo u projekciju izgradnje hipodroma, za šta se nadam da će biti gotov u naredne dvije do tri godine.
ONASA: Kako prenosi portal Stipendije.ba odrekli ste se dijela plate kako bi taj novac bio usmjeren za stipendiranje studenata? Kakav je status mladih u Opštini Nevesinje i kako ih zadržati?
AVDALOVIĆ: Mladi moraju znati šta žele. Ne želim kritikovati omladinu, ali ponekad mi se čini da omladina više živi u virtuelnom svijetu. Mi prije svega treba da imamo samopoštovanje i da volimo sebe i svoju zemlju. Mi žurimo da napustimo kuću i odemo u druge zemlje. Bijeg od samog sebe, mislim da je pogrešan. Sreća je da se mladi školuju u inostranstvu, ali važno je da ti koji se vrate rade na tome da nam svima bude ljepše, da brinu o čistoći, da ne budu nemarni prema okolini, da vole svoj grad. Mladi bi se trebali sami više pokrenuti, i biti više samostalni i da mudro biraju fakultete koje upisuju. Ja sam prekinuo izdavanja za stipendiranje onih koji studiraju na privatnim fakultetima. Povećali smo stipendije sa nekadašnjih 60 KM na 100 KM za redovne studente državnih fakulteta, koji uredno završavaju svoje fakultetske obaveze. Dio novca sam izdvojio za stipendije, jer sam smatrao da su moja lična primanja koja su mi za poziciju načelnika odobrena previsoka i da se dio njih može izdvojiti i za ovu namjenu.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
AVDALOVIĆ: Novinarstvo je u pozitivnom smislu posljednjih sto pedeset godina napravilo više nego što je napravila puška i revolucija. Novinarstvo je napravilo revolucije u životu, u društvenim odnosima, u parlamentarnim demokratijama, razvoju civilizacije, razvoju svjetonazora, životnih pogleda, kulture. Novinarstvo je napravilo jedno čudo. I ja sam srećan što sam dvadeset godina jeo “novinarski hljeb” i ako sam dao neki mali doprinos. Novinarstvo u BiH, nažalost, nije na tom nivou na kojem bih ja želio da bude. Novinari u BiH u materijalnom smislu jako teško žive, s druge strane novinari se malo uvažavaju i poštuju. Ja ne mogu nikada prestati vjerovati da novinari mijenjaju svijet i svaki mlad čovjek se ne treba baviti tim poslom ako ne namjerava dati doprinos u mijenjanju svijeta nabolje. Ne znam da li baš postoji nezavisno novinarstvo. Međutim, znam da postoje ljudi koji znaju da pišu, znaju svojim okom prepoznati i političara i javnu ličnost koji ne govori istinu, koji znaju prepoznati javni događaj koji donosi boljitak, a isto tako znaju naslutiti nesreću i mislim da te ljude treba promovisati i da treba težiti ka tome da čovjek, prije svega, treba da radi slobodno i da odgovara za ono što napiše. (kraj)