Razgovarala: Lejla Trle
SARAJEVO, 1. AVGUSTA (ONASA) – Načelnik Općine Vitez Tomislav Bošnjak – Matić u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govorio o razvojnim potencijalima Općine Vitez, o prioritetnim projektima u 2017. godini, o stvaranju uslova za nova investiciona ulaganja, o ekonomskim prilikama u Općini Vitez, o razvoju turizma…
ONASA: Koliko ste zadovoljni urađenim poslom na mjestu načelnika u proteklom periodu?
BOŠNJAK-MATIĆ: Urađeno je dosta s obzirom na naše mogućnosti, s druge strane s obzirom na potrebe građana uvijek je to malo. Naslijeđen minus od blizu 400.000 konvertibilnih maraka (KM) iz prethodnih mandata uspjeli smo sanirati. Općina je likvidna i nije zadužena, što smatram da je veoma dobro. Infrastrukturni projekti koji su započeti u prošlim mandatima privode se kraju, prije svega to se odnosi na putne komunikacije u poslovnoj zoni PC 96 II (u Općini Vitez), kao i rješavanje problema sa vodosnabdijevanjem u naseljima Lupac,Bukve,Kruščica koja do sada nisu bila spojena na gradski vodovod. Također, radi se i na projektu energetske efikasnosti, odnosno utopljavanju dvije zgrade za kolektivno-privatno stanovanje i zgrade Doma zdravlja koji , zbog vremenskih prilika nisu mogli biti završeni u drugoj polovini prošle godine te su završene u ovoj godini. Osim navedenih tu su i neke redovne aktivnosti kao što su ljetno-zimsko održavanje puteva, komunalne aktivnosti odvoza smeća, funkcioniranje lokalne (državne) uprave, kao i kulturne i sportske aktivnosti koje se odvijaju u zacrtanim rokovima. S druge strane određeni projekti za implementaciju malo kasne. Jedan od glavnih razloga što kasne su neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji Općinu Vitez opterećuju vjerovatno više nego bilo koju drugu, jer se dio gradskog područja Viteza u ZK “vodi” kao vlasništvu Poslovnog sustava Vitezit. Sve ovo povezano je sa neriješenim odnosima “čije je nešto i tko time upravlja” , što vjerojatno opterećuje i ostale općine u BiH. To nama stvara jako puno problema oko dodjele zemljišta i izdavanja dozvola. Na primjer, imamo ulagača koji bi htio da renovira i proširi zgradu, a to nije moguće zbog neriješenih imovinskih pitanja.
ONASA: Koji su najveći razvojni potencijali Općine Vitez?
BOŠNJAK-MATIĆ: Najveća priča o Vitezu je poslovanje subjekata u “Poslovnoj Zoni PC 96”. Prije svega odrednica onoga što ćemo raditi i što bi trebao biti privredni potencijal je podrška tom poslovanju, definiranje što boljih i što povoljnijih uvjeta za rad u poslovnoj zoni. Druga kategorija bi bila priča o Poslovnom sustavu Vitezit koji je prije rata bio nosilac aktivnosti, gdje je bilo zaposleno tri tisuće zaposlenika, prvenstveno proizvodnih radnika. Nažalost firma se nalazi u nezavidnoj poziciji. Relativno loše poslovno orkuženje, dijelom uprava, dijelom odgovornost i vlasnika, te lokalne zajednice doveli su da firma više nije ni blizu onog što je bila i da je gubitaš. Mi kao lokalna zajednica imamo neke komunikacije i kontakte sa potencijalnim strateškim ulagačem za “Vitezit”. Zainteresovanih ima, jer ona radi prizvod koji je atraktivan i nema konkrenciju niti u BiH, niti u okruženju. Posebno bih istakao naše poslovne subjekte, odnosno firme koje su registrovane u našoj Općini. To su prije svega Fis d.o.o, KimTec d.o.o. ,Ovnak d.o.o , Economic, Ecos d.o.o, Kristal i drugi. Istakao bih bivšu “Impregnaciju-Holz d.o.o , koja je radila 120 godina i koja je poslije rata na neki način bila privatizovana. Strani investitor koji je uložio u privatizaciju i pokrenuo proizvodnju i naprasno se prije desetak godina povukao iz te priče. Po mojoj procjeni ostao je dužan blizu 20 miliona KM obaveza prema bankama i prema dobavljačima, kao i prema radnicima. Kada je u pitanju poslovni prostor “Impregnacije”, za sada je jedna od domaćih firmi kupila otprilike 100.000 kvadratnih metara na lokaciji kompleksa “Impregnacije”. Ima nekih planova i ideja. Mi kao lokalna uprava ćemo pokušati pomoći da ti ulagači koji su kupili taj prostor realizuju svoje planove ako budu kvalitetni, a koji bi to mogli biti za sada ne znamo.
ONASA: Koji su prioritetni projekti u 2017. godini?
BOŠNJAK-MATIĆ: Projekti koje sam naveo da se završavaju su dugoročni. To je prije svega izgradnja vodovodne mreže i izgradnja mosta na Lašvi. Izgradnja vodovodne mreže traje već desetak godina, u koju je u tom periodu Općina Vitez uložila više od pet miliona KM. Sad je u fazi završetak vodovoda na lijevoj obali Lašve, tačnije u naselju Lupac, time ćemo vjerovatno ‘pokriti’ 95 posto kuća pitkom vodom. Osim izgradnje vodovodne mreže na područjima gdje je nije bilo radimo i rekonstrukciju postojeće, što je, također, jedan od prioritetnih projekata. Trenutno radimo u suradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj na studiji izvodljivosti grijanja grada. Grad koji je imao grijanje prije 40 godina, sad više nema, zbog čega i radimo studiju izvodljivosti. I nadamo se da će taj projekat uskoro ući u završnu fazu. Tu je također, jedan veoma bitan projekat spajanja grada i poslovnog centra zbog poznate priče zagušenja prometa koji prolazi kroz Vitez, koja je vjerovatno druga najfrekventnija prometnica u BiH. Brzu cestu nije realno očekivati uskoro pa nama ostaje da izgradimo još jednu lokalnu prometnicu da preusmjerimo promet sa magistrale, a za to nam treba most na rijeci Lašvi koji bi povezao centar grada sa poslovnom zonom. Time bi se puno skratio i put i odlazak iz grada u poslovnu zonu. Nadamo se da da ćemo naići na razumijevanje viših nivoa vlasti. Do sada se Vitez nije baš po tome proslavio. Sve svoje smo sami napravili što ponekad nije loše. Kada se govori o izgradnji mosta na Lašvi trenutno se radi na idejnom rješenju i projektnoj dokumentaciji koja je potrebna. Stvaranje povoljnog okruženja za razvoj gospodarstva trebalo bi biti ostvareno kroz bolju prometnu povezanost sa sjedištem grada i potencijalnom pripremom za izgradnju brze ceste. Sa pristupnim putem projekat izgradnje mosta na Lašvi bi trebao koštati blizu 1.200.000 KM. Projekat je u fazi izgradnje idejnog rješenja. Investitor projekta izgradnje mosta na Lašvi bit će Općina, a nadamo se da će u projekat biti uključeni i viši nivoi vlasti.
ONASA: Na koji način ćete doprinijeti stvaranju novih uslova za nova investiciona ulaganja?
BOŠNJAK-MATIĆ: Kada govorimo o stvaranju novih uslova za nova investiciona ulaganja izdvojio bih prije svega redefiniranje poslovnih uvjeta u poslovnoj zoni. Na razini općina ima naknada koje opterećuju investicije, mi smo donijeli neke odluke o pogodnostima ako se radi o investitorima u proizvodnim djelatnostima, dugoročnim projektima koji će ostvariti radna mjesta za šta se nadamo da će Općinsko vijeće imati sluha i za ono što ćemo predložiti u narednom periodu, poneki novitet kada su općine u BiH u pitanju. Već spomenuta izgradnja brze ceste kao i projekat most na Lašvi, također, će utjecati na poslovne prilike jer “aktiviranjem” mosta doprinjet će se lakšoj komunikaciji i primamljivosti lokacija investitorima. Definirali smo tim koji se bavi pitanjima gospodarstva. Nije to razvojna agencija kakve imaju veće općine i kantoni, već jednostavno u okviru Općine postoje tri djelatnika koja se isključivo bave problematikom, tematikom poslovanja poslovih subjekata, ali i budućih investitora gdje im se potencijalni investitor sa svojim pitanjima i problemima mogu obratiti. Djelatnici će uraditi sve ono što je u nadležnosti Općine da se procesi ubrzaju i riješe problemi. Oni će na jednom mjestu dobiti sve informacije potrebne za investiranje u Općini Vitez ili će biti upućeni dalje. Oni znaju procedure i pokušavaju na sve moguće načine pomoći poslovnim subjektima da urade ono što su zamislili.
ONASA: Vitez je trgovački i industrijski grad koji zapošljava veliki broj lokalnog stanovništva. Kako vidite razvoj Viteza tokom Vašeg mandata?
BOŠNJAK-MATIĆ: Treba stvoriti uvjete da oni koji imaju ideju kako zaposliti ljude tu ideju što prije što lakše provedu u djelo što znači da, kao što sam naveo treba redefinirati uvjete za poslovanje. Nastojat ćemo napraviti konsolidaciju Poslovnog sustava Vitezit d.o.o u traženju poslovnog partnera, koji je prije rata zapošljavao tri hiljade, isključivo proizvodnih radnika. Treba imati na umu da je u BiH prije rata radilo 1.250.000 radnika, od toga je bilo 75 posto proizvodnih radnika. Danas u proizvodnji radi između 150 i 200 tisuća radnika, ako i toliko. Tih 200 tisuća radnika treba da stvori prihod, što je, priznat ćemo veoma teško. Treba se sjetiti priče da sva društva imaju dva zadatka jedan je da stvori prihode drugi da ih raspodjeli, a mi rijetko kad pričamo o prvoj kategoriji, odnosno o stvaranju prihoda. Nažalost industrijski radnik u BiH više ne postoji, a ako i postoji on je dosta mizerno plaćen dok dobri radnici odlaze. I danas u BiH već imate problem naći dobrog industrijskog radnika. Mi se kroz konsolidaciju “Vitezita” nadamo da ćemo naći strateškog partnera koji će zadržati proizvodnju. Ako ta proizvodnja mora postojati neka bude sigurna i ona koja donosi dobit i potencijalnim investitorima i radnicima. Teško je odrediti koliko danas ima proizvodnih radnika u Općini Vitez, jer ima dosta firmi koje su registrirane kao proizvodne, ali se bave i trgovinom i obrnuto. Bez proizvodnje i industrije nema nas kao države, ne samo Općine Vitez.
ONASA: Uzimajući u obzir etno – sela, nekoliko hotela i veliki broj trgovačkih objekata, mislite li da turizam može biti jedna od značajnijih privrednih grana u Općini Vitez?
BOŠNJAK-MATIĆ: Sve gospodarske aktivnosti su dobrodošle i prepoznat će ih i podržati lokalna uprava. Da bi se turizam razvijao u BiH moramo stvoriti potrošače ovih usluga. Mi nemamo 15 miliona stranih gostiju kao što ima Hrvatska, ili 84 miliona koja ima Francuska ako računamo da ćemo živjeti od turizma mi moramo stvoriti domačeg turistu koji je najčešći korisnik ovih usluga. Da bi njemu omogućili da koristi te turističke sadržaje on mora imati dobro radno mjesto, a dobrim radnim mjestom smatramo ono gdje se radi i za taj rad adekvatno bude nagrađen. Turizam simpatično izgleda, imamo “poplavu“ etno-sela i slično, ali pitanje je gdje su nam turisti, imamo li ih dovoljno za ove kapacitete. Na primjer, na Vlašiću imamo 50.000 kreveta za sezonu gdje nema topova za snijeg, a ako ne padne snijeg šta onda. Ja vidim turizam kao jednu granu koja je dobrodošla, ali mislim da nam prioritet za cijelu zemlju treba biti to da stvorimo potrošača za tu granu, jer većina stanovnika nema mogućnosti da koristi usluge tog tipa.Vitez je prostorno mala općina. Trgovačka ponuda donekle utječe i na turizam Općine, kao i blizina Travnika i onoga što Travnik turistički nudi kao što je planina Vlašić. Turizam je dobrodošao, ali ne može bit glavna odrednica gospodarstva. Mi kao društvo, kao zajednica moramo kazati šta su to prioriteti.
ONASA: Kakve su ekonomske prilike u Vašoj općini?
BOŠNJAK-MATIĆ: Treba napomenuti da ekonomske prilike ne ovise samo od općina, jer smo isuviše mali. Te prilike često ovise i od većih nivoa, kantona, Federacije pa i same države. Odnosno, od zakona koji se donose, a utječu na potencijalne investitore. Poslovni ambijent svake općine vezan je za sveukupno ozračje u BiH, a znamo kakvo je. Prema tome jako je teško napraviti nešto više i drugačije, ali to nas neće spriječiti da radimo i pokušavamo stvoriti bolje uvjete za sve. Gledajući neke od podataka ekonomske prilike su iz godine u godinu bolje. Neki od tih podataka su da je ukupan prihod firmi registrovanih u Općini Vitez bio 1.380.872.606 KM, od toga je zabilježena dobit 77.132.993 KM. Ukupan broj zaposlenih na teritoriji Općine Vitez bio je 8.004, a prosječna neto plaća je iznosila 607 KM. Općinski proračun za ovu godinu je 7.200 000 KM. Kada su u pitanju mladi, Općina je prošle godine finansirala pet ili šest mladih koji su imali ideju za start up-firme, a to planiramo uraditi i ove godine.
ONASA: Da li ste zadovoljni saradnjom sa Savezom općina i gradova Federacije BiH?
BOŠNJAK-MATIĆ: Mogli bi reći da komunikacija postoji. U ime Općine Vitez u vidu realizacije nekih projekata nisam imao još uvijek suradnju sa Savezom općina i gradova FBiH. Moja očekivanja su da se puno manje priča, a puno više radi i daje rezultata. Ove se odnosi na sve nas ma gdje bili i što su nam poslovi i obaveze..
ONASA: Kakva je saradnja sa višim nivoima vlasti? Imate li finansijsku i drugu potrebnu podršku u implementaciji Vaših projekata?
BOŠNJAK-MATIĆ: Poslovi načelnika vezani su za lokalnu razinu. Suradnje i komunikacije sa višim nivoima vlasti ima. Međutim, bio bih zadovoljniji da ima i više sredstava izdvojenih za Općinu Vitez. Federacija BiH je jednim dijelom finansijski podržala izgradnju vodovodne mreže, kao i neke kulturne i sportske manifestacij. U proračunu nisam planirao nikakve grantove od viših nivoa vlasti, a ako bi bilo neke finansijske podrške svakako bi dobro došla.
ONASA: Kakva je saradnja sa susjednim Općinama i imate li zajedničkih planova za budućnost?
BOŠNJAK-MATIĆ: Suradnje sa susjednim općinama mora biti. Travnik, Busovača, Novi Travnik i Vitez su susjedne općine i to jako blizu, te kao takve imaju dosta zajedničkih i problema i projekata. Suradnja je jako dobra. Jedan od problema na čijem rješavanju zajednički radimo jeste sustav rješavanja otpadnih voda. Statistika kaže da je samo dvadesetak posto domaćinstava u BiH priključeno na sustavnu odvodnju, a samo tri posto se tretira. To pokazuje koliko je bitno raditi na rješavanju ovog problema i u našim općinama. Imali smo određene kontakte i aktivnosti sa Vladom Kantona. Zajednička tema je, također, zbrinjavanje krutog otpada koji je za sad djelomično riješen. Trenutno tražimo pogodnu lokaciju i imamo neke inostrane investitore koji su zainteresovani za ovaj projekat. Mi kao Općina sudjelovat ćemo u ovim projektima u okviru naših mogućnosti. Kada su u pitanju sportske i kulturne manifestacije uočljiva je suradnja ove tri općine, koje su i prometno veoma vezane. I u tom kontestu namjeravamo zajednički nastupiti prema višim razinama vlasti.
ONASA: Šta mislite o ulozi i značaju nezavisnog novinarstva u BiH i koliko je ono bitno za razvoj demokratskog društva?
BOŠNJAK-MATIĆ: Gotovo da je teško reći da postoji i neovisno novinarstvo, a i demokratsko društvo u kontekstu u kom se to danas propagira. U današnje doba modernih komunikacija, kada je količina informacija desegla neslućene razmjere, kada je brzina i senzacija sve, kada je “sloboda govora” zamijenila “slobodno razmišljanje” jako teško razlučiti što prije svega pratiti, a tek njegov utjecaj na društvene prilike. U današnje vrijeme kada je i informacija postala roba , kada svatako tko vam je daje očekuje da kroz nju ostvari svoj cilj teško je reći i biti neovisan.Teško se baviti novinarstvom, teško se natjecati sa senzacionalističkim novinarstvom koje preovladava zbog interesa i onih koji su spremni platiti plasiranje informacija. Mada, ima i onih novinara i medija koji pokušavaju biti neovisni. (kraj)