INTERVJU SA NAČELNIKOM OPĆINE SREBRENIK NIHADOM OMEROVIĆEM
Selma Pušina
SARAJEVO, 10. FEBRUARA (ONASA) – Načelnik Općine Srebrenik, Nihad Omerović u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o stanju u Općini i kvalitetu života, prioritetima za 2017. godinu, zaposlenosti, saradnji sa drugim općinama i statusu mladih na području ove općine.
ONASA: Kako biste Vi ocijenili stanje Općine sada i kakav je kvalitet života?
OMEROVIĆ: Moram priznati da trenutno stanje općine Srebrenik nije onakvo kakvo bi po mjerilima i standardima evropskog življenja trebalo da bude. S druge strane imajući u vidu unutarnje prilike može se slobodno konstatovati da je u gotovo svim aspektima života, kada je u pitanju lokalna zajednica, došlo do pozitivnih promjena koje se mogu iskazati sa mjerljivim pokazateljima i indikatorima koji određuju kvalitet življenja. Ti indikatori su povoljnije privredne prilike, povećanje broja zaposlenih, poduzimanje aktivnih mjera na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja, promocija potencijala općine Srebrenik, kako unutar BiH tako i van njenih granica, stvaranja preduslova za kvalitetniji sistem svih oblika društvenog života, afirmacija kulturno historijskog naslijeđa…
ONASA: Koji su prioriteti u 2017. godini?
OMEROVIĆ: Osvnovni prioriteti rada i djelovanja izvršne vlasti općine Srebrenik u 2017. godini ogledat će se u sljedećem:
– Uspostava trezorskog sistema finansijskog poslovanja općinske administracije i budžetskih korisnika kako bi se obezbijedila veća finansijska disciplina, veći stepen transparentnosti te racionalno budžetsko planiranje i poslovanje;
– Izrada nove sistematizacije radnih mjesta općinskih organa uprave kako bi se temeljem kriterija racionalnosti i bolje operativne iskorištenosti ljudskih resursa uspostavila optimalna organizacija općinskih organa uprave te znatno bolji kvalitet usluga koje općina treba da pruža svim građanima;
– Izrada i usvajanje revidiranog pravilnika pri zapošljavanju boračkih i socijalno osjetljivih kategorija kako bi se zaustavio trend nepotizma i interesnog upošljavanja u okviru općinskih organa uprave, javnih ustanova i javnih preduzeća čiji je osnivač ili većinski vlasnik općina, a što je veći niz godina izraženo, te kako bi se uspostavio novi sistem vrijednosti u kojem “državni sektor” ne treba da bude “oaza” za “podobne, poželjne i poslušne” nego institucija za rad sposobnih i odgovornih lica koji će biti na usluzi svim građanima;
– Insistiranje na zakonitosti rada svih zaposlenika a što će naročito biti mjerljivo novim elektronskim sistemom praćenja podataka i vođenjem upravnih postupaka;
– Realizacija bitnih infrastrukutrnih projekata u skladu sa finansijskim mogućnostima;
– Startovanje sa realizacijom projekta integralnog vodovoda Drenik – Previle kao strateškog projekta vodosnadbijevanja za nešto manje od pola teritorija općine kojim bi se riješio problem vodosnadbijevanja oko 18.600 građana;
– Realizacija projekta izrade nove trase korita rijeke Tinje u naselju Bare u dužini cca 1.600 metara, finansijske vrijednosti cca 2.400.000 konvertibilnih maraka (KM), te nastavak projekta korićenja kritičinih tačaka korita rijeke Tinje te pritoka rijeke Tinje koje ugrožavaju stambena naselja;
– Formiranje nove komunalne deponije;
– Stvaranje povoljnijih tehničkih preduslova za kvalitetniji sistem komunalnih usluga;
– Izgradnja dva stambena objekta za socijalne kategorije kojim bi se zatvorili kolektivni centri stanovanja na području općine Srebrenik finansijske vrijednosti oko 4.000.000 KM;
– Otvaranje poslovne zone Brezje i afirmacija postojećih poslovnih zona Špionica, Srebrenik i Tinja
– Poduzimanje niza administrativnih i tehničkih mjera na olakšanju rada i poslovanja privrednih društava, odnosno stvaranje znatno povoljnijeg poslovnog ambijenta.
ONASA: Kolika je zaposlenost na području općine Srebrenik?
OMEROVIĆ: Trenutno na području općine je oko 5000 stalno uposlenih radnika, s tim da se taj broj povećava zbog prijema sezonskih radnika u toku građevinske sezone. Na evidenciji biroa za zapošljavanje je negdje oko 8000 osoba. Pri tome treba imati u vidu da određen broj osoba koristi status nezaposlenog lica prvenstveno zbog mogućnosti zdravstvenog osiguranja, kao i da određen broj osoba evidentno obavlja rad na crno bez uredne prijave kod poslodavca čime se ugrožavaju prava i zaposlenika i državnog budžeta (neizdvajanje u fond PIO-MIO odnosno fond zdravstvenog osiguranja).
ONASA: Koliko trenutno egzistira firmi na području općine Srebrenik?
OMEROVIĆ: Strukturno gledajući na području općine Srebrenik egzistiraju mala i srednja preduzeća proizvodnog , trgovinskog, transportnog i ugisteteljsko-uslužnog karatkera. Trenutno na općinskom području egzistira i posluje oko 480 privrednih subjekata i oko 600 obrta. U konačnici je oko 1100 privrednih subjekata i obrta.
ONASA: Kakav je status mladih i kako ih zadržati?
OMEROVIĆ: Situacija što se tiče problematike mladih u Srebreniku nije posebno drugačija nego u ostalim općinama u Bosni i Hercegovini. Nažalost naša država se suočava sa trendom odlaska mladih kvalifikovanih kadrova u zemlje Evropske unije, a sve to je prouzrokovano ekonomskom situacijom i nedovoljnim brojem radnih mjesta koja su nam prijeko potrebna. Općina Srebrenik prije svega svake godine obezbjeđuje sredstva za stipendiranje učenika i studenata. Među prvim općinama u BiH smo pokrenuli aktivnosti na obezbjeđenju odrađivanja pripravničkog staža za sve visokoobrazovane mlade, kako bi mladi stekli svoje prvo radno iskustvo. Na ovaj način mladi postaju konkurentni na tržištu rada, te imaju priliku da sami pronađu prvo zaposlenje. U protekloj godini putem određenih projekata mladima smo obezbijedili priliku da učestvuju u programu obuke za razvoj biznis ideje, te smo im nakon toga omogućili da apliciraju i putem javnog poziva u novootvorenom Biznis centru Srebrenik, dobiju opremljen kancelarijski prostor te pokrenu vlastiti biznis. Pola godine mladi potpuno besplatno mogu koristiti ove prostore te razvijati svoj biznis.
ONASA: Postoji li saradnja sa drugim općinama?
OMEROVIĆ: Općina Srebrenik duži niz godina ima veoma dobru saradnju sa drugim općinama Tuzlanskog kantona, Bosne i Hercegovine, kao i nekim općinama iz bližeg susjedstva i Turske. Naša saradnja sa dugogodišnjim prijateljima iz Vinkovaca je prije svega proistekla iz saradnje u oblasti kulture, a nastavila se zajedničkim nastupom pred raznim evropskim fondovima, te pripremama aplikacija kojima smo aplicirali i kojima ćemo aplicirati na fondove određene za prekograničnu saradnju. U posljednjih nekoliko godina sarađujemo i sa Općinom Bajina Bašta iz Srbije, za što zasluge pripadaju našem Planinarskom društvu “Majevica” Srebrenik. Ovo društvo ima veoma dobru saradnju sa planinarima iz Bajine Bašte te su posljednjih godina na tom osnovu povezali i uspostavili saradnju na nivou dvije općine. Ostvarili smo određene kontakte i sa nekoliko općina u Sloveniji. To su prije svega Maribor i Sežana. Plod saradnje sa slovenskim općinama je i odobrena aplikacija iz EU Programa Interreg Mediteran, na koji smo aplicirali na poziv partnera iz Slovenije i drugih mediteranskih zemalja. Prošle godine prvi puta u historiji naše općine ozvaničili smo veze sa dvije općine iz Turske, Općinom Edremit i Općinom Aydin Efeler. Sa navedenim općinama potpisali smo protokole o bratimljenju, ali zbog prošlogodišnjeg dešavanja u Turskoj (neuspjelog vojnog udara), nismo uspjeli konkretizovati našu saradnju. Krajem prošle godine boravili smo u Istanbulu te smo primljeni u Uniju Općina Turskog Svijeta – TDBB, što nam je otvorilo mogućnost bliže saradnje sa drugim članicama ove Unije kojih je oko 1100. (kraj)