INTERVJU: NIHADA GLAMOČ, DIREKTORICA SARAJEVOGAS-A
Razgovarala: Ena ČOLPA
SARAJEVO, 23. APRILA (ONASA) – Direktorica Sarajevogas d.o.o. Nihada Glamoč u intervjuu za Agenciju ONASA, između ostalog, govori o komparaciji cijena gasa u Sarajevu sa zemljama u regionu, izmirivanju obaveza Sarajevogasa prema BH – Gasu, kao i Toplanama prema Sarajevogasu, te o snabdjevačkim kapacitetima Sarajevogasa i mogućim redukcijama…
ONASA: Da li smatrate da je od decembra 1979. godine kad je Sarajevo, kao prvi grad u BiH koji je dobio prirodni gas dovoljno učinjeno na snabdjevačkim kapacitetima Sarajevogasa i koliko danas Sarajevogas ima korisnika?
GLAMOČ: S obzirom da je na području Kantona Sarajevo gasificirano oko 80 posto područja, uključujući i Babin do na Bjelašnici, smatramo da je dovoljno učinjeno na snabdjevačkim kapacitetima Sarajevogasa.
Za preostalih 20 posto naseljenih područja na kojima je došlo do intenzivnije izgradnje objekata u poslijeratnom periodu, izrađena je obimna projektna dokumentacija razvoja ditributivne gasne mreže u skladu sa prostornim planovima.
Za potrebe snabdijevanja krajnjih kupaca izgrađeno je 1.330 kilometara distributivne gasne mreže sa priključcima tako da trenutno imamo 54.050 aktivnih kupaca prirodnog gasa.
Gasni prsten sa tri glavne mjerno – regulacione stanice zadovoljava sadašnje i buduće potrebe za prirodnim gasom na području Kantona Sarajevo.
ONASA: Da li su prihodi koje Sarajevogas ostvaruje iz osnovne djelatnosti dovoljni da pokriju troškove poslovanja proizašle iz upravljanja i održavanja visoko sofisticiranog gradskog gasnog sistema i na koji način funkcioniraju slične kompanije u regionu, na primjer u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji?
GLAMOČ: Prihodi od osnovne djelatnosti KJKP Sarajevogasa nisu dovoljni za pokriće troškova poslovanja.
Prihodi od osnovne djelatnosti, a to je distribucija gasa nastaju kao rezultat isporučenih količina prirodnog gasa i prodajne cijene.
Prodajna cijena gasa nije ekonomska, odnosno ne obezbjeđuje pokrivanje troškova poslovanja preduzeća koji dominantno obuhvataju troškove održavanja visoko sofisticiranog gradskog gasnog sistema.
Pored prihoda od osnovne djelatnosti, koji u ukupno ostvarenim prihodima učestvuju oko 94 posto, preduzeće ostvaruje i druge prihode sa učešćem od oko 6 posto, što sveukupno nije dovoljno da pokrije troškove poslovanja iz prethodno navedenog razloga.
Slične kompanije u regionu, konkretno u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji primjenjuju regulativu Evropske unije koja podrazumijeva regulisano tržište prirodnog gasa za sve vezane energetske djelatnosti.
ONASA: Gotovo uz početak svake grijne sezone Sarajlije strepe da li će u sezoni biti dovoljno gasa, odnosno da li bi moglo doći do redukcija u snabdijevanju ovim energentom čime ih svakodnevno “prepadaju” poruke iz pojedinih medija. Šta i ko treba učiniti da se ova bojazan najzad i dugoročno otkloni?
GLAMOČ: Za znatno povećanje sigurnosti snabdijevanja u primjeru Bosne i Hercegovine su potrebne nove konekcije, skladišta i LNG postrojenja (postrojenja ukapljenog prirodnog gasa), kao uobičajeni prateći segment unutar infrastrukture transportnih i tranzitnih gasnih mreža, jer se svi poremećaji koji se dešavaju na transportnoj trasi najviše odražavaju na sistem snabdijevanja u Kantonu Sarajevu kao zadnjem u lancu isporuke.
Urednost snabdijevanja potrošača prirodnim gasom u Kantonu Sarajevo zavisi i od mogućnosti izmirenja obaveza prema firmi BH – Gas d.o.o. Sarajevo, koje je isključivo vezano sa rezultatima naplate za isporučeni gas kupcima, pri čemu je aktuelan veliki dug KJKP Toplane – Sarajevo d.o.o. Sarajevo.
U 2015. godini, resorno Ministarstvo i Vlada Kantona Sarajevo, će sasvim izvjesno, morati poduzeti mjere za uspješno plaćanje tekuće potrošnje prirodnog gasa, kako bi sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom u Kantonu Sarajevo, s ovog aspekta, bila zadovoljavajuća.
ONASA: Kolike su danas obaveze Sarajevogasa prema BH – Gasu, a kolike “Toplana” prema Sarajevogasu i da li je trenutna cijena isporučenog gasa s aspekta Vašeg poslovanja tržišna i da li bi u njenom formiranju neko trebao participirati?
GLAMOČ: Obaveze KJKP Sarajevogasa preme BH – Gasu na dan 7. aprila iznose 67,8 miliona KM, obaveze KJKP Toplana prema KJKP Sarajevogasu na isti dan iznose 100,4 miliona KM.
Prodajna cijena prirodnog gasa prema krajnjim potrošačima nije tržišna, a sastoji se od nabavne cijene i cijene distribucije prirodnog gasa.
Nabavnu cijenu gasa formira dobavljač gasa BH – Gas, na šta saglasnost daje Vlada FBiH.
Kada se na nabavnu cijenu gasa doda cijena distribucije gasa na koju saglasnost daje Vlada KS, tada se dobije prodajna cijena gasa na koju se zaračunava PDV po stopi 17 posto, na taj način formirajući fakturnu cijenu gasa.
Cijena distribucije gasa, odnosno distributivna razlika bi trebala da pokrije troškove poslovanja preduzeća.
Međutim, cijena distribucije gasa je nedovoljna za pokrivanje troškova poslovanja, te njena nedostatnost uzrokuje gubitak u poslovanju.
Nedostatnost cijene distribucije gasa više puta je potvrđena od neovisnih stručnih tijela i komisija koje je osnovala Vlada KS, Stručnih tijela – komisije Ekonomskog fakulteta, Ekonomskog instituta i neovisnih revizorskih kuća.
Dakle, opšta karakteristika cijene distribucije prirodnog gasa od poslijeratnog perioda do danas je da ona nikad nije bila isključivo ekonomska, već je dominantno uvažavala sociodruštvene elemente.
Preduzeće redovno obavještava, apeluje i traži pomoć od nadležnih organa na čelu sa Vladom KS, prilažući sve potrebne analize, kalkulacije i prijedloge za prevazilaženje ovog gorućeg problema.
Kao što je poznato, nabavna cijena gasa mijenala se više puta, odnosno cijena gasa koju BH – Gas zaračunava Sarajevogasu, dok je cijena distribucije gasa, kojom preduzeće treba da pokrije troškove poslovanja, od 28. novembra 2002. godine ostala nepromijenjena.
Dakle, neophodno je da Vlada KS u saradnji sa resornim ministarstvom dozvoli unapređenje dosadašnje tarifne politike i tarifnog sistema i uskladi je s promjenama i novim okolnostima na energetskom tržištu.
ONASA: Možete li napraviti neko poređenje između cijena gasa koju po kubiku plaća Sarajlija, odnosno firme iz sarajevskog kantona i cijena koje se za istu vrstu usluga plaćaju u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani?
GLAMOČ: Kubni metar gasa za domaćinstva u Sarajevu iznosi 0.814 KM, tako da kompanija Sarajevogas isporučuje gas po cijenama gotovo najnižim u regionu.
Na listi najskupljih snabdjevača prva je Istra Benz plini Koper iz Slovenije čija je cijena gasa 0.868 KM, odnosno 0.444 eura po standardnom kubnom metru.
Cijene prirodnog gasa u Sloveniji se formiraju srazmjerno ostvarenoj godišnjoj potrošnji gasa, odnosno tarifne skupine se formiraju prema omjerima godišnje potrošnje gasa i podliježu čestim korekcijma.
Najniža cijena gasa za domaćinstva u regionu je u Hrvatskoj tako da “Plinara” – Zagreb gas isporučuje po cijeni od 0,702 KM po standardnom kubnom metru.
Kada je riječ o komparaciji cijena gasa u sektoru privrede situacija je znatno drugačija.
Prije same komparacije potrebno je sagledati činjenicu da se Bosna i Hercegovina isključivo snabdjeva iz uvoza, dok izvore snabdijevanja prirodnim gasom u Hrvatskoj čine domaća proizvodnja plina u iznosu od oprilike 60 posto i uvoz prirodnog plina u iznosu od oko 40 posto.
Potrebne količine prirodnog gasa Srbija obezbjeđuje 80-postotnim uvozom, a 20 posto iz domaće proizvodnje.
Za razliku od Hrvatske i Srbije, koje imaju preko 30 distributera gasa, u Kantonu Sarajevo postoji samo jedan distributer, a to je Sarajevogas.
Cijena gasa iz Sarajevogasa je skuplja u odnosu na cijene drugih snabdjevača gasa u regionu, pa tako cijena za privredne sisteme u Sarajevu iznosi 0.984 KM po standardnom kubnom metru dok najmanja cijena iznosi u “Plinari” – Zagreb – Hrvatska i košta 0.672 KM po standardnom kubnom metru.
Tarifna metodologija, odnosno kategorizacija kupaca prirodnog gasa je različita u odnosu na regionalne distributere gasa.
Na primjer, od 2013. godine u Hrvatskoj se obračun utroška gasa iskazuje za isporučenu energiju, odnosno u kilovat satima (kWh) umjesto dodatašnjih metara kubnih.
Od 2014.godine kod hrvatskih distributera je uvedena nova metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu snabdijevanja plinom tako da je uvedeno 12 tarifnih modela (TM) koji su formirani prema omjerima godišnje potrošnje gasa, pa tako tarifni modeli TM1, TM2, TM3 i TM4 pripadaju kategoriji kućanstva.
Na razlike u cijenama gasa u zemljama regiona utiče i činjenica da je cijene gasa potrebno pretvarati iz kilovat sati (kWh) u standardne kubne metre (Sm3), te da su cijene gasa pretvarane iz nacionalnih valuta u KM, te zbog toga može doći do oscilacija cijena zbog kursnih razlika, neovisno od promjene cijene u nacionalnoj valuti.
ONASA: Ko i kako može raspetljati Gordijev dužnički čvor u čarobnom trouglu Toplane, Sarajevogas, BH – Gas? Koliko na poslovanje pomenute tri firme utiče (ne)redovno plaćanje vaših komintenata, te ko su najveće neplatiše i u kom iznosu?
GLAMOČ: Navedena kompleksna problematika može se prevazići primjenjući sistemska dugoročna rješenja uz opredjeljenje i aktivno učešće organa upravljanja navedenih preduzeća i pomoć Vlade KS, Vlade FBiH, te resornih ministarstava.
Naime, u 2014. godini usvojen je Zakon o finansijskoj konsolidaciji za privredne subjekte na nivou FBiH.
U okviru ovoga Zakona pokušavaju se iznaći modaliteti za rješavanje duga KJKP Sarajevogasa prema BH – Gasu.
Preduslov za rješavanje navedenog duga je rješavanje duga KJKP Toplana prema KJKP Sarajevogasu.
Poštujući odredbe ovog Zakona sačinjen je Prijedlog elaborata o opravdanosti pokretanja postupka finansijske konsolidacije.
Kako bi se razjasnile nepoznanice i nedovoljno definisana rješenja u okviru Zakona, organi upravljanja (Nadzorni odbor i Skupština) su zatražili od Osnivača jasne upute i instrukcije za dalje postupanje u pogledu načina pokretanja i primjene modela finansijske konsolidacije.
Redovnost izmirivanja obaveza potrošača značajno utiče na poslovanje preduzeća.
Svi potrošači, odnosno kupci prirodnog gasa, izuzev KJKP Toplana izmiruju obaveze u prihvatljivim, zadovoljavajućim rokovima.
Stepen naplate potraživanja od svih kupaca izuzev KJKP Toplana u 2014. godini bio je oko 98 posto.
Sa druge strane, KJKP Toplane značajno kasne u izmirivanju obaveza tako da trenutno izmiruju obaveze po osnovu isporučenog gasa u decembru 2012. godine.
Dakle, problematičan i najveći dužnik su KJKP Toplane, koje na dan 7. aprila preduzeću duguju 100,4 miliona KM.
ONASA: U posljednje vrijeme nekako po strani je ostavljeno pitanje potrebe izgradnje Južnog toka, a aktuelizirana je potencijalna mogućnost gradnje Turskog toka. Kako Vi gledate na obje ove mogućnosti i koja bi, po Vama, varijanta bila povoljnija za BiH, odnosno vaše korisnike?
GLAMOČ: Za Sarajevogas je najvažnije riješiti sigurnost snabdijevanja gasom tržišta Bosne i Hercegovine kroz izgradnju aternativnih pravaca snabdijevanja, a uređenjem tržišta gasa u BiH zasigurno će doći i do povoljnijih uslova za korištenje ovog energenta. (kraj)