INTERVJU SA DIREKTOROM JP “CESTE FEDERACIJE BIH”, LJUBOM PRAVDIĆEM
Razgovarao: Denis Rakanović
SARAJEVO, 12. AVGUSTA (ONASA) – Direktor Javnog preduzeća “Ceste Federacije BiH” Ljubo Pravdić u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o Projektu modernizacije cestovnog sektora Federacije BiH, mogućnosti izgradnje spoja tunela Karaula sa cestom M-18, kapitalnim projektima za naredni period, te o ključnim problemima koji koče bržu izgradnju cesta u FBiH.
Kakvo stanje ste zatekli u JP Ceste FBiH po preuzimanju čelne pozicije u ovom preduzeću?
PRAVDIĆ: Nakon preuzimanja čelne pozicije u ovom preduzeću i uvida u poslovanje, mogu reći da je stanje bilo puno gore od onog kakvog sam ga ostavio. JP Ceste FBiH je funkcioniralo, iako je Revizija imala mišljenje sa rezervom na njegovo poslovanje. Bilo je tu afirmativnih aspekata ali i stvari koje su bile zanemarene, ugovora koji nisu imali finansijsko pokriće kao što je projekat izgradnje tunela Karaula itd. Međutim, mogu reći da je nova Uprava JP Ceste FBiH, za nepunu godinu dana, na neki način, dovela aktivnosti u stanje prije ovih propusta.
ONASA: U proteklom periodu pokrenut je Projekt modernizacije cestovnog sektora FBiH u sklopu Programa modernizacije cesta u FBiH, koji se sastoji od nekoliko malih i srednje velikih investicija. O kojim se investicijama radi?
PRAVDIĆ: U proteklom periodu od skoro dvije godine JP Ceste FBiH je, zajedno sa međunarodnim kreditnim institucijama, pokrenulo Program modernizacije magistralnih cesta u FBiH. Kada govorimo o kreditnim institucijama, tu se u prvom redu misli na Svjetsku banku (WB), Evropsku investicijsku banku (EIB) i Međunarodnu banku za obnovu i razvoj (IBRD). Ukupna vrijednost investicije odnosno ovog projekta je 173 miliona eura od kojih je kod WB osigurano 58 miliona eura, EIB 50 miliona eura i EBRD 65 miliona eura.
Kompletan Program modernizacije cesta se sastoji od izgradnje cesta odnosno poboljšanja cestovnih elemenata u postojećem koridoru, izgradnje traka za spora vozila, rekonstrukcije cesta i kolovozne konstrukcije i korekcije osovina, rekonstrukcije cestovnih objekata tj. tunela i mostova, rekonstrukcije crnih točki i opasnih mjesta, izgradnje obilaznica oko gradova i sanacije šteta od poplava.
Najveći projekat u sklopu ovih svih investicija je izgradnja, odnosno dovršetak, magistralne ceste M17.3 Neum – Stolac koji se finansira iz kredita EIB i WB, čija je procijenjena vrijednost građevinskih radova oko 40 miliona eura. Dužina novoizgrađene trase je oko 39 kilometara. Na ovom pravcu je i jedan veliki tunel, tunel “Žaba“, dužine 900 m. Po efektivnosti kredita EIB i WB, očekujemo da ćemo do kraja godine ugovoriti radove na ovoj dionici. Naredna velika investicija u okviru ovog Programa koja će se finansirati iz kredita EBRD je Južna obilaznica Mostara za koju je osigurano 18,5 miliona eura. Ona se neće kompletna graditi, već samo jedna njena veća dionica koja uključuje tunel i vijadukt. Također će se završiti asfaltiranje dionice Međine – Miljkovići koja se finansira iz istog kredita. Tu je zatim i izgradnja ceste Bihać – Bosanska Krupa, Izačić – Bihać, obilaznica oko nekoliko gradova, a prvenstveno završetak obilaznice Bugojno, Donji Vakuf, Grude itd. Radi se i na sanaciji oštečenih cestovnih objekata, tunela i mostova. Kada je o tunelima riječ, treba pomenuti tunel “Vranduk“ i tunel “Crnaja“ koji su u veoma lošem stanju. Naravno, treba istaći i projekte cestovne sigurnosti, odnosno sanaciju crnih točki i izgradnju traka za spora vozila koje će uveliko unaprijediti protočnost na usponima.
Jedan od uvjeta implementacije kompletnog Programa modernizacije cesta u FBiH, koji je ujedno i jedan od uvjeta kredita međunarodnih finansijskih institucija, jeste povećanje akciza od nafte i naftnih derivata od 5 feninga. Ukoliko se sa usvajanje odluke bude kasnilo, kasnit će i implementacija kreditnih sredstava. Dakle, naglašavamo da ukoliko Vlada FBiH ne osigura sredstava ili ukoliko ne dođe do povećanja akciza, ni kreditna sredstva neće biti dostupna niti će biti mogućnosti implementacije ovog Programa.
Sredstva od akciza su ključna prvenstveno za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa čija se vrijednost procjenjuje na više od 10 miliona KM, to je uvjet za početak radova. To se posebno odnosi na dionicu Neum – Stolac i obilaznice koje će se raditi.
ONASA: Da li je tačno da se razmatra mogućnost izgradnja dionice koja spaja tunel Karaula s cestom M-18?
PRAVDIĆ: Razmatra se mogućnost izgradnje spoja tunela Karaula sa cestom M18. Vlada Federacije BiH je kroz sredstva granta dodijelila 10 miliona KM za izgradnju tunela Karaula, odnosno za rješavanje prometnih problema na samom prevoju Karaula koji su posebni prisutni tokom zimskog ali i ljetnog perioda. Projekat je započet 2014. godine i njega će finansirati EIB.
Nažalost, trenutna Uprava JP CFBiH se, u ovom konkretnom slučaju, susrela sa nepokrivenom investicijom od 24,2 miliona KM (izvođenje i nadzor) od kojih je bilo osigurano samo prethodno pomenutih 10 miliona KM. No, nekako smo uspjeli ovu postojeću razliku isfinansirati te sada očekujemo efektivnost kredita EIB kako bismo vratili vlastita uložena sredstva. Međutim, završetak ovoga tunela ne znači i njegovo puštanje u funkciju. Predstoji druga faza izgradnje koja će se finansirati iz sredstava EIB. Za ovu fazu su pripremljena tenderska dokumenta, dobili smo ponude, no, odabiru izvođača još uvijek nije pristupljeno zbog očekivanja efektivnosti kredita. Da bismo u funkciju stavili sva ova uložena 24,2 miliona KM, Uprava JP CFBiH je odlučila postojeću magistralnu cestu spojiti na novoizgrađeni tunel Karaula čime bi uložena sredstva bila operativna u naredna dva mjeseca.
Na ovaj način ćemo cestovnim korisnicima skratiti vrijeme putovanja za Tuzlu, u zimskim uvjetima ćemo imati povoljnije i sigurnije odvijanje prometa, a posebice je važno istaći da ćemo na ovaj način opremu koja je instalirana u tunelu Karaula (dužine 900m) zaštiti od krađa. Kradje i devastiranje opereme u tunelu je moguća samo ukoliko se ovakav cestovni objekat ne koristi.
Nakon što kredit EIB-a bude efektivan, odabraćemo najpovoljnijeg konsultanta za izvođenje i nadzor radova, te nastaviti sa drugom fazom koja će ovu dionicu od blizu 4 kilometra kompletnu staviti u funkciju čime će i prometne gužve na ovom prevoju, pogotovo u zimskom periodu, biti riješeno.
ONASA: Koje kapitalne projekte planirate u narednom periodu?
PRAVDIĆ: Kada je o izgradnji kapitalnih projekata riječ, najvažniji projekat u oviru Programa modernizacije cesta FBiH je svakako izgradnja ceste Neum – Stolac, a potom i nastavak izgradnje Južne obilaznice Mostara i svih prethodno pomenutih obilaznica. Također je bitno napomenuti da je započeta i prekategorizacija cesta u FBiH. Po tom pitanju trenutno očekujemo mišljenje konsultanta o tome da li ćemo imati 500, 600 ili 700 kilometara novih magistralnih cesta i koliko će lokalnih cesta preći u regionalne. No, sa promjenama u dužini magistralne cestovne mreže koju održava i kojom upravlja JP Ceste FBiH, pa čak i sa povećanjem akciza i naših prihoda i za 40 procenara, mislim da to JP Ceste FBiH neće biti dostatno za završetak Programa modernizacije. Bitno je, svakako, da se ova prekategorizacija cesta završi kako bismo mogli kvalitetno upravljati, održavati i graditi nove dionice, ali sa postojećim prihodima to neće biti moguće. Dakle, povećanje prihoda je ključ svih budućih ulaganja i razvoja i unapređenja cesta.
ONASA: Da li se uporedo radi i na rehabilitaciji cesta?
PRAVDIĆ: JP CFBiH iz svojih redovnih prihoda izdvaja sredstva za investiciona održavanja. Nažalost, ne radi se o nekom značajnom presvlačenju i rehabilitiranju asflatnih kolnika jer nemamo dovoljno sredstava. Nakon Pojekta rehabilitacije cesta u FBiH koji je započeo 2007. godine proteklo je već devet godina. Mnoge ceste su već dotrajale i uskoro će trebati novo presvlačenje. Međutim, sve ovo je uvjetovano povećanjem prihoda. Ukoliko ga bude, mi ćemo moći značajno više ulagati. Isto tako, ukoliko do povećanje ne dođe a dužina magistralne mreža cesta se poveća, postojeći sustav finansiranja ne garantira nikakav kvalitet održavanja cesta što će, nesumnjivo, osjetiti i učesnici u prometu. Ja se iskreno nadam da do ovakvog scenarija neće doći.
ONASA: Dokle se došlo sa radovima na LOT 2C Sarajevske zaobilaznice?
PRAVDIĆ: Radovi na završetku LOT 2C Sarajevske obilaznice koji su ugovoreni 15. marta 2016. sa rokom izvođenja od sedam mjeseci i finansiraju se iz kredita EIB i sredstava OPEC fonda. Obzirom da su Općina Novi Grad i Kanton Sarajevo preuzeli na sebe obavezu eksproprijacije zemljišta, zavisimo od njihove dinamike. Poznato mi je da je došlo da zastoja upravo zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Izvođač radova je domaći konzorciji Euro-Asfalt d.o.o. i ŽGP Sarajevo koji to uspješno rade. Mislim da su prvih 700 metara, konkretno potez do pergole koja ide preko željezničke pruge, uspješno riješeni.
Nastavak radova koji zahtijeva rušenje odnosno eksproprijaciju dijela privrednih objekata prema ulici Safeta Zajke je u toku. Ako, i ukoliko, dođe do kašnjenja to će biti prvenstveno zbog nemogućnosti rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa koji su u nadležnosti Općine Novi Grad i Kantona Sarajevo.
ONASA: Da li na projektima rade domaće ili strane kompanije?
PRAVDIĆ: Na projektima uglavnom rade domaće kompanije. Kada je riječ o Sarajevskoj obilaznici LOT 2C izvođač radova je konzorcij Euro-Asfalt d.o.o. i ŽGP Sarajevo dok nadzor vrše Institut IGH d.d. i IPSA Institut d.o.o. Kada je riječ o projektu Karaula, izvođač radova je Strabag AG Austrija sa domaćim podizvođačima, a nadzor vrše IPSA Institut d.o.o. i Roughton Inc.
ONASA: Da li se uporedo radi i na rehabilitaciji cesta?
PRAVDIĆ: JP CFBiH iz svojih redovnih prihoda izdvaja sredstva za investiciona održavanja. Nažalost, ne radi se o nekom značajnom presvlačenju i rehabilitiranju asflatnih kolnika jer nemamo dovoljno sredstava. Nakon Pojekta rehabilitacije cesta u FBiH koji je započeo 2007. godine proteklo je već devet godina. Mnoge ceste su već dotrajale i uskoro će trebati novo presvlačenje. Međutim, sve ovo je uvjetovano povećanjem prihoda. Ukoliko ga bude, mi ćemo moći značajno više ulagati. Isto tako, ukoliko do povećanje ne dođe a dužina magistralne mreža cesta se poveća, postojeći sustav finansiranja ne garantira nikakav kvalitet održavanja cesta što će, nesumnjivo, osjetiti i učesnici u prometu. Ja se iskreno nadam da do ovakvog scenarija neće doći.
ONASA: Koji su ključni problemi koji koče bržu izgradnju cesta u FBiH i kako ih otkloniti?
PRAVDIĆ: Ključni problem koji koči bržu izgradnju cesta u FBiH su dva čimbenika. Jedan je financiranje, a drugi nepostojanje strateških dokumenata. Što se tiče strategije razvoja cestovne infrastrukture, u proteklom periodu na nivou BiH, a time i FBiH, nije postojao jedan takav dokument barem što se tiče magistralnih cesta. Trenutno se radi na njegovom usvajanju što je, na neki način, intervencija Međunarodne zajednice i to će zapravo biti ključni dokument za izgradnju i način finansiranja.
Drugi čimbenik je izdvajanje za ceste odnosno mogućnost države da u datom trenutku financijski podrži ovaj sektor. Kada je riječ o ostalim aspektima, sigurno imamo kvalitetan inžinjerski kadar i stručnjake u svim oblastima kao i izvođače koji su i prije imali vrhunske učinke ali i koji su posljeratnom periodu stekli značajno iskustvo u radu na svim ovim projektima izgradnje autocesta, dijela koridora 5c itd., i to ne samo unutar države nego i van njenih granica, prevenstveno u Sloveniji, Makedoniji, Crnoj Gori itd. (kraj)